Slavonski Brod

Po gradilištima koja su „okupirala” Slavonski Brod posljednje vrijeme poslovica „Gdje god vidiš zgodno mjesto, ti drvo posadi” mogla bi se preimenovati u „Gdje god vidiš zgodno mjesto ti stambenu zgradu posadi”. I zaista, ako se provozate ili prošetate po gradu vidjet ćete da zgrade niču iz dana u dan i samo se može zaključiti da je potreba za stanovima više nego ikad. Prema podacima Upravnog odjel za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije tijekom prošle godine i do 20. svibnja 2025. godine izdane su ukupno 433 građevinske dozvole, a ove godine do svibnja predan je 141 zahtjev za građevinskom dozvolom i u prosjeku se čeka 45 dana za izdavanje dozvole. I Vlada je prvi put donijela Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine radi ublažavanja negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve nekretnine i povećanja ponude priuštivih stanova. Od ukupno 2.390.000 stambenih jedinica, 40 posto nije u funkciji stanovanja. Oni koji ponudu i potražnju stanova i kuća imaju „u malom prstu” svakako su agencije nekretninama, stoga smo razgovarali s Mariom Brezičevićem i Ninom Bračunom, vlasnicima agencija Diva i Trgo-Invest koji su nam iznijeli vrijedna zapažanja i podatke.

Kakav je odnos ponude i potražnje, što kupuju mlade obitelji, a što samci, a saznat ćete i zašto jeoblje kupitit stan u Slaovnskom Brodu nego u Zagrebu.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske) 

- Godinama se gomilaju problemi nas stanara ove zgrade, što je ogledni primjer neodgovornog upravljanja nekretninama u vlasništvu Grada Slavonskog Broda za koje je nesporno odgovoran gradonačelnik Mirko Duspara – rekao je na početku konferencije za novinare Mato Gavran, predstavnik stanara zgrade na Trgu pobjede broj 12.

Napomenuo je da je ta zgrada sagrađena 1905. godine i u jednakom suvlasničkom omjeru od 41 posto su Grad Slavonski Brod i tvrtka MIG, čiji je vlasnik Mato Gavran, te 18 posto stanar Ivan Horvat.

- Kroz sve vrijeme pozivali smo Grad da bude aktivan sudionik obnove i održavanja zgrade, ali na sve se oglušuju svaki put. Vrhunac svega i razlog sazivanja konferencije je poplava koja je bila 5. svibnja kada smo po ne znam koji put plivali, nemamo rješenje. Kompletno renoviranje prostora u podrumu rađeno je 2014. godine i tada smo pokušali napraviti spoj kanalizacije i kroz prostor koji je gradski, ali su nam gradonačelnik i njegove službe zabranili. I od tada naprosto se stalno vrtimo u krug – kaže Mato Gavran.

I struka je rekla da se taj podrumski prostor mora sanirati, ali vlasnik, Grad ne dozvoljava, odnosno nema interesa, a nakon svake iduće poplave bit će još gore. Problem je i krov koji prokišnjava, a i dimnjaci koji su u katastrofalnom stanju i ozbiljna su prijetnja prolaznicima, na što su ukazali još 2007. godine. Prije nekoliko godina jedan dimnjak su srušili, dok drugi ne mogu jer do njega trebaju doći vatrogasci, stanje je takvo da nitko od izvođača nije htio dati ni ponude. Stan pod krovom ima Ivan Horvat kojemu sva tri krovna prozora prokišnjavaju, a krov i dimnjak se mogu i urušiti i on samo apelira na Grad da zajedno s njima to sanira.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Unatoč kišici koja je neumorno padala, mnogi su prošle subote došli na prvi buvljak, kojega je pod imenom „BrodUVLJAK” organizirala Brođanka Vedrana Jurišinac. Više od desetak izlagača ponudilo je raznu robu, od cipela, odjeće do torbica i sunčanih naočala, a po izrazima posjetitelja vidjelo se da su „pogodili”. Odlična atmosfera i svi nasmijani koji su izlazili iz dvorišta Pipa bara motivacija su da se ponovi. BrodUVLJAk je zaista razvedrio kišno subotnje prijepodne.

Druga radionica za učenike Obrtničko-tehničke škole Slavonski Brod, smjer frizeri, koju je organizirala Obrtnička komora Brodsko-posavske županije, održana je s temom „Uloga pripravnika u salonu: Razumijevanje i odgovornosti”.

- Jako je važno da svatko tko dođe u kontakt s osobom koja je završila srednju školu i počinje raditi nađe način kako će se približiti toj mladoj osobi i opustiti ju, otvoriti da to mlado biće prihvati da uči. Oni ulaze u surovi poslovni svije koji je nama poznat, mi živimo u njemu, a zaboravljamo kako je nekada bilo kad smo imali 16, 17, 18 godina. Moram priznati da nisam tolerantna prema njima u smisli nedoličnog ponašanja, ali sam izuzetno tolerantna i jako diplomatski raspoložena kad im treba dati smjernice, odnosno povući ih da shvate da im je sad vrijeme luksuza. Šta to znači? Adolescenti, tinejdžeri su budući novi zaposlenici i jako je važno da im osvijestimo da su u luksuznom razdoblju, da imaju pravo ne znati, reći „ne znam”, pitati, da za sve oko sebe budu znatiželjni, da postavljaju pitanja, vuku za rukav nas starije, „zašto ovo”, „zašto ono”, „objasni mi”, „dokaži mi”, „pokaži mi”. Posebno se to odnosi na strukovna zanimanja jer se očekuje da oni do 20 godine života veliki dio temeljnog baznog znanja svoje struke, svog posla već imaju u rukama i glavi i koriste ga – pojasnila je Ivana Mišić Lokar iz SVIM tima značaj ovakvih radionica za učenike.

Dakako i odrasli, odnosno poslodavci trebaju biti svjesni toga svega i znati pristupiti pripravnicima: - Treba naći način, modus operandi, kod svakoga od njih jer svi su različitog temperamenta. Neki su tihi, mirni, povučeni, neki su baš jako kavgadžije, neki pametuju za sve, a mi stariji to malo gledamo s podsmijehom, što nije u redu. Trebali bismo shvatiti da je to obrazac ponašanja mlade osobe i naći način kako ih uputiti.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Susretima umirovljenika počeo je program obilježavanja Dana općine Donji Andrijevci, a uz domaćine u pikadu, beli i visećoj kuglani natjecali su se umirovljenici iz Vrpolja, Velike Kopanice i Strizivojne.

- Bit svega je druženje, a naši umirovljenici prođu na ovaj način istočnim dijelom naše županije, druže se s umirovljenicima iz drugih udruga, općina, pa i županija i tijekom godine imamo deset druženja, obično ih organizira svaka udruga za dan svoje općine, a onda imamo i zimske susrete. Naša udruga ima veliku podršku Općine i načelnika, mi predlažemo projekte koji su nam odobreni, dogovaramo se s Općinom u organizaciji i na taj način i mi promičemo Općinu – napomenuo je Branko Maričić, predsjednik Udruge umirovljenika Donji Andrijevci.

Branko Radočaj, predsjednik Udruge matice umirovljenika Vrpolje dodao je da prijateljstvo s Udrugom umirovljenika Donji Andrijevci traje već dugo: - Vrlo smo aktivni cijele godine i nema odmora, a veselimo se izletima, ali i ovakvim sportskim natjecanjima.

I Branko Vukovac, predsjednik Udruge umirovljenika općine Velika Kopanica izrazio je zadovoljstvo sportskim susretima: - Naša udruga osnovana je još 1985. godine i kontinuirano djeluje uz izmjene statuta, a upravo su nam prve aktivnosti koje smo provodili bile sa susjednim udrugama. Interesantna su nam ova natjecanja, ali nije bitno tko će pobijediti, važnije nam je druženje i da se sretnemo svake godine po dva puta u svakoj udruzi.

S njim se složio i Željko Guljašević, predsjednik SUH-a Strizivojna ističući zajedništvo svih udruga koje sudjeluju u ovakvim susretima.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Devedesetak programa i na tisuće posjetitelja uz pedesetu obljetnicu „Bajki”

Učenici Glazbene škole Slavonski Brod i ove su godine glazbom zaodjenuli svečani trenutak u kojem su djeca, nakon tjedana dana, vratila ključ grada i tako zaključila i pedesetu godinu održavanja „Svijeta bajki” inspiriranoga Ivanom Brlić-Mažuranić i njenim djelima. Vrtićanci odjeveni u Hlapića i Gitu, u pratnji Domaćih, simpatično, kako to samo oni znaju, izgovorili su: „Gospođo zamjenice gradonačelnika, mi djeca Slavonskog Broda vraćamo ključeve grada” i predali ključ Marini Martić Puača. Bio je to još jedan tjedan mašte, umjetnosti, doživljaja kroz devedesetak različitih programa od nedjelje do petka... za djecu iz cijele Hrvatske, s ponudom i za stariju publiku, ali i s trajnim materijalnim tragovima po kojima će biti upamćen. Interpretacijski centar Ivane Brlić-Mažuranić i Gradska knjižnica, očekivano i opravdano, bili su stožerna mjesta cijelih „Bajki”, ali posjetiteljima su bili zanimljivi i drugi prostori i programi. Usto manifestacija je bila izvrsna prilika mnogima da dođu u turistički razgled grada, te upoznaju povijesti i sadašnjost Slavonskog Broda.

(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)

Projekt „ FOR-GEN-LEARN - Zaboravljena generacija – ne zaboravite učiti!” odvija se u sklopu Erasmus+, a provodi ga Udruga Eko Brezna u partnerstvu s Društvom multiple skleroze Brodsko-posavske županije i Pokreta gorana iz Novog Sada, s temom podizanja klimatske pismenosti kod osoba starije dobi i osoba s invaliditetom. Projekt je počeo 1. rujna 2024. godine i traje godinu dana, a odrađen je trening trenera na kojemu je 13 osoba iz lokalne zajednice, iz udruga civilnog sektora, koje se i inače bave poučavanjem i obrazovnim aktivnostima, prošlo edukaciju trenera i radit će se osobama starije dobi i pridonositi podizanju njihove klimatske pismenosti.

- Sada testiramo neke edukativne materijale koje smo razvili kao što su klimatske kartice, što je inovativan način poučavanja koji na vrlo jednostavan i razumljiv način tumači znanstvene činjenice o klimatskim promjenama, koje ne možemo izbjeći, a osobe starije dobi trebaju poseban pristup gdje će se njima na način koji će ih zainteresirati i neće biti prekompliciran i prezahtjevan dati dovoljno informacija i preporuka kako se prilagoditi klimatskim promjenama – napomenula je voditeljica projekta Lidija Vukojević, te dodala kako je pri tome važno podići razinu medijske, zdravstvene, financijske i digitalne pismenosti.

Tako su u Domu za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod organizirali radionicu u dvije grupe na kojima su predstavljeni edukativni materijali, odradili su i igru klimatskih kartica nakon čega je uslijedila provjera znanja na zabavnom pub kvizu. Podijelili su se u tri grupe i zaista ih je to zainteresiralo, a vidjelo se i da se natječu tko će bolje odgovoriti i da su pročitali materijale.

Marija Baričević, članica je pobjedničke grupe na kvizu: - Obožavam prirodu i ta mi tema nije bila strana, volim rad u prirodi i čemu šta služi u toj prirodi, tako da sam nešto otprije znala.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Tržnica je ove srijede, kako obično i biva pred Uskrs, obilovala svježim povrćem, mladim lukom, rotkvicom, hrenom, šaranim jajima, ali i ukrasnim granama, a bilo je i više kupaca.

Jagode iz Grčke

Iva Andrijanić iz Brodskog Varoša na klupi je izložila i jagode: - Jagode su iz Grčke, naših domaćih još nema, a ove su slatke. Mjerica od pola kilograma je 3 eura i fino se prodaju, netko kupi za kolače, netko za jesti, ali stvarno su slatke, ukusne. Uz jagode najviše se prodaje mladi luk, vezica je 1 euro. Imamo iz plastenika i krastavce, cijena je 6 eura za kilogram i ne kupuju se previše jer je još skupo, ali netko uzme bar malo za salatu. Kilogram rajčice je 4 eura.

Hren sa Šestinca ponudio je Antun Vidić: - Sadim hren i lijep je korijen, njemu je najvažnije da nije u travi, Prilično je ljut, ali ljudi vole svježi hren i kilogram je 7 eura.

Pojavile su se i prve đurđice, stručak je 1 euro.

- Imam sve zeleno povrće, ali sad se traži meso, a kupuje se ono što ima, pomalo svega, nikakav spektakl. Puno je novčića sve zajedno kad se kupuje, ali svatko si priušti koliko može – kaže Darija Rajkovača iz Donje Vrbe. Komad zelene salate je 1 euro, a teže i pola kilograma, ima i crvenu putericu, vezica peršinovog lista je 80 centi, vezica mlade mrkve je 1 euro.

Podsjetila je na problem s kojim su se proteklih dana susreli prodavači na tržnici, inspekcija je oduzimala suhomesnate proizvode, ali „nastradali” su i ostali, tražili su deklaracije za povrće, otpremnice za jaja. Bile je otužno tih dana na tržnici. No, Darija smatra da je razlog tome i vrijeme: - Vrijeme je jedan od najvećih faktora koliko ćemo imati kupaca. Konačno je ugrijalo i odmah ih je više, cijelu je bilo zimu oblačno, tmurno.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Turistička zajednica područja „Slavonski Brod-Posavina” i ove je godine organizirala zanimljive sadržaje za turističke skupine učenika u sklopu manifestacije „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić”. Tako su učenici dva treća razreda Osnovne škole „Vladimir Becić” iz Osijeka u Turističko-informativnom centru saznali da prema povijesnim zapisima kravata potječe iz Slavonskog Broda, a mogli su se fotografirati s kostimiranom lutkom pripadnika Kravata pukovnije. Na središnjem gradskom trgu, koji nosi ime Ivane Brlić-Mažuranić, i ispred kuće njene obitelji dočekao ih je gradonačelnik Mirko Duspara sa zamjenicom Marinom Martić Puačom.

Edukativno i zabavno

Gradonačelnik im je poželio dobrodošlicu i izrazio zadovoljstvo što su došli u Slavonski Brod na jednodnevni izlet, a podsjetio ih je da njihova škola nosi ime poznatog hrvatskog slikara Vladimira Becića rođenoga 1886. godine u Slavonskom Brodu, te im pokazao da se na Korzu nalazi i Likovni salon s njegovim imenom. Nakon što su pažljivo slušali osnovne podatke o Slavonskom Brodu pet učenika-dragovoljaca sudjelovalo je u nagradnoj igri i uspješno odgovorilo na postavljena pitanja, pa ih je Turistička zajednica nagradila ulaznicama za obilazak Kuće tambure i prostora Edukacijsko-multimedijalnog centra u Tvrđavi Brod, te na kraju sokovima i sladoledom u Kapelanovom stanu. Zahvalivši nastavnicima koji su doveli učenike iz osječke osnovne škole gradonačelnik im je poklonio ilustrirane knjige s Ivaninom pričom”Kako je Potjeh tražio istinu” u izdanju Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda s prigodnom posvetom.

Učenici i njihovi nastavnici razgledali su zatim Kuću Brlić uz vodiča koji im je pojasnio kako se nekada živjelo i gdje je Ivana stvarala, što se učenicima svidjelo, pa su imali i neka pitanja. U potkrovlju su zatim pogledali predstavu „Šuma Striborova”. Na ulazu u Tvrđavu Brod dočekali su ih kostimirani likovi pripadnika tvrđavskih postrojbi koji su ih podučili vojnim vježbama i postrojavali ih.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Dok Trump i Putin dogovaraju prekid rata u Ukrajini i daju svoje vizije mira, cijeli svijet s nevjericom promatra te njihove pokušaje, znajući da im je najmanje stalo do ukrajinskog naroda koji trpi strašne posljedice ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače 2022. godine. Mnogo je poginulih, razrušeni su gradovi, puno je obitelji razdvojeno i u Hrvatskoj su utočište od ratnih strahota pronašle žene i djeca iz Ukrajine.

- Trenutačno je prema popisu u Hrvatskoj, kako je utvrđeno kad smo nedavno bili u Veleposlanstvu, 22.000 prognanika iz Ukrajine, ali nisu svi u Hrvatskoj, neki su se prijavili i otišli u druge zemlje. Mnogi koji su u Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Poljskoj bi se htjeli vratiti u Hrvatsku, jer su shvatili da je ovdje najljepše. Mi smo proživjeli rat i imamo više suosjećanja, ali i naša Vlada je istinski pomogla u prihvatu i organiziranju njihovog prognaničkog života kod nas – priča Vlado Karešin, predsjednik Ukrajinske zajednice u Republici Hrvatskoj koji je od početka sudjelovao u prihvatu i organiziranju smještaja prognanih iz Ukrajine, a i danas im je svakodnevno na raspolaganju u svemu potrebnome.

Napominje da je na početku ruske invazije na slavonskobrodskom području bilo 200 osoba iz Ukrajine, danas ih je pedesetak. Neki su smješteni po privatnim kućama, a nedavno su iz pansiona Antonio premješteni u hotel Zovko što, kaže, nije baš adekvatan smještaj za njih jer je izvan grada pa ih se može vidjeti kako pješice po brzoj cesti idu u grad što je izuzetno opasno. U pansionu ih je bilo 24, a sada ih je u hotelu 11, neki su otišli na more, raditi na sezonu ili u neke druge gradove, a neki su se i vratili u Ukrajinu. Posjetili smo obitelji  Anne Ogulkove i Hanne Vyshkvarko s kojima smo razgovarali i kad su stigli u Slavonski Brod.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)