"Mastibrk-kolombrk, nataci mi salandrk!" - kao i njihovi roditelji i roditelji njihovih roditelja stotinama godina unazad, tako su jučer, na zagušljivi četvrtak ili zadušnjake govorili u Donjoj Bebrini dječaci i djevojčice u tradicijskom pokladnom ophodu. Maskirani onako kako su se maskirali i njihovi preci, dakako uz pokoju iznimku koju donose globalizacija, mediji i tržište, izgovarajući ovu rečenicu nitko od njih i ne sluti da čuva vrijedan dio tradicijske kulture ne samo svoga sela nego i svih nas. Na sreću, ima onih koji to znaju i koji o tome brinu. Tako je KUD Kolo iz Donje Bebrine prije nekoliko godina pokrenulo priredbu koja se održava upravo na zadušnjake, a na kojoj se okupljaju dječaci i djevojčice iz Gornje i Donje Bebrine, Klakara i Zadubravlja, sela koja dijele isti običaj. Sve je to bilo dodatni motiv pokretanju postupka zaštite sveukupnih pokladnih običaja Donje Bebrine, te se od travnja prošle godine običaj zadušnjaka, dječjih poklada u Donjoj Bebrini našao na popisu preventivno zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rješenje je izdalo Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu, a u postupku je od velike pomoći bila suradnja s Muzejom brodskog Posavlja i muzejskim savjetnikom Zvonimirom Toldijem.

Razdoblje koje prethodi Korizmi u hrvatskoj je tradicijskoj kulturi obilježeno iznimnim bogatstvom pokladnih običaja, koji se ističu svojom osebujnošću i šarolikošću, iznimnom popularnošću u narodu te širokom zastupljenošću u svim hrvatskim regijama u mnoštvu lokalnih specifičnosti i varijanti. Selo Donja Bebrina posebno ističe osebujnošću običaja koji se u tom vremenu izvode. U ovom i susjednim selima glavni su pokladni likovi šafingari koji mogu biti lipi i strašni, a u njih se počinje spremati obično već na Svijećnicu (Marino, kako se ovaj crkveni blagdan naziva u Donjoj Bebrini). Strašni se šafingari obično maskiraju u kobile, medu od slame, gareži namazanim licem ili koji drugi način. Posebna su zanimljivost i specifičnost ovoga kraja lipi šafingari, čije se maskiranje sastoji u izmjeni muško-ženskih uloga, da se muškarci maskiraju u žene dok žene oblače odjeću muškaraca. U Donjoj Bebrini svaki pokladni dan ima odgovarajući lokalni naziv. Ponedjeljak se naziva trudovnim, utorak je bolni, srijeda vrtičava, četvrtak je zagušljivi, subota je sitničava, dok nedjelju Bebrinci nazivaju pokladna.

Od navedenih dana, s etnološkog stajališta, posebno je zanimljiv zagušljivi četvrtak ili zadušnjaci, koji predstavlja još jednu osobitost bebrinskog kraja, zabilježenu i u susjednom Klakaru. Ovaj dan je u pravilu rezerviran za djecu, odnosno male poklade, u kojima glavnu ulogu imaju pokladni likovi mastibrci. Za tu priliku djecu se uređuje šafingarski, gotovo identično kako to rade odrasli. Tako se djevojčice sprema kao dječake, a dječake odijeva kao djevojčice. Djecu se spremalo i u cigančice ili bosančice, vrlo šareno, a lice bi im se pokrilo koprenom. Neizostavan rekvizit svakog djeteta koje polazi u mastibrk su ražnjić i torbica preko ramena, koji imaju svoju praktičnu svrhu. Ovako maskirana djeca prolaze kroz selo i obilaze domove rodbine i prijatelja uz kratku pjesmu: Ajde bako na tavan polako pa odreži od tri prsta tanko! Nakon što stupe na kućni prag, maskirana djeca uzvikuju: Mastibrk-kolombrk, nataci mi salandrk! ili Mastibrk-čalambrk, nataci mi salandrk! i slično. Potaknuti ovim šaljivim uzvicima, domaćini djeci na ražnjiće natiču domaće kobasice, slaninu, ali i poseban, za tu priliku pripravljen kolač koji se u Donjoj Bebrini zove kolombar ili kolač oko rupe, a daruje se dobro umočen u šećer. Osobitost ovoga kolača od dizanog tijesta je u tome što u sredini ima rupu, o čemu svjedoči i njegov lokalni naziv. Taj kolač predstavlja kolombrk, dok je slanina salandrk.

Zadušnjaci , koje stanovnici Donje Bebrine doživljavaju kao blagdan, bilježe se kao dan kada se blagovalo u znak sjećanja na pokojne i jelo suho meso. Darivanje djece slaninom i kobasicama predstavlja prežitak te stare tradicije odraslih.

Opisani običaj, sa svojim etnološkim i kulturno-povijesnim značajem, ima svojstvo kulturnog dobra kao značajno svjedočanstvo tradicijske kulture sela brodskog Posavlja, jednog dijela Slavonije odnosno Republike Hrvatske - stoji u Rješenju Ministarstva kulture, koje je doneseno radi javnoga interesa Republike Hrvatske, sa svrhom evidentiranja i obznanjivanja posebnog i povlaštenog statusa ovoga običaja kao kulturnog dobra.

Zadušnjaci u Donjoj Bebrini još uvijek žive u što su se mogli uvjeriti svi koji su ovoga četvrtka bili u Bebrini gdje su na dječjoj folklornoj pokladnoj priredbi Mastibrk - kolombrk u organizaciji KUD-a Kolo sudjelovale dječje folklorne skupine iz Oprisavaca, Zadubravlja, Donjih Močila, Bizovca i Donje Bebrine, a stručni sud je nagradio tri najbolja mastibrka (tradicijska dječja pokladna maska), tri najbolje odjevena djeteta u odraslu narodnu nošnju, luče molovano i još nekoliko dječjih pokladnih maski.

D. Vanić