Globalna ekonomija - tjedni pregled
Donosimo pregled najvažnijih makroekonomskih podataka globalne ekonomije objavljenih u prethodnom tjednu i najavu za tekući tjedan
Najvažniji događaji u globalnoj ekonomiji protekli tjedan
Dok su prinosi na obveznicama rasli proteklih tjedana, što je za sobom vuklo priče o inflaciji i neodrživosti američke fiskalne politike te javne potrošnje ostalih zapadnih država s visokim javnim dugom (Francuska, primjerice), slabiji pokazatelji za američko tržište rada u rujnu su ipak podsjetili tržište da je američka pa i globalna ekonomija prožeta slabostima i negativnim rizicima. Porast prinosa globalno, ne samo kod pojedinačnih zemalja, je signal povećanih percepcija rizika, odnosno smanjene likvidnosti na globalnim financijskim tržištima. Jednako tako gledamo na prilično konstantan porast premija za rizik za najrizičnije kohorte dužnika proteklih mjeseci.
Američko tržište rada u rujnu je u odnosu na očekivanih 90.000 novootvorenih radnih mjesta, otvorilo samo 29.000 novih radnih mjesta, s time da je kolovoz revidiran na niže za -29.000 radnih mjesta na 133.000 te srpanj za -31.000 mjesta na -10.000 novih radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti je porasla sa 4,1 posto na 4,2 posto. Istovremeno je rast prosječne satnice rada iznosio 0,1 posto mjesečno (očekivanja i kolovoz 0,3 posto), odnosno 3,0 posto godišnje (očekivanja 3,2 posto; kolovoz 3,1 posto).
Uz spomenute pokazatelje za tržište rada i s obzirom da je u srijedu objavljen, niži od očekivanja, rast temeljnih cijena prema PCE metodologiji za kolovoz u SAD-u od 0,2 posto mjesečno (očekivanja 0,3 posto; srpanj smanjen s 0,2 posto na 0,1 posto), te je osobni dohodak rastao 0,2 posto mjesečno (očekivanja 0,4 posto; srpanj smanjen na 0,3 posto), očekivanja da bi središnja banka, US Federal Reserve, nastavljala dizati referentne kamatne stope nakratko će zasigurno splasnuti, iako su konačni podaci za BDP u prvoj polovici 2026. revidirani prema gore. Naime, procjenjuje se da je ekonomija u prvom kvartalu rasla 2,5 posto kvartalno (inicijalna procjena 2,1 posto), dok se sada procjenjuje da je u drugom kvartalu rasla 2,2 posto u odnosu na preliminarne procjene rasta od 1,5 posto. Ulaganja u data centre i umjetnu inteligenciju te nešto jača osobna i državna potrošnja su razlozi za bolje podatke o rastu BDP-a.
Rast cijena energenata od čak 18,8 posto godišnje glavni je razlog više od očekivane stope inflacije u eurozoni od 3,8 posto godišnje u rujnu (očekivanja 3,6 posto; kolovoz 3,2 posto). U cijeloj priči je pozitivno što je cijena hrane rasla samo 1,4 posto godišnje, cijena industrijskih dobara 1,1 posto te usluga 3,2 posto. Nakon objavljenih podataka o inflaciji u eurozoni te seta podataka iz SAD-a ostajemo pri mišljenju da je pad raspoloživih dohodaka kako rastu cijene energenata veći rizik za izglede rasta BDP-a nego daljnjeg rasta inflacije.
Kina je rano u srijedu ujutro objavila indekse raspoloženja menadžera nabave u industrijskom sektoru u rujnu. Službeni je NBS indeks porastao na 50,1 u skladu s očekivanjima (kolovoz 49,8). RatingDog indeks raspoložena je istovremeno porastao na 52,1 (očekivanja 51,6; kolovoz 51,5).
Što ćemo pratiti ovaj tjedan
Manje intenzivan tjedan nas čeka u pogledu objava ekonomskih podataka, ali će zato biti zanimljivo pratiti kretanja na financijskim tržištima.
U srijedu navečer objavljuje se zapisnik sa zadnjeg sastanka Odbora za monetarnu politiku (FOMC) američke središnje banke, US Federal Reserve. Na tom je sastanku Odbor jednoglasno digao referentne kamatne stope za 25 bb na 4 posto pa će biti zanimljivo vidjeti kako su komentirali rizike za rast ekonomije u odnosu na rast inflacije, s obzirom da Fed ima dualni mandat gdje mora voditi računa ne samo o inflaciji, već i o izgledima za rast.
U četvrtak Njemačka objavljuje podatke o robnoj razmjeni u kolovozu. Nakon suficit u robnoj razmjeni od 21,3 milijardi eura u srpnju, očekuje se da se suficit smanjio na 19,5 milijardi eura, a tek ćemo vidjeti kako se je rast cijena energenata u rujnu reflektirao na robnu razmjenu u rujnu za mjesec dana.
MEĐUNASLOV: Obrazovni sustav prilagoditi zanimanjima budućnosti
Tomislav Radoš, zamjenik predsjednika Hrvatske gospodarske komore, sudjelovao je na panelu održanom u sklopu Weekend Media Festivala u Rovinju, na kojem se govorilo o tome u kojoj je mjeri sustav obrazovanja usklađen s potrebama tržišta rada te koje kompetencije hrvatskom gospodarstvu najviše nedostaju.
Panel je otvorio pitanje je li nacionalnom gospodarstvu veći izazov nedostatak ljudi ili nedostatak odgovarajućih znanja i vještina te koje su to kompetencije posebno deficitarne na hrvatskom tržištu rada. - U vremenu brzih tehnoloških promjena nije dovoljno samo programe uskladiti s potrebama gospodarstva danas, već treba predvidjeti i kretanja koja će oblikovati tržište rada u budućnosti. HGK je partner u izradi i reviziji standarda zanimanja, kroz koje poslodavci jasno definiraju znanja, vještine i kompetencije potrebne za konkretna radna mjesta. Obrazovanje i gospodarstvo trebaju se povezivati još brže i učinkovitije kako bismo mlade ljude pripremili za zanimanja budućnosti - kazao je Radoš.
Prema istraživanju HGK-a provedenom početkom godine, 76 posto poslodavaca iskazuje potrebu za zapošljavanjem, dok 43 posto teško pronalazi zaposlenike u deficitarnim zanimanjima. Istodobno, 54 posto poslodavaca navodi nedostatak kandidata s potrebnim iskustvom, a 25 posto nedostatak potrebnih socijalnih vještina.
Panel je otvorio i temu odnosa formalnog obrazovanja, stvarnih kompetencija i potreba gospodarstva. Razgovaralo se o tome koliko zapravo vrijede diplome u suvremenom svijetu rada, je li poslodavcima važnija od konkretnog znanja, iskustva ili primjerice sposobnosti brzog učenja i prilagodbe novim uvjetima poslovanja.
Uz zamjenika predsjednika HGK Tomislava Radoša, na panelu je sudjelovao Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, i Ivan Paić, član Uprave Končara.