I dok država tvrdi kako nije dokazana učinkovitost protugradnih raketa, poljoprivrednici se ne slažu s tim
Svake godine ljeti olujno nevrijeme praćeno tučom uzrokuje velike štete i čini se da nije bilo godine da nije proglašavano stanje elementarne nepogode. Tijekom travnja i svibnja u Brodsko-posavskoj županiji padale su ogromne količine kiše, gotovo da nije bilo dana da kiša ne pada, a onda su u lipnju uslijedila olujna nevremena praćena tučom u nekoliko navrata. Najviše štete tuča je nanijela poljoprivrednicima. Mnogi se pitaju je li tome uzrok i to što se i kod nas pomalo odustaje od obrane od tuče raketama. Obranu od tuče provodi Državni hidrometeorološki zavod prema Zakonu o sustavu obrane od tuče koji je na snazi od 31. svibnja 2001. godine i to u skladu, kako su nam odgovorili, s financijskim, tehničkim i ljudskim mogućnostima.
Za obranu od tuče gotovo 13 milijuna kuna
- Operativno djelovanje sustava obrane od tuče provodi se na područjima Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Financijski plan operativne obrane od tuče za 2019. godinu, koji je dio Financijskog plana DHMZ-a, definiran je iznosom od 12.952.500 kuna. Od toga planirana sredstva iz državnog proračuna iznose 9.640.000 kuna, od županija/Grada Zagreba 2.822.000 kune, dok su vlastiti prihodi planirani u iznosu od 490.000 kuna - kažu u Državnom hidrometeorološkom zavodu.
Napominju da realizaciju poslova posljednjih godina uglavnom temelje na financijskim sredstvima državnog proračuna i manjim dijelom na prihodima od županija/Grada Zagreba. Tim sredstvima osiguravaju provedbu svih pripremnih poslova za sezonu obrane od tuče i nesmetanu realizaciju rada prizemnim generatorima te osiguranje pravovremenih isplata mjesečnih naknada poslužiteljima postaja obrane od tuče. No, ističu kako je visina ukupnih prihoda posljednjih godina iz državnog proračuna i županija s branjenoga područja kao i Grada Zagreba znatno smanjena, tako da je to jedini razlog otežanoj nabavi raketa protiv tuče i daljnjoj provedbi rada raketama.
- Financijske obveze za sufinanciranje poslova operativne obrane od tuče Brodsko-posavske županije na godišnjoj razini kreću se u visini 400.000 kuna (podaci financijskog vještačenja za razdoblje 2009.-2013. godina). Uplate županije u 2016. godini iznosile su 50.000 kuna, 2017. godine 170.000 kuna, a 2018. godine također 170.000 kuna - odgovorili su iz DHMZ-a.
Zbog nedostatka novaca rakete samo u istočnoj Hrvatskoj
Do sada je DHMZ na cijelom branjenom području osiguravao jedinstvenost sustava obrane od tuče, dok je posljednjih godina, zbog velikih smanjenja uplata nekih županija/Grada Zagreba, nastavak takve prakse otežan i doveo do situacije ograničenog rada raketne komponente u ovoj godini.
Stoga su ovogodišnju sezonu obrane od tuče na cijelom branjenom području započeli 1. svibnja prizemnim generatorima, a raketama se radi u istočnom dijelu branjenoga područja (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, dio Brodsko posavske i Virovitičko-podravske županije).
- U takvim okolnostima rad operativne obrane od tuče u ovogodišnjoj sezoni na području Brodsko-posavske županije provodi se putem 57 generatorskih postaja (kao i 2018. godine), a od toga broja 20 lokacija postaja radi i raketama protiv tuče (u 2018. godini bile su na području županije aktivne 32 lansirne postaje). Radom generatorskih/lansirnih postaja koordiniraju Radarski centri Gorice pored Nove Gradiške i Radarski centar Gradište pored Županje - navode.
Na postajama obrane od tuče u sezoni rade honorarni poslužitelji, na svakoj po dvije osobe. Poslužitelji moraju udovoljavati uvjetima koji proizlaze iz Zakona o eksplozivnim tvarima - punoljetnost, zdravstvena sposobnost te osposobljenost za rukovanje eksplozivnim tvarima.
S obzirom na višegodišnje nerješavanje pitanja daljnjeg statusa operativne obrane od tuče, DHMZ je temeljem zaključka sa sastanka održanog u Ministarstvu poljoprivrede 8. lipnja 2018. godine izradio "Analizu sustava obrane od tuče - Izvješće i mišljenje o opravdanosti rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj". - Analiza pokazuje da se pitanje obrane od tuče ne dotiče samo poljoprivrede već cijele zajednice, jer država troši novac svih poreznih obveznika na nešto što nema znanstvene temelje, nema dokaza uspješnosti i isplativosti i bez kontrole djeluje na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim učincima na okoliš. Također treba naglasiti da se ta aktivnost provodi samo u sjevernom dijelu Hrvatske, a financira se velikim dijelom iz državnog proračuna svih poreznih obveznika. Stoga se DHMZ u koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede zalaže za žurno rješavanje ove vrlo složene problematike postojećeg sustava obrane od tuče sa svim relevantnim subjektima kako bi se pojasnile mogućnosti i ograničenja postojećeg sustava obrane od tuče i preporučile najučinkovitije mjere za zaštitu i osiguranje. O tome ovisi i daljnja provedba operativnih poslova obrane od tuče, a između ostaloga i nabave sredstava djelovanja.
Pri tom treba naglasiti da je tuča samo jedna od vremenskih nepogoda, a da štete nastale u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava itd. U tom smislu bilo bi učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva državnog proračuna i lokalne zajednice u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav osiguranja koji bi osigurao realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda koje će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije - zaključuju u Državnom hidrometeorološkom zavodu.
Pomoć u sufinanciranju polica osiguranja
Županijski pročelnik za poljoprivredu Željko Burazović potvrđuje kako je to generalno priča koja se godinama provlači kao trakavica, dok je ove godine doživjela to da novca, novog, svježeg za nabavku novih protutučnih raketa nema dovoljno i zbog toga su sve pričuve, zalihe s naših radarskih centara i lansirnih postaja preusmjerene na istočni dio Brodsko-posavske županije i općenito na istok Hrvatske. - I radarski centar Gorice s koga se štiti zapadni dio županije i naše prisavske općine Vrbje i Davor, kao i mjesto Slavonski Kobaš, koje su imale lansirne postaje s raketama, danas ih nemaju i na njima se djelovanje provodi jedino prizemnim generatorima. I naravno da smo zbog toga prikraćeni i ne možemo ne iznijeti nezadovoljstvo. U tom sustavu zaštite živjeli smo 50 godina i ipak smo pri djelovanju protutučne rakete, bez obzira na razilaženje struke u njenoj učinkovitosti, osjećali stanovitu sigurnost. S druge strane, Slavonija je velika ravan koja se ne može u potpunosti zaštititi ni protutučnim mrežama, niti se to sve može osigurati i pokriti od mogućeg rizika i obeštećenja putem polica različitih osiguravajućih društava - ističe pročelnik Burazović.
Budući da je i sam poljoprivredni proizvođač, povrtlar, dodaje da je kao vijećnik u Općinskom vijeću općine Davor predložio, a Vijeće je prihvatilo, te će Općina Davor sufinancirati slobodan dio police poljoprivrednicima koji imaju pravo na potporu kako bi u konačnici taj trošak poljoprivrednika bio što je moguće manji. - Ako je cijena police osiguranja 150 kuna po hektaru, Općina bi platila 30 kuna po hektaru, 80 kuna bi se pokrilo novcima europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a razlika od 40 kuna bio bi isključivi trošak poljprivrednika osiguranika - naveo je Burazović.
I sami poljoprivrednici naglašavaju kako im je protutučna obrana davala stanovitu sigurnost.
Marin Degmečić iz Donjih Andrijevaca ima deset godina mali voćnjak: - Mislim da je protuučna obrana raketama bila djelotvorna i da je potrebna i dalje, pa nije dobro da je ukinuta. Moj je voćnjak mali, imam 450 stabala i na svu sreću leda ove godine još nije bilo. Nemam nikakvu zaštitu, samo gledam u nebo i molim se Bogu.
Marija Milašin je predsjednica Udruge vinogradara i voćara općine Oriovac, a i sama ima vinograd s 1700 trsova: - U našoj Udruzi su mali vinogradari koji imaju 800 do 1000 trsova, ali i veliki poput Damira Vučkovića koji ima 4,5 hektara vinograda, a imamo 80-ak članova. Mi smo malo i specifični jer su na području općina Brodski Stupnik i Oriovac ribnjaci i kad god je tuča padala u nekoliko navrata ove godine u Kutjevu, Pleternici, Čaglinu, nas je led izbjegao jer valjda ribnjaci to "odvuku". Mi u Posavini možemo čuti da se u Bosni ispaljuju protutučne rakete, a kod nas u Goricama, otkud se pokrivala cijela zapadna Slavonija, to se više ne radi.
Podsjeća da je prošle godine tuča uništila vinograde u stupljanskom i oriovačkom brdu baš pred berbu: - Prošle godine vinogradi su bili bajni, slador odličan i onda je 1. rujna, tjedan do deset dana pred berbu padala tuča 20-ak minuta u cijelom brdu na potezu Oriovca i Brodskog Stupnika. U selu nije bilo leda, samo u brdu. Tako su onda vinogradi prisilno bili brani odmah nakon te tuče, a bila je jako dobra godina, grožđe zdravo do tada. Ja sam svoje grožđe prošle godine brala baš 1. rujna i zadnju turu iz vinograda sam izvezla u 15.30 sati, a u 16.15 sati je pala tuča nakon koje nije bilo lista koji nije bio načet. Vinograd pored mene nije bio obran i sutradan ga je odmah morao skidati jer je grožđe bilo jako oštećeno.