Sve veći broj trgovinskih lanaca, sve više cijene stočne hrane, nekonkurentno svinjogojstvo... sve zahtjevnije zakondavstvo, uz koje se veže i prilagodba EU (rok za prilagodbu utvrđen do 2014. godine), ozbiljno su uzdrmali hrvatsko klaoničarstvo. Kakav je uopće model hrvatske klaonice i koliko će ih opstati od sadašnjih 160? Slovenija je imala 50 klaonica a danas radi 5. Je li budućnost u velikim klaonicama poput Ravlića i najavljene Agrokorove u Belju ili malim, kakav je model ponudila Austrija. Tko će biti sposoban izvoziti i zanima li ih EU tržište? Klaoničari grade novo i unapređuju sadašnje
Prošle je godine iz Županije bilo najava kako će klaonice dobiti potporu, a ove godine se o tome ne govori, nego se govori o krizi. O brodsko-posavskom klaoničarstvu oni koji ih nadziru, veterinari, ipak misle optimistično. Istina je da je od pet ostalo tri klaonice: Bebrinka, Jagodanović, Matanić, a Živković u Lužanima gradi potpuno novu klaonicu. Očito je da odlučuje snalažljivost poduzetnika i isključivo zakonit rad.
Bebrinka ima suvremenu klaonicu, visoko rangiranu i izvoznik je, pa bi teoretski mogla izvoziti na EU tržište. Pitanje je je li zainteresirana, baš kao i one koje ulažu u nove kapacitete, jer je javna tajna kako Hrvatska nije konkurentna zbog skupe sirovine. Zato se naši klaoničari i prerađivači mesa drže balkanskog okruženja. To ih ne priječi da ulažu u klaonice, pa je Jagodanović svoju veliku novu klaonicu stavio pod krov, a Živković gradi u Lužanima, zahvaljujući međunarodnim sredstvima. Oni koji ne grade nove kapacitete, unapređuju postojeće, poput Matanića, koji uz objekt u Donjim Andrijevcima ima preradu u Rijeci, pa u Brodsko-posavskoj županiji više pribjegava klanju, a u Rijeci preradi.
U domaćem klaoničarstvu zaposleno 300 radnika
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva bi se u pravilu trebala naslanjati na male klaonice. Tako je u Austriji, koja ima puno malih klaonica koje su uz mesnice, pa tjedno možda kolju jedno june za lokalno tržište.
- Bolje da imamo više malih klaonica koje će zapošljavati više ljudi, nego jednu razvikanu. Kad uzmete sve zaposlene u Bebrinci, Jagodanoviću, Vindonu, klaonicama peradi... imate
više od 300 zaposlenih u klaonicama i u preradi. Tko se bude pripremio da radi za malu razliku u cijeni taj će uspjeti, kratko kaže Damir Agičić, koji kao veterinarski inspektor ima najbolji uvid u stanje klaoničarstva na području cijele županije. Treba li uopće spominjati da se osobito u klaonicama i preradi mesa traži strogo pridržavanje zakona, pri čemu treba zaboraviti bilo kakvo izigravanje zakona.
Cijela klaonička djelatnost je naslonjena na proizvođače, a na području županije su veliki uzgajivača svinja, proizvođači prasadi, niz manjih proizvođačkih kapaciteta, male klaonice peradi, gradit će se nove... Bez obzira na krizu, ulaganja u istinsku mesnu industriju na županiji nisu zaustavljena. Čak štoviše, klaoničari su se vlastitim sredstvima uspjeli nastaviti razvijati, izgradili su velike kapacitete i sposobni su raditi za cijelu Hrvatsku, pa je najmanje što očekuju potporu Županije, iz jednostavnog razloga što je to djelatnost koja joj donosi dobit i zapošljava znatan broj ljudi. K. Bognar |