Jedno od mjesta bez kojeg je svakom Brođaninu njegov grad nezamisliv je svakako gradska tržnica, mjesto koje je po svom značaju odavno preraslo svoju prvotnu namjenu. Osim mjesta na kojem se trguje, tržnica je već dugo i mjesto na kojem se susreće s ljudima s kojima se inače ne bi imali priliku vidjeti, mjesto na kojem se doznaju novosti i razmjenjuju informacije. Tako je subotnji odlazak na «pijac» za brojne Brođane postao nezaobilazan ritual, pravi događaj bez kojeg teško mogu zamisliti početak vikenda pa čak i za one kojima je kupnja potpuno sporedna stvar. No, tu je i ona druga strana - brojni mali poljoprivredni proizvođači i seoska gospodarstva koji bez tržnice ne bi imali gdje prodati svoje proizvode jer je za velike trgovce njihova proizvodnja presitna. Osim poljoprivrednika, tu je i onaj neprehrambeni dio gdje se sitnom trgovinom prehranjuju desetine i desetine Brođana koji su u pretvorbi i privatizaciji ostali bez posla čime je tržnica postala i važna socijalna kategorija koja je za njih učinila puno više nego Zavod za zapošljavanje.

A povijest tržnice, barem na njezinoj sadašnjoj lokaciji počinje 1962. godine kad je izgrađena sadašnja upravna zgrada koja zapravo nikada nije završena jer je po projektu trebao biti izgrađen još jedan objekt. Druga važna godina u povijesnom pregledu brodske tržnice je 1969. godina kad je došlo do spajanja dvaju tadašnjih gospodarskih subjekata, Tržne uprave koja je gospodarila tržnicom i Komunalca nakon čega je vlastitom građevinskom operativom iz koje poslije nastala Novogradnja izgrađen blok poslovnih prostora od Gundulićeve do Štampare ulice. Unatoč različitim pričama, neki tvrde i konkretnim pokušajima otvorene ili zakamuflirane privatizacije, ali i stečaju koji je priveden 2000. godine, tržnica je sve do danas, kao zasebna radna jedinica ostala pod okriljem Komunalca i u vlasništvu Grada gdje će, nadaju se Brođani, ostati i dalje. Doduše, nakon 1995. godina tržnica je, uglavnom pod nejasnim okolnostima i s još nejasnijim razlozima izgubila neke svoje dijelove na kojima su nicali ovom mjestu potpuno neprimjereni sadržaji. Sve u svemu, prostor gradske tržnice sada se sveo na 32.000 četvornih metara (zajedno s parkiralištem i prometnicama) na kojem svoj kruh svakodnevno zarađuje čak 670 zakupaca od kojih njih 55 posto trguje voćem, povrćem i ostalim prehrambenim artiklima, a ostatak na odjeću, obuću, igračke…

O nužnosti obnove tržnice priča se barem 15 godina, a nešto je i učinjeno kad su popularno zvani narančasti kiosci zamijenili svoje već potpuno zastarjele i dotrajale prethodnike, no, onda se zbog poslovnih poteškoća koje su završile stečajem, stalo. Velike financijske obveze oko namirenja vjerovnika blokirale su daljnje ulaganje u razvoj iako tržnica u nekim segmentima upravo vapi za obnovom poput uređenja podloge, natkrivanja i postavljanja novih klupa jer sadašnje datiraju još iz šezdesetih godina. Velika je potreba i za modernizaciju zatvorenog dijela što podrazumijeva ugradnju stropne ventilacije, gradnju novog stepeništa i teretnog lifta za potrebe prodavača. Za opstanak i obnovu tržnice izjasnilo se i 90 posto od tisuću ispitanika koji su sudjelovali u anketi Komunalca tako da Brođani, bez obzira s koje se strane klupe ili pulta nalaze, s pravom očekuju da se nakon silnih milijuna uloženih u obnovu Korza nešto učini i za ovo, također kultno mjesto njihovog grada.

PERO JELINIĆ, rukovoditelj Radne jedinice Tržnica

 ZA KOMPLETNO UREĐENJE TREBAMO 20 MILIJUNA KUNA

Zagovaram model po kojem bi tržnica i dalje ostala u vlasništvu grada, a da zakupci sudjeluju u sufinanciraju i tako si osiguraju primjeren prodajni prostor s čim se većina slaže

- U stručne službe Grada Slavonskog Broda predali smo elemente za izradu projektnog zadatka za idejno rješenje tržnice. Oni sadrže ono što struka kaže, a ostatak će napraviti urbanisti, arhitekti, projektanti… i očekujem da će to biti brzo gotovo. No, mi već u startu imamo tri ograničenja – postojeću zgradu koju moramo zadržati u izvornom obliku jer je projekt radio vodeći arhitekt hrvatske moderne prof. Stjepan Turina, potom česticu u vlasništvu Hrvatskih šuma koja nam upravo kod ulaza u zgradu sužava prostor na samo 4 metra i otkupili bismo je ili zamijenili te, na koncu, nedostatak novca i nemogućnost kreditnog zaduživanja do 2011. godine. No, za dobre projekte novac se uvijek nađe, pa i tih 20 milijuna kuna koliko nam treba za razvoj tržnice, a ja osobno zagovaram model po kojem bi tržnica i dalje ostala u vlasništvu grada, a da zakupci sudjeluju u sufinanciraju i tako si osiguraju primjeren prodajni prostor. To mi se čini puno boljim i transparentnijim modelom od javno-privatnog partnerstva, no, konačnu će odluku donijeti Grad koji nam je vlasnik. Mi predlažemo pokrivanje zelene tržnice, ventilaciju, dva dizala za robu i umjesto sadašnjeg stepeništa pokretnu traku za zatvorenu tržnicu. Na dijelu s tekstilom planiramo postavljanje niz malih montažno-zidanih objekata s punom infrastrukturom s pod jednim krovom, a planiramo urediti i pokriti i popularni buvljak koji ostaje na istom mjestu, ali ćemo ga skratiti u dijelu prema Gundulićevoj gdje će bitiparkiralište za zakupce.

GRAD JOŠ BEZ JASNIH STAVOVA O PRIJEDLOZIMA KOMUNALCA

Kroz izmjene GUP-a koji još nije usvojen predvidjet će se mogućnosti uređenja tržnice koje će se onda uređivati kroz projekte detaljnih planova uređenja

O elementima za izradu projektnog zadatka za idejno rješenje tržnice koje su stručne službe i rukovodeći ljudi Komunalca stavili na papir i poslali čelništvu i stručnim službama Grada Slavonskog Broda razgovaralo se na kolegijima jer je svima jasno da se nešto mora učiniti s prostorom tržnice. Konkretni stavovi o prijedlozima koji su stigli iz Komunalca nisu doneseni, niti se razmatrao način na koji bi se to financiralo, a najviše se tržnicom bavila Služba za graditeljstvo i prostorno uređenje koja radi na izradi GUP-a.

- Još uvijek nema nikakvih konkretnih modela i načina na koji ćemo raditi na uređenju tržnice i rješavati probleme vezane uz nju, uglavnom je tu riječ o vizijama i željama Komunalca. Naravno, i Grad želi da imamo što ljepšu i funkcionalniju tržnicu. Kroz izmjene GUP-a koji još nije usvojen predvidjet će se mogućnosti uređenja tržnice koje će se onda uređivati kroz projekte detaljnih planova uređenja, rekao nam je Pero Zubak, privremeni voditelj Službe za graditeljstvo i prostorno uređenje u gradskoj upravi Slavonskog Broda.

Hoće li se seliti popularni brodski buvljak?

 BUVLJAK OSTAJE NA SVOM MJESTU

Jedno od najživopisnijih mjesta Slavonskog Broda, ono koje je mnoge Brođane postalo nezaobilazna stanica kod subotnjeg obilaska tržnice svakako je popularni buvljak na kojeg malo tko dolazi zbog neimaštine, a puno više zbog radoznalosti i mogućnosti da za male novce kupe nevjerojatne stvari - od odjeće do knjiga, slika, kućnih potrepština pa čak i namještaja – i to takve kakve nigdje u redovitoj prodaji više ne može nabaviti. Osim dobrobiti kupaca, ovdje svoj kruh zarađuju brojne obitelji, prije svih one romske koje bez ovog buvljaka ne bi imale drugu priliku za zaradu. Komunalac je, vodeći računa o svemu ovome, predložio pokrivanje prostora buvljaka ispod kojeg će biti uređen niz prodajnih mjesta sa zasebnim prostorom kojeg će svaki korisnik posebno moći zaključati.

Marija Ravlić