Pri odabiru budućeg zanimanja, a još više pri kreiranju mreže škola i profila koji će se na određenom području školovati, svakako bi bilo dobro znati koji se profili radnika uopće traže. No, to je pitanje na koje je i najteže odgovoriti. Teško je danas predvidjeti smjer i ritam kretanja gospodarstva, pogotovo što će se dogoditi za 4-5 godina kad oni koji danas upisuju školu ili fakultet budu tražili posao. Primjerice, danas su među najtraženijim radnicima u Hrvatskoj arhitekti i inženjeri građevine, a vrlo su traženi i inženjeri strojarstva koji se prije nekoliko godina nigdje nisu mogli zaposliti. Kako će biti u budućnosti, hoće li se tvrtke koje danas zapošljavaju ove kadrove uspjeti održati na tržištu, danas je teško predvidjeti.

Otkako je uvedeno tržišno gospodarstvo odnosno kapitalistički način poslovanja, poslodavci više nemaju obvezu prijavljivati Zavodu za zapošljavanje da imaju upražnjeno radno mjesto i da traže radnika. Tako se velik dio radnika zapošljava putem oglasa (novine, internet) ili čak po preporuci. Danas je moguće i to da potencijalni zaposlenik svoj životopis i podatke dostavi u tvrtku te čeka hoće li ga njezini menadžeri pozvati kad im se ukaže potreba za novim kadrom. Tek manji dio i dalje radnike traži preko Zavoda za zapošljavanje, a među njima su najčešće oni koji žele ostvariti neki oblik poticaja. Radi toga podaci Zavoda za zapošljavanje nisu potpuni niti daju pravu sliku potreba za radnom snagom, ali ipak ukazuju na određene trendove. Primjerice, među najtraženijim radnicima su građevinski. Može biti da se radi o "fluktuaciji kadra", odnosno da slabo plaćeni i nezadovoljni radnici češće raskidaju ugovor s poslodavcima, pa ovi neprestano moraju tražiti nove. Osim toga, u graditeljstvu je sveprisutno sezonsko zapošljavanje, tako da su ovi profili traženi u proljeće, ali ne i kad zahladi.

U slavonskobrodskoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu da se od profila visoke stručne spreme najviše traže liječnici te profesori engleskog i njemačkog jezika, a od više komercijalisti (posebno trgovačkog smjera) te ekonomisti (računovodstvo). Od kadrova sa srednjoškolskim obrazovanjem i dalje su na vrhu ljestvice medicinske sestre te knjigovođe. Što se tiče osoba s KV, najtraženiji su prodavači, zatim bravari, zavarivači, zidari, tesari, instalateri grijanja i klimatizacije, armirači i električari te vozači, a za potrebe hrvatskog turizma na Jadranu tražilo se i jako puno konobara.

Industrijske škole nude velike mogućnosti, iako je još evidentan stari problem

Tromost u prilagođavanju sustava obrazovanja

Ove smo godine bili svjedoci da je čitav razred bravara i tokara brodske Industrijske škole istog dana kad je dobio maturalnu svjedodžbu potpisao i ugovore o zapošljavanju u Đuri Đakoviću. Profili su to industrijskih zanimanja koji se sve više traže i na našem i na inozemnom tržištu, kaže ravnatelj Industrijske škole Zvonimir Petanović. Iako je mnogima još u svijesti poslijeratno teško stanje u brodskom gigantu, činjenica je da Đuro Đaković ima sve više posla, da mu se tržište širi u cijelom svijetu i da treba dobre mlade majstore, a takve profile traže i drugi u ovoj grani industrije. Zanimljivo je pritom da naše zavarivače, bravare, glodače... sve više traži i tržište rada u sjevernoj Europi, jer oni takvih zanimanja u svom obrazovnom sustavu i nemaju. Tako kad, primjerice, brodska Montaža napravi neki objekt u inozemstvu, investitori među našim radnicima vrbuju ponajbolje kako bi ostali na održavanju. Valja pogledati i oglas u Posavskoj Hrvatskoj gdje TEP ĐĐ konstantno traži bravare i zavarivače. Kao da se vraćaju ona vremena, sredinom sedamdesetih, kad bi Industrijska škola "izbacila" pet razreda strojobravara koji su odmah po završetku škole našli posao. A ni to nije nemoguće ni daleko. Tim više što se trenutno u školi obrazuje za dvadesetak zanimanja s područja strojarstva, elektrotehnike, prometa, brodogradnje i tzv. ostalih usluga (autolakirer i fotograf).

Naš je problem dugo bio, i još je uvijek, tromost u prilagođavanju sustava obrazovanja potrebama tržišta rada, radi čega smo školovali svu silu uskospecijaliziranih majstora koji su se teško mogli zaposliti u struci. Promjene koje se događaju ukazuju da je ipak netko počeo misliti i o tome. Tako je u Industrijskoj školi lani eksperimentalno a od ove godine za stalno uveden novi smjer: ONUAS odnosno obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima. Učenici koji u troipogodišnjem sustavu obrazovanja završe ovaj smjer, koji zapravo obuhvaća nekadašnje profile tokara, glodača i brusača, imat će veće šanse za zapošljavanje i lakše će se prilagoditi potrebama poslodavca. Prepoznali su to i učenici, odnosno njihovi roditelji, pa je za 30 mjesta koliko se ove godine moglo upisati, bilo čak 70 kandidata. Dogodine se najavljuju još dva takva smjera koja će sažeti srodna zanimanja: strojarski instalater (a to su bivši vodoinstalater, instalater plinskog i instalater centralnog grijanja), te automehatroničar (odnosno nekadašnji automehaničar i autoelektričar).

U Obrtničkoj školi

 Radije keramičar nego zidar

Obrtnička škola u Slavonskom Brodu ima petnaestak obrtničkih programa od kojih su još uvijek najatraktivniji programi uslužnih djelatnosti, poput frizera, pedikera, kuhara, konobara. To što se većina frizera već nekoliko godina "školuje za zavod za zapošljavanje" kao da nikoga nije briga. S druge strane, kuhari i konobari su jako traženi, tim više što se u turističkim središtima poput Dubrovnika ili Splita u te programe gotovo nitko ne upisuje, pa naši nalaze posao tamo. Najmanji je interes učenika za teška zanimanja poput zidara - svi bi radije bili keramičari i ličioci pa radili u zatvorenom, nego zidari koji rade na suncu i kiši. Ipak, ima dosta i onih koji nisu u stanju (ili nisu zainteresirani), pratiti ni te programe, pa brzo napuštaju školu. Upravo radi toga Obrtnička je škola zatražila i dobila odobrenje za desetak dvogodišnjih programa (polukvalifikacija), kako bi učenici ostali u sustavu i dobili kakvo-takvo zvanje, kaže ravnatelj Josip Miklaušić. Međutim, škola nema prostornih uvjeta za provedbu ovih programa i s njima se još nije krenulo. Budući da se susjedna Ekonomska škola uskoro treba preseliti u novi prostor, idealno bi bilo kad bi se Obrtnička mogla tu proširiti. Jasno, ako bude sluha nadležnih.

Dunja Vanić