Hrvatska je čudna zemlja u mnogočemu, pa tako i pri podjeli političara na one koji su za zatvaranje i oni koji su za rad nedjeljom. Naime, u većini zemalja za slobodnije reguliranje tržišta (pa i rad nedjeljom) češće se zalažu desničarske stranke, dok se lijevo orijentirane stranke zalažu za manje radnih sati ili zajamčene, redovite slobodne dane. Kod nas je potpuno suprotno
Vlada Republike Hrvatske pred Sabor je ponovno izašla s prijedlogom zakona u kojem se predviđa ukidanje rada trgovina (sada i pekara) nedjeljom. Zanimljivo, takvu je ideju Vlada pokušala provesti već dva puta u ovom tisućljeću, 2004. i 2009. godine, ali oba je puta to „palo” na Ustavnom sudu. Sud je, naime, smatrao da se takvim zakonom bez opravdanog razloga narušavaju zajamčena prava trgovaca, a bilo je i previše iznimaka koje su trgovce međusobno dovodile u neravnopravan položaj.
U skladu s Konvencijom Međunarodne organizacije rada iz 1957., gdje se propisuje da se razdoblje tjednog odmora mora, kad god je to moguće, treba podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora, novi je zakonski prijedlog da se radno vrijeme trgovina mješovite robe regulira tako da trgovine imaju maksimalno 90 radnih sati tjedno koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote, odnosno da trgovine ne rade nedjeljom i na dane državnih blagdana. Međutim, ponuđena im je mogućnost da tijekom godine ipak imaju 16 radnih nedjelja, a koje će to nedjelje biti trgovac može sam odabrati sukladno svojim potrebama (turistička sezona, predblagdanska kupovina...). U tjednima u kojima je nedjelja radna, za 15 sati uvećava se najveći dopušteni fond radnih sati (najviše 105).
Dobra je vijest da je Vlada Zakonom o radu obvezala poslodavca da radniku isplatiti uvećanu plaću za rad nedjeljom, u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom (kao i za prekovremeni rad, noćni rad, rad i rad u otežanim radnim uvjetima). Ti se dodaci obračunavaju na osnovicu određenu izvorom radnog prava kojim su kod poslodavca uređene plaće, ali ne manju od minimalne plaće, koja u 2023. iznosi 700 eura bruto na mjesec.
Predviđene su i iznimke od općeg pravila, pa se tako zabrana rada trgovine nedjeljom neće odnositi na trgovine na željezničkim i autobusnim kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima, benzinskim postajama, u bolnicama, hotelima, prostorima kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao i proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima. Ograničenje se ne odnosi ni na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, onu putem automata i prodaju na daljinu. Kiosci, prvenstveno radi distribucije tiskovina, moći će raditi nedjeljom od 7 do 13 sati.
(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)