Ministarstvo poljoprivrede donijelo je krajem 2018. godine dvije naredbe - Naredbu za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske i Naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači. Kako bi upoznali lovoovlaštenike županijskih i državnih lovišta na području Brodsko-posavske županije, Ministarstvo poljoprivrede održalo je prošloga petka u županijskoj vijećnici predavanje na temu afričke svinjske kuge
- Ova je radionica prvenstveno namijenjena lovcima, oni su nam "prva crta obrane" s afričkom svinjskom kugom s obzirom na to da je divlja svinja glavni vektor te bolesti u Europi. Svrha je da podignemo razinu svijesti o tome kakva je to bolest jer se danas potcjenjuje opasnost od afričke sivnjske kuge, koja je virusna, zarazna bolest divljih i domaćih svinja i 95 posto zaražene poulacije ugiba u roku od 5 do 7 dana. Kad bolest jednom dođe, izuzetno ju je teško iskorijeniti, a čini enormne štete i u svinjogojstvu i u lovstvu - istaknuo je Domagoj Križaj, viši savjetnik specijalist u sektoru lovstva Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede. Napomenuo je da je cilj pripremiti lovce kako bi se spriječio unos virusa afričke svinjske kuge u Republiku Hrvatsku. Odredba je da se brojno stanje divlje svinje smanji na biološki minimum što je onaj broj neke vrste koji joj omogućava opstanak jer će se i unos virusa spriječiti ako je populacija manja.
Kad se bolest pojavi sve svinje se moraju ukloniti, a u lovištima se zabranjuje lov, šumarske, turističke aktivnosti
Na pitanje odakle prijeti opasnost od ove bolesti odgovara: - Trenutačno nas najviše zabrinjava Rumunjska, zemlja koja je 4 puta veća od Hrvatske, a nju je afrička svinjska kuga pogazila u roku od pola godine. Došla je bolest na granicu Bugarske i Srbije, Republika Srbija provodi mjere odstrela 70 posto fonda i danonoćno motrenje na granici s Rumunjskom.
Pojašnjava da bolest nije opasna ni za ljude, ni za druge životinje, ali kad se jednom pojavi na svinjogojskim farmama sve se životinje moraju neškodljivo ukloniti, uopće se ne testira jesu li zdrave ili ne, sve se moraju ukloniti. Ako se, pak, pojavi u lovištima onda se na tom zaraženom području ne zabranjuje samo lov, nego sve aktivnosti, šumarske, turističke i sve druge na najmanje mjesec dana. Nakon toga na to područje dolaze specijalno obučeni timovi koji rade na neškodljivom uklanjaju trupala uginulih divljih svinja.
- Hrvatska nije zaražena, mi smo samo rizična zemlja. Kad jednom bolest dođe u neku zemlju, situacija se stubokom mijenja i mjere su puno rigoroznije, zato moramo poduzeti sve da do toga ne dođe - zaključio je Križaj.
I brodsko-posavski župan Danijel Marušić naglasio je da bi posljedice dolaska takve bolesti na naša područja bile katastrofalne jer bi se odrazilo ne samo na svinjogojstvo, nego na cjelokupno gospodarstvo: - Ovakve sastanke i organiziramo za sve, veterinarstvo, lovstvo, gospodarstvenike kako bi znali kako se zaštititi, kako prevenirati tu bolest jer kad ona dođe kasno je.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)