Prošla 2005. godina proglašena je godinom tradicijskih i umjetničkih obrta te je i Obrtnička komora Brodsko-posavske županije dala doprinos oživljavanju tradicijskih obrta. Naime, želja je bila da se tradicijski obrti ne predstavljaju i o njima govori samo za vrijeme održavanja sajmova, nego da oni i njihov način rada bude stalno prisutan. Stoga je u suradnji s Turističkom zajednicom i uz odobrenje Grada Slavonskog Broda odlučeno da se kazamati u Tvrđavi Brod daju obrtnicima na korištenje kako bi oživjeli stare obrte. Prvi će u Tvrđavu Brod doći kovač. Naime, Drago Žambok u čijoj se obitelji kovački zanat njeguje već stotinu godina odlučio je približiti ovaj zanat svima.

- Od Grada sam dobio kazamat na korištenje na 15 godina. Od Ministarstva turizma, prometa i razvitka dobio sam 80 000 kuna bespovratnih sredstava, te preko Komore, koje je zaista puno učinila na ovom projektu, iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva još 9 tisuća kuna što sam uložio u uređenje kazamata s čim sam počeo u rujnu prošle godine. Ustvari, realizacija ovoga projekta traje prilično dugo, otprilike tri godine, i to zbog čisto birokratskih razloga, ali ova ideja nije nastala napamet, ona je zaista studiozno pripremljena. Budući da su u mojoj obitelji već generacije kovača, želja mi je to znanje prenijeti i dalje i na mlađe. Obično kad se govori o starim, tradicijskim obrtima svi zamišljaju nekoga pogurenog čiču i želim prekinuti taj stereotip, priča Drago.

U obitelji Žambok tradicijski zanat nastavit će i Dragini sinovi Ivan i Marko koji s ocem zajedno rade u kovačnici. Mlađi Marko ide trenutno i na obuku potkivanja konja u Ergelu Đakovo, a otac planira da baš on vodi kovačnicu u Tvrđavi. Obrt Žambok dobio je i licencu Konzervatorskog odjela da može raditi restauracije, pa i taj posao vide kao budućnost. - Iako je ova povijesna kovačnica zamišljena i kao turistička ponuda, razmišljam i o tome da tamo zaista radimo, da imamo uredovno vrijeme. Tu bismo građanima pružali razne usluge kao otkivanje sjekira a na taj ćemo način, vjerujem, privući i same Brođane u Tvrđavu. Dakle, da Tvrđava ne bude interesantna samo gostima, turistima. Tu ćemo raditi i konzervatorske poslove, odnosno restaurirati kovane ograde i druge detalje od željeza. Želimo pokazati da se od starog zanata može živjeti, ali od njega puno i naučiti te da će stari zanati biti ozbiljan izvozni proizvod jer ručni rad, koji je osnova kovačkog, ali i drugih tradicijskih zanata nikada neće izumrijeti, zaključuje Drago.

Nakon što je kazamat uredio izvana, postavio vrata na redu je unutrašnje uređenje, a otvorenje kovačnice mora biti gotovo do Dana grada. Uz panj koji je već unutar kazamata, donijet će i nakovanj, mješinu, sav stari obiteljski alat koji je naslijedio od predaka.

Marija Kovačević