Aktualno

3.9.2021.
Posavska Hrvatska

IN MEMORIAM

Akademik Stjepan Babić

Aktualno : Akademik Stjepan Babić

(Oriovac, 29. studenoga 1925. - Zagreb, 27. kolovoza 2021.)

Hrvatska se javnost i znanstvena zajednica uz obitelj 2. rujna 2021. u Zagrebu oprostila od akademika Stjepana Babića koji je preminuo u Zagrebu u 96. godini. Općina Oriovac i Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod komemorativnim skupom oprostili su se od njega u Oriovcu u petak, 3. rujna. Nekoliko posljednjih godina njegovo je zdravstveno stanje bilo loše, no sve dok je mogao i te kako je bio prisutan u kulturnom i znanstvenom životu, nastavljajući svoju životnu misiju - borbu protiv rashrvaćivanja hrvatskoga jezika i za njegovo normiranje.

Prof. dr. sc. Stjepan Babić jedan je od najznačajnijih i najplodnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovice 20. stoljeća, koji je u hrvatsko jezikoslovlje uveo suvremenu jezikoslovnu misao, vodeći se načelima strukturalizma. Teško je u jednom tekstu sažeti sve što je profesor Babić napisao, jer iza njega je ostalo oko šest stotina knjiga i znanstvenih članaka i više od tisuću polemičkih i znanstvenih tekstova. Zapravo, u proteklih pola stoljeća nije bilo školarca koji barem jednom nije držao ili otvorio udžbenik ili priručnik hrvatskoga jezika iz pera Stjepana Babića, nastalih u suradnji s jezikoslovcima kao što su Stjepko Težak, Božidar Finka i Milan Moguš. Primjerice, Težak-Babićeva "Gramatika" s više od 15 izdanja premašila je, kako ističe Sanda Ham, sve gramatike u četiri stoljeća hrvatske lingvističke povijesti, a "Londonac" ili "žuti Pravopis" (Babić-Finka-Moguš) bio je svjetionik borbe za hrvatski jezik. Jer hrvatski jezik pripada i potječe od Hrvata, Stjepan Babić ga je temeljio, opisivao i normirao isključivo na primjerima iz hrvatske književnosti, što je mnogima smetalo, budući da nikad nije pristajao na floskule o jednoti hrvatskoga i srpskoga. I u svom životnom djelu "Tvorbi riječi", prvoj takvoj knjizi u slavenskoj filologiji, sve je primjere nalazio kod hrvatskih autora. Njegovao je hrvatski jezik i kroz više od pola stoljeća članstva u uredništvu hrvatskoga filološkog časopisa "Jezik", kojemu je 34 godine bio glavnim urednikom. O nebrojenim člancima i raspravama o hrvatskome jeziku koje je objavio u časopisima i novinama da ne govorimo. Stoga je opravdano reći da je bio hrvatski branitelj, branitelj hrvatskoga jezika od neznanja i rashrvaćivanja, kako onog srpsko-hrvatskog nametnutog u Jugoslaviji, tako i početkom 21. stoljeća kada se borio protiv anglokrobatskog, kako ga je nazivao. Nemjerljiv je njegov rad u normiranju hrvatskoga jezika, što je razvidno u svakom novom izdanju "Gramatike", a posebno u "Tvorbi riječi", jer ne samo da je uveo strukturalistički pristup nego je hrvatski jezik nastojao opisati hrvatskim riječima. Pritom je pokazao iznimnu predanost ali i strpljivost, jer ne treba zaboraviti da je radio prije računala i "copy-paste" mogućnosti, po četiri sata dnevno, godinama, praveći kartice, upisujući i lijepeći primjere riječi.

O tome ovih dana govore i pišu i mnogi drugi, no valja istaknuti i Babićevu vezu sa zavičajem. Nebrojeno se puta vraćao u rodni Oriovac, ne samo u posjet obitelji, nego i kao znanstvenik, jezikoslovac, političar, Hrvat, Oriovčanin. Poticao je i sudjelovao u obilježavanju Oriovca kao rodnoga mjesta trojice znamenitih iliraca: dr. Stjepana Ilijaševića, Luke Ilića - Oriovčanina i dr. Frana Gundruma. Nikada nije zaboravio da je Oriovac njegovo ishodište. - Evo, tu sam krenuo u školu - prisjećao se i pripovijedao o tome kako je zarana počeo uočavati jezik kao nešto posebno.

Iz Oriovca se Stjepan Babić uputio u svijet. U gimnaziju u Brod, pa salezijansko sjemenište u Donjem Miholjcu, zatim Osijek i Zagreb, da bi nakon položenoga ispita zrelosti počeo raditi kao službenik u "Visokogradnji". Naravno, zbog duboko usađenih nacionalnih i vjerskih, katoličkih, vrijednosti koje je ponio iz obitelji, ali i zbog hrabrosti da o tome otvoreno govori, nije dugo ostao na slobodi. Iskusio je on i što znači "munistička" (kako je pisao u svom romanu "Crvena magla") represija, etiketiranje i proganjanje. I nije sustajao, jer jezik je bio i jest njegova i naša domovina.

Uz nastavnički rad na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i proveo cijeli svoj radni i znanstveni vijek, te kao gostujući profesor u Njemačkoj, uz filološki rad, bio je dugogodišnji i istaknuti član Matice hrvatske, kojoj je potpredsjednikom bio od 1989. do 1992., a svoju političku orijentaciju posebno je iskazao prilikom stvaranja samostalne Republike Hrvatske. Bio je zastupnikom u Županijskom domu Hrvatskoga sabora od 1993. do 1997. godine, izabran iz redova Hrvatske demokratske zajednice u Brodsko-posavskoj županiji i tu se također zalagao za hrvatsko nazivlje. Iako je znanstvena zajednica i prije cijenila i odavala priznanje akademiku Stjepanu Babiću (od 1977. bio je član suradnik, od 1986. izvanredni, a od 1991. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti), tek suvremena i samostalna Hrvatska mogla mu je odati priznanja koja mu pripadaju - Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, Spomenica Domovinskog rata, Spomenica domovinske zahvalnosti, Red Ante Starčevića i Državna nagrada za životno djelo. Grad Slavonski Brod dodijelio mu je 2005. godine povelju počasnoga građanina, a Općina Oriovac počasnim ga je građaninom proglasila 2006. cijeneći njegov doprinos ugledu Oriovca, dok je Ogranak Matice hrvatske bio nositeljem znanstvenoga skupa o Stjepanu Babiću u prigodi njegova osamdesetog rođendana.

Kad danas sklapamo životnu knjigu akademika, prof. dr. sc. Stjepana Babića, možemo reći da je u našem jeziku, hrvatskom, koji je s pomnjom njegovao, proučavao, usustavljivao i koji je normirao (ali je izbjegavao propisivati), bio naš jezikoslovni djed. Ne otac, čija je zadaća skrbiti da svoju djecu othrani, nego djed čija je zadaća djecu duhovno i moralno podizati, učvršćujući ih da znaju i osjećaju kako nisu tikva bez korijena.

D. Vanić

Posavska Hrvatska : "Brod i metalska industrija: 100 godina zajedno"
"Brod i metalska industrija: 100 godina zajedno"

Đuro Đaković - Montaža planira svoju budućnost i razvoj vezati uz domaću radnu snagu te kreće u promociju zanimanja iz područja metalske struke i računalstva kako bi privukla mlade

Posavska Hrvatska : Blokirajte neželjene pozive
Blokirajte neželjene pozive

Koliko puta vam se dogodilo da taman kad ste malo ispružili noge da odmorite, zvoni telefon i nakon što se javite slušate sugovornika s druge strane slušalice kako vam nudi po izrazito povoljnoj cijen ...

Posavska Hrvatska : Brodski hodaton u Europskom tjednu mobilnosti
Brodski hodaton u Europskom tjednu mobilnosti

Europe Direct pri Europskom domu Slavonski Brod, u sklopu Europskog tjedna mobilnosti, organizirao je u četvrtak na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić Brodski hodaton. Gt. Europska unija pokrenula je Tjedan m ...

Posavska Hrvatska : Uspješan još jedan brodski akvarelistički susret
Uspješan još jedan brodski akvarelistički susret

Na pragu jeseni u Slavonskom Brodu ponovno su se okupili slikari kako bi, uz Savu i savske pejzaže, odali počast akvarelu

Posavska Hrvatska : Oproštaj od akademika Babića
Oproštaj od akademika Babića

Dan nakon pokopa akademika Stjepana Babića na zagrebačkom groblju Mirogoj, Općina Oriovac i Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod oprostili su se od njega 3. rujna 2021. komemorativnim skupom u Oriovcu

Posavska Hrvatska : Novo vrijeme, novi izazovi, novi uspjesi
Novo vrijeme, novi izazovi, novi uspjesi

U ovoj godini objavljen mu je jedan DVD i jedan CD, korona mu je poremetila brojne planove jer operne kuće otkazuju programe, ali on i u tome nalazi priliku za nove projekte. U spontanom razgovoru za "Posavsku Hrvatsku" dotakli smo se brojnih tema

Posavska Hrvatska : Upisano 240 studenata
Upisano 240 studenata

Na preddiplomskom sveučilišnom studiju strojarstva upisano je 78 studenata i ostala su 62 mjesta. Na preddiplomskom studiju ranog predškolskog odgoja i obrazovanja upisano je 54 studenta i slobodno je ...

Posavska Hrvatska : Zanimljivi sadržaji za male kreativce
Zanimljivi sadržaji za male kreativce

Stop i klasična animacija, 3D modeliranje, izrada minijatura i maketa, mala škola ronjenja, astronomska abeceda, origami radionica....za djecu koja ljeto provode u gradu Zajednica tehničke kulture Sla ...

Posavska Hrvatska : Ne ostavljajte djecu u automobilima!
Ne ostavljajte djecu u automobilima!

Policijski službenici Policijske uprave brodsko-posavske u četvrtak su na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić proveli preventivno-edukativnu aktivnost Stradavanje djece od dehidracije u vozilima, a pritom su g ...

Posavska Hrvatska : Trzalica i Gudalo dobili i Glas
Trzalica i Gudalo dobili i Glas

Brođani oduševljeni gostovanjem Filipa Novosela i Tihomira Hojsaka te njihovom suradnjom s Perom Galićem koji je njihovoj glazbi dao i novu dimenziju

Posavska Hrvatska : Svemir joj je granica
Svemir joj je granica

Astrofizičarka, autorica znanstveno-fantastičnih priča i kreatorica interaktivne strip-igre o Teslinom životu - sve to je 26-godišnja Brođanka Dora Klindžić. Doktorandica na nizozemskom Fakultetu zrak ...

Posavska Hrvatska : (Ne) idete na more?
(Ne) idete na more?

Protekla godina iscrpila je sve, od radno sposobnih građana do državnog proračuna i sve su nade bile položene u pretpostavku da bi turistička sezona mogla spasiti ekonomsku situaciju u državi. Ove god ...

Posavska Hrvatska : Aktivnosti prorijeđene, ali stalne
Aktivnosti prorijeđene, ali stalne

Gradsko društvo Crvenog križa Slavonski Brod organiziralo je u ponedjeljak i utorak u dvorani Hvidre drugu podjelu paketa hrane iz projekta Humanitarni paket za Slavoniju i Pounje, financiranog iz Fon ...

Posavska Hrvatska : Slavonija: priroda, ljudi i hrana
Slavonija: priroda, ljudi i hrana

Turistička zajednica Brodsko-posavske županije bila je ove srijede domaćin turističkim agencijama Hrvatske tijekom njihovog trodnevnog obilaska i upoznavanju turističkih atrakcija u pet slavonskih žup ...

Posavska Hrvatska : Pokrivala za lice otkrila novi ekološki problem
Pokrivala za lice otkrila novi ekološki problem

Mobitel, ključevi, novčanik - i maska za lice. Unatoč početnom otporu, građani su prihvatili da je maska dio osnovnog inventara pri izlasku iz kuće. Držimo ih svugdje; u džepu, oko ruke, ispod brade ( ...

Posavska Hrvatska : Nove energetske oznake, ista potrošnja energije
Nove energetske oznake, ista potrošnja energije

Od 1. ožujka u svim članicama Europske unije uvedene su nove energetske  naljepnice za kućanske uređaje; hladnjake, zamrzivače, perilice rublja i posuđa, kombinirane perilice i sušilice rubl ...

Posavska Hrvatska : Bilo bi lijepo vidjeti ih opet
Bilo bi lijepo vidjeti ih opet

Slavonskobrodski maturanti slove za zrele i pristojne mlade ljude koji kraj školovanja slave u velikom stilu, ali nikad se ne proslave neslavnim ponašanjem. Nema razbijenih glava i boca, gađanja sugra ...

Posavska Hrvatska : Za šivaćom "mašinom" 43 godine
Za šivaćom "mašinom" 43 godine

Ivan Ofenbeher iz Sikirevaca krojač je po struci, a ovim se poslom bavi i u mirovini.- Zanat sam učio u Školi učenika u privredi u Županji. Nije mi baš želja bila da budem krojač, ali takvo je vrijeme ...

Posavska Hrvatska : U voćnjacima štete, ratari imaju sreće, za sada
U voćnjacima štete, ratari imaju sreće, za sada

O mrazu i niskim temperaturama krajem ožujka i početkom travnja pisali smo i prošle godine, tako da ovakvo (ne)vrijeme ipak nije neuobičajeno za ovo doba godine. Snijeg je 2020. godine pao 26. ožujka, ...