Početkom travnja na snagu je stupio Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom. Donijelo ga je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva s ciljem
da se uspostavi cjelovit sustav koji će osigurati da se 80 posto građevinskog otpada reciklira. Tako je pavilnikom određeno da se građevni otpad mora odvojeno skupljati, a zatim oporabiti, odnosno reciklirati ili zbrinjavati na druge ekološki prihvatljive načine. Procjenjuje se da godišnje u Hrvatskoj nastane 2,6 milijuna tona građevnog otpada. Iako se ponovno može upotrijebiti oko 80 posto građevinskog otpada, ukupno se reciklira samo 7 posto, a 11 posto se izdvoji kao sekundarna sirovina i većina građevinskog otpada završava na odlagalištima komunalnog otpada.
Novim se Pravilnikom zabranjuje odlaganje građevinskog otpada na mjestu nastanka ili na lokacijama koje nisu za to predviđene. Posjednik građevnog otpada, a to može biti vlasnik, investitor ili izvođač, dužan je snositi sve troškove gospodarenja građevnim otpadom. Dužan je osigurati uvjete za njegovo odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje, a odvojeno skupljeni otpada mora se predati tvrtki ili obrtniku koji ima dozvolu i koncesiju za gospodarenje građevnim otpadom. Gospodarenje građevnim otpadom moguće je obavljati u reciklažnim dvorištima na stacionarnim uređajima za oporabu, odnosno na gradilištu gdje nastaje građevni otpad pomoću mobilnog uređaja. Proizvod nastao materijalnom oporabom građevnog otpada može se ponovo uporabiti u građevne svrhe ukoliko udovoljava normama i uvjetima propisanim posebnim propisom.
Sve tvrtke i obrtnici koji gospodare građevnim otpadom moraju do kraja ove godine uskladiti taj dio posla s novim Pravilnikom.
NI BROD NEMA LOKACIJU ZA GRAĐEVNI OTPAD
- Gradskom poglavarstvu ćemo uputiti prijedlog da se donese odluka o nasipanju postora na dijelu iz Vrazove ulice prema deponiju, odnosno između te ceste i naselja hrvatskih branitelja kako bi se popunila depresija, jer se na takav način bolje može kontrolirati nasipanje i dovoženje materijala, objašnjava pročelnik Bodrožić-Džakić
Upravo je zbog nepostojanja kontrole uz Sjevernu veznu cestu i niklo divlje odlagalište. Počelo je s dovoženjem građevinskog materijala, da bi onda malo-pomalo građani tu istresali i sav ostali otpad te je vrlo brzo nastalo divlje odlagalište
Na pitanje kako je riješeno odlaganje građevnog otpada u Slavonskome Brodu i pročelnik gradskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša Josip Bodrožić-Džakić i voditelj Radne jedinice Higijena - Komunalac Ilija Žanko jednako su odgovorili — Nikako!
Prešutno je dozvoljeno odlaganje građevnog otpada uz cestu prema Poloju kako bi se taj prostor poravnao. — Gradskom poglavarstvu ćemo uputiti prijedlog da se donese odluka o nasipanju postora na dijelu iz Vrazove ulice prema deponiju, odnosno između te ceste i naselja hrvatskih branitelja kako bi se popunila depresija, jer se na takav način bolje može kontrolirati nasipanje i dovoženje materijala, objašnjava pročelnik Bodrožić-Džakić.
Upravo je zbog nepostojanja kontrole uz Sjevernu veznu cestu i niklo divlje odlagalište. Počelo je s dovoženjem građevinskog materijala, da bi onda malo-pomalo građani tu istresali i sav ostali otpad te je vrlo brzo nastalo divlje odlagalište.
Josip Bilić, vlasnik tvrtke Calor, do sada je građevni otpad vozio na gradsko odlagalište na Vijušu za što su plaćali oko stotinu kuna po kubiku. Druga mogućnost je odvesti otpad u dogovoru s vlasnikom na čijem zemljištu treba zatrpati depresije ili neke rupe, a sada će ipak morati to rješavati na drugačiji način, sukladno Pravilniku.
- Za odlaganje građevinskog otpada na gradskom deponiju plaćalo se samo ako se dovozi s komunalnim otpadom, ali za čisti građevni otpad se nije plaćalo. Naime, građevni otpad smo primali na deponij Vijuš samo onda kada je bilo potrebno za nasipanje platoa za istovar ili za popunjavnaje cesta na odlagalištu. Stanje je sada takvo da ne možemo više primati građevinski otpad, objašnjava voditelj Žanko.
Komunalac inače dva puta godišnje, u proljeće i u jesen, odvozi krupni otpad iz domaćinstava, ali ni tada ne odvoze građevni otpad, nego namještaj i, još samo ovoga proljeća, bijelu tehniku. Naime, otpad bijele tehnike također može prikupljati samo koncesionar.