Sklonište kapaciteta 50 životinja stoji 549.000 kuna na godinu
Azil u Čakovcu prošle godine za rad morao izdvojiti 1.700.000 kuna
Tamagotchi ove godine navršava 21. godinu od izlaska na svjetsko tržište i mnogi će roditelji svom djetetu kupiti virtualnog ljubimca s kojim su se nekad i sami zabavljali. Neki ga možda još uvijek imaju, vjerojatno zaboravljenog u kakvoj kartonskoj kutiji. U istim takvim kutijama završavaju i 'pravi' kućni ljubimci diljem Hrvatske, a udruge za zaštitu životinja pokušavaju udomiti i zbrinuti one koje pronađu u kanalima uz ceste, kontejnerima, šipražju ili šumi. Zakon o zaštiti životinja, izglasan u listopadu prošle godine, možda bi mogao promijeniti situaciju u kojoj su životinje bačene na ulicu poput igračaka zato što se "ionako uvijek dočekaju na noge".
Pola milijuna kuna za 50 životinja
Zakon s novim odredbama zabranio je ubijanje životinja u skloništima, a propisao obvezu njihova osnivanja u jedinicama regionalne samouprave u kojima to nije učinila nijedna jedinica lokalne samouprave, pravna ili fizička osoba. Svaka županija, stoji u članku 62., mora imati najmanje jedno sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, a gradovi i općine obvezni su financirati rad skloništa. Za financiranje rada skloništa kapaciteta 50 životinja, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, potrebno je izdvojiti po skloništu 549.000 kuna godišnje za hranu, veterinarske tretmane, označavanje te potrebna cijepljenja. Jedinice lokalne samouprave, stoji nadalje u Zakonu, do 30. lipnja dužne su osigurati nadzor provedbe obveznog mikročipiranja pasa određenog propisom o veterinarstvu, kod posjednika pasa čiji psi nisu upisani u Upisnik kućnih ljubimaca, a općine i gradovi koji do stupanja zakona na snagu nisu osnovali sklonište dužni su to učiniti najkasnije do 31. prosinca. Novčanom kaznom od 15.000 do 30.000 kuna kaznit će se odgovorna osoba jedinice lokalne ili regionalne samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja te ako jedinica lokalne samouprave ne sudjeluje u financiranju osnivanja i rada skloništa. Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede u Republici Hrvatskoj sklonište za životinje osnovano je u 18 županija; Zagrebačka ih ima šest, Istarska županija četiri, a Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka i Primorsko-goranska županija imaju po dva skloništa za životinje. Sklonište za životinje nije osnovano u Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj te Brodsko-posavskoj županiji, no već u rujnu prošle godine na sjednici Županijske skupštine istaknuo je da će, ako zakon bude tako nalagao, županijska uprava u proračun staviti i sredstva za skrb o napuštenim životinjama, a oformljena je i županijska koordinacijska radna skupina.
(Isključivo) naš azil
Slavonski Brod počeo je graditi azil za životinje na Vijušu 2015. godine. Na parceli od 5.056 četvornih metara, kako je predstavljeno na Koordinaciji župana, gradonačelnika i načelnika općina Brodsko-posavske županije u veljači ove godine, sklonište se sastoji od glavne zgrade te pet blokova za smještaj pasa i prostora od 27 četvornih metara za smještaj mačaka. Od investicije procijenjene vrijednosti pet milijuna kuna gradska uprava uložila je do sada oko dva milijuna kuna s PDV-om, a za dovršetak skloništa potrebno je još 3,5 milijuna kuna bez PDV-a. U veljači prošle godine na službenoj internetskoj stranici gradske uprave postavljena je obavijest da je grad Slavonski Brod uložio sredstva "u izgradnju azila koji je isključivo namijenjen za potrebe ove jedinice lokalne samouprave. Ukoliko druge jedinice lokalne samouprave pokušaju svoj problem s nezbrinutim životinjama prebaciti Gradu, mogao bi nastati velik problem te bi u vrlo kratkom periodu rad azila mogao bi biti onemogućen…važno je još jednom naglasiti da je novoizgrađeni azil na Vijušu namijenjen isključivo za područje jedinice lokalne samouprave Grada Slavonskog Broda koje obuhvaća područja naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i Podvinje. S obzirom da je kapacitet prostora azila ograničen, neće postojati mogućnost zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja s područja susjednih općina koje bi, kao zasebne jedinice lokalne samouprave, trebale pronaći rješenje za problem zbrinjavanja napuštenih životinja koje se nalaze na njihovom području". Na aktualnom satu sjednice Županijske skupštine, održane u rujnu prošle godine, županijski vijećnik i gradonačelnik Mirko Duspara rekao je kako je grad izgradio dvije jedinice dovoljne za područje grada, ali ima još tri jedinice koje se mogu izgraditi te pitao je li županijska uprava s općinama zainteresirana da nastavi izgradnju azila "jer bi to bio dovoljan kapacitet za našu županiju". Županov odgovor je bio da bi slavonskobrodski azil mogao biti sklonište za životinje s područja Brodsko-posavske županije ako zadovoljava norme te da će o tome trebati razgovarati i dogovarati se predstavnici lokalnih uprava.
Iz gradske uprave nismo dobili odgovore o tome u kojoj je fazi gradnja azila, postoji li barem okvirni izračun godišnjih troškova ili datum otvaranja azila te hoće li biti ostvarena suradnja gradskog azila i općina te županije, kao ni koliko su dojava o napuštenim psima u gradu komunalni redari zaprimili ove, a koliko prošle godine.