Kod uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, nadzor probacijske službe može trajati najviše pet godina.U probaciju su uključeni uglavnom muškarci, najčešće u dobi između 25 i 38 godina. Dan pod probacijom stoji oko 10 kuna, dok je "cijena" dana u zatvoru 400 kuna
Resocijalizacija i reintegracija počinitelja kaznenog djela ciljevi su probacije. Jer, probacijom se osuđeniku kojem je umjesto zatvorske kazne izrečena uvjetovana i nadzirana sloboda ili je uvjetno otpušten s izdržavanja kazne zatvora pokušava omogućiti da kaznu "odradi" u poznatom okruženju, bez gubitka posla i društvenih kontakata, a stručnom pomoći nastoji se utjecati na njegovo ponašanje.
Godišnje 7.587 predmeta
Prema podacima iz Ministarstva pravosuđa probacijska služba je tijekom 2017. godine radila na ukupno 7.587 predmeta od kojih se neki još izvršavaju. Njih 596 od ukupnog broja predmeta ili 7,8 posto odnosi se na osobe ženskog spola. Tijekom 2017. godine probacijska služba je na nadležno postupanje zaprimila 4.122 nova predmeta dok ih je do sredine svibnja 2018. godine zaprimljeno 1.816. Do početka lipnja probacijska služba imala je u radu 4.020 predmeta, od čega najveći broj predmeta Probacijski ured Zagreb I, njih 1.025 ili 26 posto, koji je i po broju službenika najveći probacijski ured u Republici Hrvatskoj. S obzirom na 7.587 predmeta koje probacija izvršava godišnje te 81 probacijskog službenika, među kojima su najzastupljeniji socijalni radnici i socijalni pedagozi, jedan službenik godišnje odradi u prosjeku 148 predmeta. Koliko dugo će osoba biti pod nadzorom probacijske službe, ističu u Ministarstvu, uvelike ovisi o tome po kojoj je osnovi uključenja u nadzor probacije odnosno duljini trajanja dosuđene kazneno-pravne sankcije. U slučaju uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, nadzor probacijske službe može trajati najviše pet godina, dok je kod uvjetnog otpusta taj rok razmjeran neizdržanom dijelu zatvorske kazne. Osobe uključene u probaciju su uglavnom muškarci, njih 92,2 posto, u dobi između 25 i 38 godina koji čine 47 posto svih osoba koje su do sada bile uključene u nadzor probacijske službe. Tijekom izvršavanja rada za opće dobro osuđenici obavljaju pomoćne poslove u ustanovama i institucijama u čijoj su djelatnosti poslovi od humanitarnog, ekološkog i komunalnog značenja kao i druge poslove od opće nacionalnog interesa i interesa za lokalnu zajednicu. Probacijska služba uspješno izvrši oko 89 posto predmeta u jednoj kalendarskoj godini, a pod tim u Ministarstvu pravosuđa podrazumijevaju da je osoba uključena u probaciju izvršila dosuđenu sankciju rada za opće dobro ili tijekom vremena provjeravanja kod uvjetne osude s posebnom obvezom izvršila posebnu obvezu i nije počinila novo kazneno djelo. Najčešći oblici kršenja dosuđenih kazneno-pravnih sankcija odnose se na neizvršavanje ili prekid izvršavanja sankcije kad, primjerice, osuđenik započne s izvršavanjem rada za opće dobro te nakon određenog vremena prestane, nakon čega sud dosuđeni rad za opće dobro zamijeni kaznom zatvora. Kad je u pitanju recidivizam, relativno mali broj osuđenika tijekom trajanja nadzora probacijske službe počini novo kazneno djelo te bude ponovno osuđen. Ministarstvo nema podatke o broju osoba koje ponovno počine kazneno djelo po završetku nadzora probacijske službe, no tijekom prošle godine od ukupnog broja novozaprimljenih predmeta, njih 52 posto odnosilo se na osobe koje su bile prethodno kažnjavane. Prema izračunima u Ministarstvu, dan pod probacijom stoji oko 10 kuna, dok je "cijena" dana u zatvoru 400 kuna, u skladu sa svim uvjetima koji zatvoreniku moraju biti osigurani tijekom izdržavanja kazne.
Od ukupno 5.938 novozaprimljenih predmeta tijekom 2017. i 2018. godine njih 452 odnosi se na predmete u kojima je izrečena neka posebna obveza među kojima su najčešće bile popravljanje štete počinjene kaznenim djelom, ispunjavanje obveze uzdržavanja uz stručnu pomoć nadležnog tijela za probaciju te liječenje ili nastavak liječenja od ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj, drugoj specijaliziranoj ustanovi te odvikavanje u terapijskoj zajednici.
Mreža potpore za novi početak
Osoba na uvjetnom otpustu ima obvezu javljanja u nadležnu policijsku postaju te sucu za izvršenja u nadležnom županijskom sudu odmah po izlasku s izdržavanja kazne zatvora. Sudac izvršenja može opozvati uvjetni otpust ako se osoba ne odazove na pismeni ili telefonski poziv probacijskog službenika. Osuđenik pak sam odlučuje želi li pomoć Centra za socijalnu skrb, a u slavonskobrodskom u praćenju je trenutačno desetak osoba.
- Kad dobijemo obavijest da je takva osoba na našem području pozivamo ga i obavljamo savjetodavni razgovor. Na toj osobi je odluka želi li koristiti savjetodavne usluge i prava iz sustava socijalne skrbi. Nemamo nikakvu represivnu mjeru prema onima koji se ne javljaju u Centar. Kad prilikom savjetovanja procijenimo da je osobi možda potrebno češće savjetovanje, nismo u mogućnosti obvezati je na izvršavanje - kaže ravnateljica Centra za socijalnu skrb Anica Gusak Krajnović i dodaje kako se uglavnom radi o osobama koje se vraćaju u obitelji, a one ih žele ili ne žele primiti natrag. Najčešće se radi o narušenim odnosima u obitelji kojoj osobe na uvjetnoj slobodi ne mogu doprinositi jer nemaju zaposlenje zbog čega egzistencijalni problemi dovode do sukoba. Drugi problem kod osoba koje se vraćaju s izdržavanja kazne zatvora u obitelji koje ih ne žele, ističe ravnateljica, jest pronalazak novog mjesta boravka pri čemu Centar za socijalnu skrb pomaže pri traženju stana te novčanom pomoći.
- Slučajevi u kojima obitelji ne žele primiti natrag osobu na uvjetnom otpustu jako su česti. To vidimo već kod privremenih otpusta. Tada iz zatvorskog sustava obvezno traže mišljenje Centra za socijalnu skrb, odnosno obitelji, o tome žele li tu osobu primiti natrag ili ne. Iz dokumentacije vidim da te osobe uglavnom nemaju kamo doći na privremeni otpust pa je to već signal probacijskom sustavu da ni nakon izdržavanja kazne zatvora nemaju kamo. Vjerojatno se tada s njima radi na pronalasku smještaja - kaže Gusak Krajnović i dodaje da osobe na uvjetnom otpustu imaju svu podršku Centra za socijalnu skrb. Već prvim dolaskom u centar ostvaruju pravo na novčane naknade, kao i one jednokratne kakve mogu pomoći pri plaćanju prve stanarine po izlasku iz zatvora. Centar prati korisnike prava iz sustava socijalne skrbi u pravilu dva do tri mjeseca, dok je teško pratiti osobe na uvjetnom otpustu koje ne koriste nikakva prava. Prema evidenciji slavonskobrodskog Centra osobe na probaciji su u najvećem broju slučajeva muškarci, uglavnom raniji počinitelji kaznenih djela, s višestrukim dugogodišnjim poteškoćama.
- Za osobe koje su bile na kraćem izdržavanju kazne zatvora i otišle iz sređenih obiteljskih uvjeta, nakon odsluženja kazne za njih više ni ne znamo. Oni se vraćaju normalnom životu jer ih ima tko prihvatiti natrag. Recidivisti su jako često kod nas - ističe Gusak Krajnović. Pretpostavka da će takva osoba uvijek biti nije i pravilo jer, primjerice, Centar trenutačno uspješno pomaže i prati recidivista koji je bio na dugogodišnjem izvršavanju kazne zatvora.
- Teško je predvidjeti koliko će to trajati i prerasti u normalan život. Važan je taj prvi prihvat; ako imate svoju "mrežu" potpore to nije problem, u suprotnom jako je teško. Uvijek gledamo dobrobit korisnika i mi svi ovdje dužni smo pomoći takvim ljudima i osigurati im što jednostavniji povratak u zajednicu; drugo je pitanje koliko su ljudi u zajednici spremni na to. Njima je jako teško. Da ste ne znam koliko ojačali u zatvorskom sustavu i pripremljeni ste za izlazak, to nije tako jednostavno. To je težak početak, s teretom na leđima i u sredini u kojoj ste stigmatizirani; od onih najbližih koji to više nisu, pa nadalje. Jako bi nam pomoglo kad bismo imali kuću za njihov prihvat i privremeni smještaj u kojem bi si uspjeli "posložiti kockice" za svakodnevno funkcioniranje - ističe ravnateljica Centra za socijalnu skrb i dodaje kako je bilo nekoliko slučajeva u kojem su osobe na uvjetnom otpustu ispunjavale uvjete za udomiteljski smještaj, no to nije dobro funkcioniralo jer teško je osobu koja je izdržavala kaznu zatvora uklopiti u normalni život jedne obitelji. Kad su u pitanju poboljšanja unutar sustava socijalne skrbi Gusak Krajnović zaključuje kako je probacijske službenike potrebno osnažiti redovitim edukacijama i uvesti nadzor te održavati sastanke na kojima bi imali priliku podijeliti vlastita iskustva.