Posavska Hrvatska : Život : Budimo odgovorni(ji) prema svom zdravlju

Protekle godine prijavljene su sumnje na nuspojave za 466 djece dobi od 0 do 17 godina

Mučnina, glavobolja, osip... to su najčešće reakcije na uzimanje lijekova koji bi trebali pomoći pacijentima pri liječenju. Oni koji ne vole odlaziti liječniku nakon pojave nuspojava ignoriraju propisanu terapiju ili rekacije svog organizma dok ih drugi savjesno prijavljuju svom obiteljskom liječniku. Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) preuzela je 2005. godine od Hrvatskog nacionalnog centra za praćenje nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda spontano prijavljivanje nuspojava u Republici Hrvatskoj i nuspojava u kliničkim ispitivanjima. Te je godine Halmed zaprimio 993 prijave nuspojava na lijekove i cjepiva, tijekom devet mjeseci i 20 dana, od kojih 498 spontanih prijava dok su ostale bile zabilježene tijekom praćenja nuspojava transfuzijskih pripravaka. Najviše prijavitelja nuspojava lijekova, njih 58,4 posto, bili su liječnici primarne zdravstvene zaštite dok su prijave farmaceuta činile 0,6 posto prijava. Prije 13 godina najviše je prijava nuspojava na lijekove, njih 158, podneseno u Zagrebu, u Brodsko-posavskoj županiji 13, a nijedna u Ličko-senjskoj županiji. Prijave nuspojava najviše su se odnosile na cjepiva i antibiotike te lijekove za snižavanje visokog krvnog tlaka, a najčešće nuspojave bile su osip, proljev, glavobolja, vrtoglavica te oticanje nogu. Dobna skupina građana u kojoj je zabilježeno najviše nuspojava bila je ona od 41 do 64 godine starosti. Prošle je godine Halmed zaprimio 3.840 prijava sumnji na nuspojave, od kojih su 3.544 podnijeli zdravstveni djelatnici i pacijenti; 3.620 odnosilo se na lijekove, a 220 prijava na cjepiva. Gotovo 50 posto prijava podnijeli su liječnici, 30,5 posto ljekarnici, a 12,4 posto pacijenti. Prema Halmedovom izvješću čak 65 posto prijava nije ispunjavalo kriterije prema kojima se nuspojava smatra ozbiljnom dok je iz Centra za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada zaprimljeno 716 prijava otrovanja lijekovima od kojih je 350 sadržavalo informaciju o nuspojavi. Najviše prijava, 1.743, podneseno je iz nepoznatih izvora (zbog zaštite podataka podnositelja), 707 u Zagrebu, 48 u Brodsko-posavskoj županiji, a samo 11 u Virovitičko-podravskoj županiji. Najzastupljenije su bile prijave nuspojava na lijekove koji djeluju na živčani sustav, na drugom mjestu na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti, a na trećem prijave nuspojava na lijekove za liječenje sustavnih infekcija. Najčešće nuspojave poput proljeva, mučnine, glavobolje i crvenila najviše su imali građani od 41 do 64 godine starosti.

Slušati, paziti, napomenuti

Svaki lijek sadrži uputu o lijeku, načinu primjene i doziranju te neizostavan popis mogućih nuspojava na koje pacijenti moraju obratiti pažnju. No, koliko ozbiljno ih shvaćaju te kada i kome se javljaju kada se one dogode?

- Ako se radi o situacijama u kojima nuspojave sprječavaju pacijente u njihovim svakodnevnim aktivnostima; otiču im noge, nešto ih boli, imaju osip ili reakciju koja ih iritira, onda nam se jave. No, ako im se nešto čini bezazlenijim, primjerice kašlju i to povezuju s lijekom, rjeđe se javljaju iako to zna potrajati mjesecima, pa na kraju može doći i do promjene terapije. Češće će doći prvo nama nego liječniku jer ne žele smetati svom doktoru, a žele saznati i radi li se o nečemu što bi mu trebali reći ili ne jer ima onih koji ne vole ići liječniku, pa pokušavaju to riješiti na svoj načine. Bilo je i slučajeva u kojima su pacijenti, primjerice, prestali piti lijekove za tlak jer su im smetali, a zapravo su se trebali samo javiti liječniku za promjenu terapije - kaže magistra Rada Tall iz ljekarne "Vaše zdravlje". Među pacijentima, dodaje, prije će se ljekarniku javiti stariji građani koji se više i duže brinu za svoje zdravlje te već znaju kako reagira njihov organizam dok mlađi češće odustaju od terapije i ne kažu nikome zbog čega kasnije mogu nastati problemi jer njihova bolest nije regulirana. Oni koji dođu u ljekarnu, prema povratnim informacijama iz ambulante u naselju, po preporuci ljekarnika odu liječniku prijaviti nastalu nuspojavu.

- Češće su nuspojave na propisane lijekove s obzirom na to da su to ozbiljniji lijekovi koji imaju ozbiljnije nuspojave. Nema lijeka bez nuspojava. Čim je bolest ozbiljnija lijekovi su drugačiji kako bi imali jače djelovanje, a koliko će one biti izražene ovisi o organizmu te o imunitetu, drugim bolestima, funkciji jetre i bubrega te koliko su pacijenti sposobni brinuti se za sebe te redovno uzimati lijekove. Primjerice, znalo se dogoditi da starije osobe koje imaju artimiju, a usto su i zaboravne, misle da su uzele lijek a tableta je pala na pod. Kod male djece susrećemo se s alergijskim reakcijama na antibiotike, ali češće na neke namirnice. Mislim da je pedijatrijska populacija najosjetljivija, pa i pedijatri posebno vode računa o tome da se na mališane više pazi - ističe magistra Tall i dodaje da je komunikacija ljekarne s ambulantom u naselju redovna, a ona s drugim obiteljskim liječnicima mogla bi biti i češća. Kako znati je li reakcija na lijek nuspojava ili ne?

- Ne možete nakon jednog uzimanja lijeka znati je li to zaista nuspojava ili ne. Ako se dogodi nešto zaista ozbiljno onda je to zaista kraj korištenja lijeka, no ako se dogodila slabija reakcija ne mora značiti da će se ponoviti kod drugog uzimanja. To ovisi o zdravstvenom stanju u kojem se trenutačno nalazite; možda ste dehidrirali ili vas muči nešto drugo što bi moglo utjecati na djelovanje lijeka jer postoje nuspojave ovisne o dozi. Ta nekakva djelotvorna doza neće biti ista kod nekoga tko ima 50 i 100 kilograma. Nakon drugog uzimanja lijeka reakcija može izostati, no ako se ponovi to upućuje na to da vam nešto ne odgovara. Najčešće su gastrointestinalne reakcije; proljev, bolovi u trbuhu i mučnina, nakon čega i jest malo teže popiti drugu tabletu - pojašnjava magistra Tall. Pacijenti vraćaju lijekove u ljekarnu u slučajevima kad im liječnik propiše drugu terapiju, pa ne znaju što bi s lijekovima koje su prestali piti. Ti se lijekovi doniraju bolničkoj ljekarni, a u slučaju prošlog roka trajanja postaju farmaceutski otpad. Lijekovi s prošlim rokom trajanja, u slučaju da je u njima opala djelatna doza, neće imati učinka što može biti opasno kod, primjerice, epilepsije jer može doći do napada. U slučaju jednake reakcije na sve lijekove potrebne su pretrage metabolizma, a kod reakcija na srodne lijekove traže se oni jednake funkcije, ali koji ne sadrže sastav koji je izazvao reakciju.

- U slučaju blažih nuspojava pacijenti uvijek mogu doći po savjet u ljekarnu i mi ćemo ih uputiti kako uzimati lijek da bi smanjili te nuspojave. Kod lijekova koji teško "padaju" na želudac obična stvar koja se može napraviti jest da se uzmu nakon jela, uvijek s čašom vode kako bi se dobro rastopili. Ako nos nije očišćen prije kapanja onda kapi neće imati učinka jer ne mogu doći do sluznice...No, ako pacijenti kažu da osjete lupanje srca ili su im natečene noge, imaju jaku glavobolju, neprestano kašlju za to definitivno odmah moraju ići liječniku - ističe magistra Tall i dodaje da građani u većini slučajeva ne slušaju što im ljekarnici govore o lijeku, pa bi trebali ponoviti što im je rečeno kako bi to lakše zapamtili. Ima i kroničnih bolesnika koji dobiju nuspojavu na tuđe lijekove, koje uzmu kad ostanu bez svojih jer smatraju da je to "isto što i oni piju", a to ne žele priznati. U ljekarni nemaju povratne informacije o nuspojavama na homeopatske pripravke jer u Slavoniji općenito nema baš interesa za njih, a u sastavu imaju male koncentracije djelatnih tvari pa se reakcije u klasičnom smislu ne bi gledale kao nuspojave. S druge strane biljni lijekovi imaju ozbiljne nuspojave. Tako pacijenti, ističe Tall, neće reći liječniku da uzimaju ginko jer ga ne smatraju lijekom. U slučaju potrebne operacije, da ne bi došlo do iskrvarenja, pauzira se uzimanje lijekova koji razjeđuju krv, a to svojstvo ima i ginko. Šumeće tablete, kakve stoje na policama u drogerijama, mogu izazvati želučanu reakciju, a sladila u njima nisu bezopasna ako se uzimaju u velikim količinama.

Centar za hitnu medicinu Opće bolnice "Dr. Josip Benčević"

Osamdesetak pacijenata godišnje

- Na Objedinjeni hitni bolnički prijem godišnje se javi oko 80 pacijenata zbog akutno razvijenih nuspojava na lijekove koje uzimaju. Na godišnjoj razini nema bitnijih promjena u broju pacijenata koji nam se javljaju zbog navedenih komplikacija. Pacijenti se najčešće javljaju zbog alergijskih reakcija na antibiotike u vidu osipa po koži, a najčešće im nakon terapije koju dobiju kod nas bude bolje te budu otpušteni kući. Nadalje, javljaju se pacijenti koji uzimaju antihipertenzive zbog predoziranja, kada dolaze zbog niskog tlaka ili promjena u srčanom radu. Sljedeću skupinu čine dijabetičari koji nam dolaze zbog predoziranja, kada se javljaju zbog hipoglikemije ili ako uzimaju terapiju, a da nisu jeli te pacijenti koii su na antkoagulantnoj terapiji, koji dolaze zbog krvarenja - kaže dr. Anto Lukenda, rukovoditelj Centra za hitnu medicinu OHBP Opće bolnice "Dr. Josip Benčević".

Slučajno progutane tablete

Protekle godine prijavljene su sumnje na nuspojave za 466 djece dobi od 0 do 17 godina. Za tu su dobnu skupinu prijavljene nuspojave nastale kao rezultat slučajne izloženosti lijeku u kada dijete slučajno proguta tabletu. Najveći dio prijava odnosio se na blaže nuspojave, među kojima su pospanost, povraćanje i proljev. Druga skupina prijavljenih nuspojava odnosila se na cjepiva, a reakcije kod djece bile su crvenilo, oteklina i bol na mjestu cijepljenja te povišena tjelesna temperatura. Podaci za ovu godinu, kažu u Halmedu, potvrđuju isti trend.

Oprez, nuspojave!

Upozorenja o savjetovanju s liječnikom ili ljekarnikom koja se "vrte" nakon svake televizijske reklame o lijekovima ili medicinskim pripravcima opravdana su jer opreza nikada dosta. Naime, i uz savjete i preporuke nuspojave je jednostavno događaju, a mi donosimo tri slučaja (podaci poznati redakciji) u kojima lijekovi (ni)su bili učinkoviti u skladu s uputama o lijeku.

- Zbog bolova u kralježnici propisan mi je jak analgetik. S obzirom na to da je bol bila jaka u relativno kratkom roku popila sam dvije tablete, ali učinak nije bio ni približno onakav kako mi ga je prethodno opisala liječnica. Kad sam joj rekla da sam popila dvije tablete i da mi uopće nisu pomogle u čudu je prokomentirala moj slučaj s kolegicom. S druge strane, od "običnog" lijeka koji mnogi piju" za srce" redovito povraćam - priča naša sugovornica.

Naš idući sugovornik ne uzima lijekove protiv bolova zbog prilično jake reakcije: - Dobio sam lijekove protiv bolova, a doza je bila velika jer je takva bila i moja ozljeda. Jednog dana, dok sam hodao stazom počeo sam halucinirati, pa sam u jednom trenutku pred sobom vidio pločnik pun razbijenih jaja koje sam nastojao nekako zaobići. Zvuči smiješno i vjerojatno sam tako i izgledao u tom trenutku, ali ne bih to nikome poželio.

- Mrzim lijekove, a mrze i oni mene. Od onih s dodatkom željeza imala sam metalni okus u ustima i još goru krvnu sliku nego inače, pa sam ih prestala uzimati, kao i tablete za liječenje napada migrene koje su mi donijele najgoru glavobolju ikada. Nakon jedne operacije imala sam jaku alergijsku reakciju na antibiotik, a prije jednog zahvata reakciju na ljepljivu fiksaciju kanile. Medicinske sestre koje su je skinule istog trena komentirale su kako dosad nisu vidjele nekoga tko tako reagira na ljepljivu pamučnu traku. Pijem lijekove koji su mi doživotna terapija i, ovisno o dozi koja se u deset godina mijenjala otprilike pet puta, imala sam nuspojave od glavobolje, mučnine i nesanice do bolova u lijevoj ruci i ubrzanog rada srca, zbog čega sam jednom završila na hitnom prijemu. Sve to nestane kad se doza smanji ili poveća i već sam navikla na to. Ponekad je malo naporno, ali ima onih koji su primorani na puno "teže" terapije i liječenja, pa je ok što se moj organizam ponaša kao da je "alergičan" na ljekarne.

Povlačenje lijekova s tržišta

U Halmedu kažu da se lijek povlači s tržišta ako rizik njegove primjene nadilazi njegove koristi, no kako to uglavnom bude otkriveno prije stavljanja lijeka u promet puno su češće regulatorne mjere kojima se osigurava pozitivan omjer koristi i rizika primjene.

2017. godine

- povjerenstvo Europske agencije za lijekove (EMA) preporučilo da se lijekovi s metilprednizolonom, koji sadrže laktozu iz kravljeg mlijeka, a primjenjuju se kao injekcije za liječenje akutnih alergijskih reakcija trebaju prestati koristiti i ne smiju primjenjivati u bolesnika alergičnih na kravlje mlijeko ili se sumnja na tu alergiju, a određeno je da se reformuliraju tako da ne sadrže laktozu

- provedeno povlačenje s tržišta četiriju linearnih gadolinijskih kontrastnih sredstava koji se primjenjuju prilikom snimanja tijela magnetskom rezonancijom (MR) uslijed saznanja o novim rizicima primjene

2018. godine

- ukinuto odobrenje stavljanja u promet lijeka Daklizumab za liječenje relapsnih oblika multiple skleroze kod odraslih bolesnika

- EMA odredila da se lijekovi koji sadrže valproat, odobreni u liječenju epilepsije i bipolarnog poremećaja, ne smiju se koristiti kod djevojaka i žena koje mogu zatrudnjeti, osim ako uvjeti posebnog programa prevencije trudnoće nisu ispunjeni.

Prijave sumnji na nuspojave od 2005. do 2017. godine (Halmed)

2005. godine - 498

2006. godine - 790

2007. godine - 856

2008. godine - 1.265

2009. godine - 1.165

2010. godine - 1.338

2011. godine - 2.040

2012. godine - 1.923

2013. godine - 2.491

2014. godine - 3.112

2015. godine - 3.519