Slavonski Brod

Erotika u fantastici bila je tema ovogodišnje osme konvencije znanstvene fantastike "Marsonikon", održane protekle subote u Tvrđavi i Glazbenoj školi. Posjetitelji su mogli kupiti knjige iz ponude Gradske knjižnice, Čudne knjižare iz Beograda te zagrebačke Nove stvarnosti i Antikvarijata Zorana Šnabla, a u Glazbenoj školi pogledati filmove "Barbarella", "Glad" i "Vrsta". Uz promociju fanzina "Svemirski brod" i zbirke "Marsonic 15" održano je i predavanje Ratka Martinovića "Sex budućnosti - transhumanizam, roboti i holofantazije" te AntiKviz i dodjela nagrada "Pera Marsonica" za najbolju priču u zbirci Marsonic od 2012. do 2019. godine.

- Trudimo se promovirati znanstvenu fantastiku kao književno vrijedan žanr. Želimo razbijati predrasude da je znanstvena fantastika samo "brodovi u svemiru". Kao žanr više nego ostali omogućuje istraživanje ljudskosti, čovjekovih strahova i nadanja. Ima dosta konvencija znanstvene fantastike u Hrvatskoj na kojima se, primjerice, posjetitelji odijevaju u kostime. Kod nas toga nema, više smo usmjereni na druženje i promoviranje književnosti - rekao je Leon Maglić, urednik zbirke priča Marsonic. Na konvenciji je održan i okrugli stol na temu popularne serije "Igra prijestolja", a Maglić je istaknuo da serija ima poveznicu sa znanstvenom fantastikom zato što je George R. R. Martin, autor knjiga po kojima je snimana, ujedno i jako dobar pisac znanstvene fantastike. U programu konvencije, kao i na prodajnim štandovima, i stari i mladi ljubitelji tog žanra mogli su naći ponešto za sebe.

- Ovaj entuzijazam treba pozdraviti. S velikim zadovoljstvom se svake godine odazivam na poziv za sudjelovanje u Marsonikonu. Prodaja nije kao negdje drugdje, ali gostoljubivost organizatora ne može se odbiti - rekao je Zvonimir Maštrović iz Nove stvarnosti.

- Drugi put sam na Marsonikonu i dobro je. Vratio sam se da vidim hoće li biti bolje nego prošle godine - rekao je Josip Barić i dodao kako su on i Ivona Pernar "stara škola" kad je u pitanju zanimanje za znanstvenu fantastiku, a ona je zaključila: - Mladih ne bude onoliko koliko bi ih trebalo biti; nema više onih koje zanimaju takve stvari.

No, autor znanstveno fantastičnih priča Vedran Mavrović misli da se stvari mijenjaju nabolje: - Volim biti optimist i imam osjećaj da se stvari pomalo okreću. Mislim da ljudi počinju shvaćati da dobra književnost nije isključivo samo mainstream literatura već da se krasni biseri kriju i u spekulativnoj fikciji.

Korisnik projekta: Javna ustanova Lučka uprava Slavonski Brod, ukupna vrijednost: 109.522.655,89 kuna; sufinanciranje Europske unije: 49.162.998,22 kuna; razdoblje provedbe projekta: ožujak 2017. - ožujak 2020.

Prezentacijom i konferencijom za novinare u slavonskobrodskoj podružnici Hrvatske gospodarske komore, informativnim štandovima i obilaskom gradilišta u srijedu je predstavljena projekt "Izgradnja i unaprjeđenje infrastrukture u Luci Slavonski Brod". Glavni ciljevi projekta vrijednog 109,5 milijuna kuna, sufinanciranog iz Instrumenta za povezivanje Europe, kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj te sredstava Javne ustanove Lučka uprava Slavonski Brod su nadogradnja osnovne lučke infrastrukture, preusmjeravanje tereta s ceste i željeznice na unutarnje plovne puteve, poticanje integracije unutarnjih plovnih puteva u prometnu mrežu Europske unije i logistički lanac, povećanje propusnosti luke te razvoj gospodarskih aktivnosti i operativnih kapaciteta luke. Planirano ulaganje Lučke uprave podrazumijeva gradnju dva pristaništa i jednog veza, Ro-La terminala, kontejnerskog terminala s pomoćnim objektima te komunalne infrastrukture.

- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture razvija niz projekata koji se odnose na unutarnje plovne puteve, a jedan od tih projekata je i luka u Slavonskom Brodu. Jako smo sretni da nakon dodjele bespovratnih sredstava svjedočimo napretku projekta u kojem se nakon 18 godina vide veliki pomaci. Vjerujem da ćemo dogodine, možda u ovo vrijeme, svjedočiti i njegovom završetku - rekao je Josip Bilaver, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture i dodao da se uz slavonskobrodsku, radi i na razvoju luka u Osijeku, Vukovaru, Opatovcu i Sotinu. Usto, Ministarstvo razvija i željezničke projekte u kojima je za Slavonski Brod važan koridor 10 koji spaja Sloveniju preko Zagreba i Slavonskog Broda s Beogradom. Dio infrastrukture je izgrađen, dio dokumentacije je u izradi, a dionica od Dugog Sela do Novske vrijedna 550 milijuna eura spremna je za prijavu na natječaje europskih fondova u idućem proračunskom razdoblju.

- Luka Slavonski Brod inicirala je i dokazala da plovnost rijeke Save mora biti veća od deset mjeseci te da na taj način imamo spoj s Dunavom i Crnim morem, odnosno i izlaz na roterdamsku i druge luke. Izuzetno nam je drago što je Lučka uprava Rijeka napravila zagrebačku obalu i otvorila novi vez od 400 metara koji će omogućiti dolazak novih kontejnera u Luku Rijeka, a dio tih kontejnera završit će u Slavonskom Brodu i zato je u tijeku proširenje kontejnerskog terminala, neovisno o ovome projektu. Privatna ulaganja, veća od 250 milijuna kuna, uključuju skladište za naftne derivate i tvornicu metalnih proizvoda i te projekte smatramo gotovima. Trenutačno pregovaramo o gradnji benzinske postaje i parkirališta kako bi Slavonski Brod bio oslobođen teretnog prometa - rekao je ravnatelj Javne ustanove Lučka uprava Slavonski Brod Marijan Jurić i dodao kako se nastavlja gradnja Istočne vezne ceste te da će početi projektiranje nove željezničke pruge koja je iz lučkog područja ići preko gospodarske zone Klakar i imati spoj na željezničku prugu Zagreb-Beograd.

- Završetkom infrastrukturnog opremanja lučkog područja našim će poduzetnicima biti omogućeno korištenje rijeke Save kao plovnog puta i riječnog prometa kao najjefitinijeg u uvozu i izvozu njihovih materijalnih dobara i proizvoda. S druge strane, koncesionari u gospodarskoj zoni lučkog područja će realizacijom svojih investicija potaknuti novi investicijski ciklus u Brodsko-posavskoj županiji - zaključio je zamjenik župana Stjepan Bošnjaković. 

- Ovdje se isplačete, sretnete se s ljudima koji su isti kao vi, mi se jedino razumijemo - riječi su Đurđe Gmaz, majke poginulog i ranjenog djeteta u Domovinskom ratu iz Sisačko-moslavačke županije. - Najbolje se osjećamo s ljudima koji dijele istu bol, društvo baš nema neku empatiju za nas civilne stradalnike - rekla je Ivana Jurković iz Slavonskog Broda, majka djevojčice Vedrane koju je ubila granata 30. svibnja 1992. godine u Naselju Slavonija 2 dok je sjedila na kućnom pragu.

Te majčine riječi najbolje govore što obitelji djece poginule u Domovinskom ratu proživljavaju sve ove godine. Zbog toga je i sjećanje "Mali križ-velika žrtva" jedan od najtužnijih i najpotresnijih susreta, a 17. put se održava u Slavonskom Brodu, gradu u kojemu je čak 28-ero djece poginulo u Domovinskom ratu. U organizaciji Zajednice udruga hrvatskih stradalnika iz Domovinskog rata, uz pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske i uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja susret je počeo svetom misom u crkvi Presvetog Trojstva koju je u zajedništvu s Ivanom Begovićem, kapelanom policijske kapelanije "Sveti Euzebije i Polion" u Vinkovcima predvodio fra Ivan Kramar, kapelan policijske kapelanije sv. Vlaha za Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku. Kapelanu Kramaru je mlađi brat kao dječak poginuo u Domovinskom ratu, a u propovijedi je rekao kako oni koji nisu doživjeli tu bol ne mogu razumjeti, ali mogu iskoračiti iz svoje sebičnosti, pokazati im da u toj boli i tuzi nisu sami.

Nakon mise položeni su vijenci i upaljene svijeće kod spomenika "Prekinuto djetinjstvo" i nitko nije ostao ravnodušan kad su spomeniku prilazili učenici drugog i trećeg razreda Područne škole "Vladimir Nazor" iz Gornje Bebrine, odjeveni u narodnu nošnju, s plišanim igračkama u ruci ostavljajući bijelu ružu i poklonivši se svojim poginulim vršnjacima.

Jesmo li žrtve drugog reda?

U dvorani Glazbene škole Slavonski Brod održan je prigodan program, kojemu su uz obitelji poginule djece iz cijele Hrvatske prisustvovali i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Pero Ćosić, izaslanica predsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Nevenka Benić, brodsko-posavski župan i njegov zamjenik, Danijel Marušić i Stjepan Bošnjaković, slavonskobrodski gradonačelnik i zamjenici Mirko Duspara, Tea Tomas i Hrvoje Andrić i načelnik Policijske uprave brodsko-posavske Antun Valić.

Zahvalivši hrvatskoj predsjednici i svima koji su ovaj dan s njima, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Julijana Rosandić je suznih očiju rekla: - Ovo je sjećanje na najveće žrtve za našu domovinu, nema svetije žrtve i danas se ovdje trebao okupiti cijeli državni vrh ali njih nema. Zar je moguće da Vlada misli da smo mi u Domovinskom ratu žrtve drugoga reda i tako se ponašaju. Činjenica da nema ni "z" od obećanog zakona ukazuje na to da su obitelji poginulih imali samo pravo da im ubiju djecu, imaju samo pravo plakati 27 godina. Ne mogu nas danas više poniziti. Rečenica koju mrzim izgovoriti da za ovaj zločin nije nitko odgovarao puka je fraza jer očito nikome nije stalo. Sramotan je takav odnos prema nama, danas smo posebno osjetljivi, povrijeđeni, zaboravljen i poniženi s nadom da će nas ipak čuti.

Gradonačelnik Mirko Duspara obratio se svima koji imaju utjecaja kod donošenja zakona i zamolio ih da se nakon 27 godina ispravi nepravda prema civilnim žrtvama: - Činjenica je da nemamo ni jedno ime odgovorne osobe koje su ubijale civile u gradovima po Lijepoj našoj, ali nije kasno da odmah pokrenemo i prve optužnice za one koji su to napravili jer ratni zločin ne zastarjeva.

 Donošenje Zakona o civilnim žrtvama rata ove godine?

Župan Danijel Marušić rekao je da je teško govoriti u ovakvim trenucima: - Nema riječi utjehe, ne možete odgovoriti na pitanje zašto i najrađe bih ostao u tišini koja najjače odzvanja i samo je prekinuti molitvama za te male anđele i da se više nikada takve tragedije ne ponove.

Državna tajnica Nevenka Benić naglasila je da ni jedna žrtva iz Domovinskog rata ne smije pasti u zaborav, naročito najnedužnije, dječje. Podsjetila je da je napravljena radna verzija nacrta prijedloga zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, u kojemu su kao ravnopravni partneri sudjelovali i predstavnici zajednica civilnih stradalnika, te da su njihovi prijedlozi u potpunosti prihvaćeni. Na pitanje roditelja kad će zakon ući u proceduru donošenja, odgovorila je - tijekom ove godine.

Saborski zastupnik Pero Ćosić istaknuo je kako djeca nisu bila kolateralne žrtve rata, nego je namjera velikosrpske agresije bila pokoriti cjelokupni hrvatski narod: - Odavanje počasti kakvu zaslužuju ove žrtve ne smije stati samo na podizanju spomen-obilježja, već se mora nastaviti rješavanjem statusnog pitanja roditelja poginule djece i ostvarivanjem njihovog prava na obiteljsku mirovinu. Zato je ova Vlada pokrenula izradu novog cjelovitog zakona i siguran sam da će ga sadašnji saziv Sabora usvojiti velikom većinom.

Nitko nije odgovarao za zločin nad civilima

- Da je i samo jedno dijete poginulo, s pravom bismo rekli "Mali križ-velika žrtva" kako nazivamo ovo sjećanje. To je zločin za koji, nažalost, nitko nije odgovarao. To je zločin zbog kojega se kao država moramo crvenjeti od stida jer nismo dovoljno učinili da krivce privedemo pravdi niti smo dovoljno pokazali koliko nas boli ova rana. Iako puno vremena provodim s vama, iako često razgovaramo, ja se danas ovdje pred vama crvenim. Ono što mogu obećati jest da ću učiniti sve što je u mojoj moći kako bismo riješili sva pitanja o kojima govorimo, ne samo pitanja zakona, već i kad je riječ o progonjenu i suđenju počiniteljima ratnih zločina. Moramo isto tako priznati da nismo dovoljno glasno govorili kako su te djevojčice i ti dječaci bili najnevinije žrtve velikosrpskih osvajačkih aspiracija prema Hrvatskoj i mržnje prema hrvatskom narodu, koja je nažalost desetljećima usađivana u one koji su bez imalo srca i savjesti ispaljivali granate i bacali bombe na našu djecu, žene i starce. Nismo danas ovdje kako bismo gajili osjećaj osvjete ili mržnje, sjedinjeni smo u zajedništvu bola za našu djecu ali i u zajedništvu ljubavi za našu domovinu - istaknula je u svom govoru predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Apelirala je da se što prije uputi u proceduru prijedlog Zakona o civilnim žrtvama rata: - Smatram da kao država moramo naći način kako s poštovanjem vrednovati žrtvu izgubljenih života i zdravlja civilnih žrtava velikosrpske agresije, čiji su životi, posebice životi ove djece, ugrađeni u slobodnu i neovisnu Hrvatsku jednakom vrijednošću kao i životi hrvatskih branitelja. I dok obnavljamo spomen na našu poginulu djecu želimo gledati u budućnost. Prije svega radi njih imamo obvezu učiniti sve da ova naša draga domovina snažno zakorači, ne u bolje sutra, nego u bolje danas.

U prigodnom glazbenom programu sudjelovao je Ženski vokalni ansambl Ad astra i učenici Područne škole "Vladimir Nazor" iz Gornje Bebrine.

Prosudbena komisija izabrala najbolje kostime: 4. d razred Tehničke škole (Goku iz serije Dragon Ball), 4. c Ekonomsko-birotehničke škole (vreće s novcem), 4. a Gimnazije Matije Mesića (Harry Potter), 4. a Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića (Freddie Mercury) te 3. b Obrtničke škole, slastičari i kuhari (bombončići)

Krenule su kostimirane povorke u srijedu poslijepodne, svaka ispred svoje škole, kako bi se svi našli na cilju, slavonskobrodskom Korzu. Maturanti su u svojim šarenim, zanimljivim, originalnim kostimima uz zviždaljke i pjesmu došli do Široke ulice, a onda se nebo otvorilo! Pokušali smo se prisjetiti kad je toliki pljusak, praćen munjama i gromovima, natopio povorku maturanata, ali nismo uspjeli. Mama Željka kaže: "Zadnji put... kad sam ja bila maturantica!", a od tada je prošlo oho-ho godina. Razbježali su se gledatelji, kojih se okupio popriličan broj, pod obližnje balkone i tende kafića, ali maturantska povorka nije stajala. Jedan cijeli krug po Korzu, pa ponovno u Široku, do Cipelića, i opet natrag do Korza. Sve uz pjesmu. Curilo je sa svih strana, otvorilo se i nekoliko kišobrana, ali nisu puno pomogli. I onda kad su svi, mokri do kože, stigli pred pozornicu, kiša je prestala padati!

A maturanti su i dalje pjevali. Pomogli su im "Republika" i "Bravo band", a najvažnije je da žurne službe nisu imale puno posla. Hitna pomoć je objavila kako je tek dvoje maturanata malo više "pokislo" i iznutra, pa su im olakšali muke, a policija nije morala intervenirati.

Maturanti, njih nešto više od 1.300, svoj zadnji dan srednje škole, povorku i feštu u središtu grada odradili su bez bacanja brašna, teroriziranja prolaznika, bez sukoba i neugodnih scena. Ma koliko to otrcano zvučalo, položili su i ovaj ispit!

Anđa Bratanić prije četiri tjedna postala je nova samostalna obrtnica taksistica na slavonskobrodskim prometnicama. Majka četvero djece, po struci konfekcionarka tekstila i KV vozačica, u struci je radila nakon školovanja, nakon toga i kao pomoćnica u kući starijima osobama, a 15 mjeseci radila je za Taxi Brod na čemu je zahvalna direktoru Miroslavu Crnjcu.

(međunaslov) Školarce u školu, građane na tržnicu

- Sviđa mi se rad s ljudima i potpuno sam se pronašla u tome, pa sam nakon nekog vremena pomislila "Zašto se ne bih pokušala sama baviti time?". Za vrijeme prve vožnje taksija imala sam grč u želucu i tremu, kao i kod svakog novog posla i sredine. Mislite na to hoćete li zadovoljiti kriterije i kakav je promet, a vremenom, kako upoznajete ljude i što više vozite, više ne razmišljate o tome. Ima jako dobrih ljudi; stariji su puni iskustva i priča, pa saznamo zanimljive stvari. Nekad budete roditelj mladima koji vam se povjere, što je isto lijep doživljaj - kaže Anđa. Brođani su, ističe, jako dobri klijenti, a potreba za taksijima sve je veća s obzirom na to da jako dobro dođu starijim građanima koji nemaju drugi prijevoz.

- Mogu samo reći svaka čast ženama koje su počele voziti taksi, a u posljednje vrijeme ih ima dosta. Tako i treba biti, nismo ništa lošiji vozači od muškaraca. Ispočetka sam razmišljala kako će ljudi prihvatiti ženu za upravljačem taksija, pogotovo muškarci, ali ispostavilo se da će radije sjesti u automobil sa ženom jer smatraju da je ona mirnija za volanom. Oni koji dolaze iz drugih krajeva malo nam se začude, ali u Slavonskom Brodu su nas prihvatili - ističe Anđa. Vikendima ima više posla, a tada mlade vozi u noćne izlaske dok kasnije vožnje prepušta kolegama jer zasad nije u mogućnosti raditi čitav dan. U vožnji mladih taksijem vidi samo pozitivnu stranu jer je kao majka bila mirnija znajući da njezina djeca na povratku iz noćnog izlaska neće sjesti u automobil nekoga iz društva tko je eventualno alkoholiziran.

- Srednjoškolci nas znaju zvati sa Željezničkog kolodvora da ih vozimo u školu kad pada kiša, da ne provedu čitav dan mokri na nastavi. Starije osobe subotom ujutro na tržnicu dođu autobusom, a kad kupe puno toga onda zovu taksi. U toj situaciji možda mi žene bolje prođemo jer se bakice lagodnije osjećaju u našem društvu; treba im malo vremena da sjednu u automobil, uglavnom imaju štaku, treba im unijeti i iznijeti stvari iz automobila, a one možda misle da muškarci za to nemaju strpljenja. Dosta vozimo i u trgovačke centre, primjerice od Korza do Colosseuma ili od do McDonald'sa, što su relacije koje bih osobno prehodala - ističe Anđa. Popularno taksi stajalište do podneva je ono kod Opće bolnice "Dr. Josip Benčević", a tijekom poslijepodneva na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić.

(međunaslov) I roditelj i psiholog

- Svatko od nas ima svoje klijente, u posljednje vrijeme ima jako puno novih taksija, ali svi radimo. Ne možemo tražiti nekakvu posebnu zaradu, ali ako možete pokriti troškove automobila i doprinosa te si isplatiti plaću prihvatljivu za život u Slavonskom Brodu, mislim da smo ok. Nitko od taksista ne zatvara obrt, pa pretpostavljam da svi dobro funkcioniraju - kaže Anđa. Svoj je obrt otvorila bez potpora jer joj se činilo kako bi pokretanje posla uz poticaje Zavoda za zapošljavanje bilo zahtjevno kad je u pitanju ispunjavanje poslovnog plana i možda bi dugo trajalo.

- Suprug Pejo i ja smo razgovarali o tome i razmišljali; položila sam ispit za KV vozača i poznajem grad, pa zašto ne bih pokušala otvoriti obrt? Djeca su to prihvatila, najmlađi sin je rekao da će voziti taksi sa mnom, a kćer me u šali pita može li raditi u uredu - kaže Anđa, majka obrtnice za poslovno savjetovanje Jelice (27), studentice menadžmenta Ivane (24), vojnika Josipa (20) i učenika Antonija (14). Tijekom njenog (kratkog) samostalnog staža bilo je situacija u kojima je primijetila neuobičajene klijente, ali smatra da svaki taksist "pročita" osobu koju vozi i prilagodi joj se.

- Mislim da su taksisti sigurno nekakvi psiholozi samim time što vozimo klijente različitih godina i naravi. Ljudi nam se jako puno povjeravaju, pogotovo stariji koji su ostali sami, pa se izjadaju o tome kakvi su bili u mladosti. Što nas košta saslušati nekoga tijekom vožnje koja uglavnom traje od 10 do 15 minuta? Sa starijim građanima sam radila i kao pomoćnica u kući i takav rad mi odgovara - priča Anđa, a na pitanje je li ikad pomislila kako bi trebala odustati od vožnje taksija odgovara: - Nisam. Mislim da, kad volite nešto raditi, uživate. Meni je baš gušt odraditi dan i posao mi se baš sviđa. Planiram kupiti još jedan automobil i zaposliti još jednu osobu, a već sad razmišljam o tome kako bih jednu smjenu mogla odraditi ja, a drugu smjenu možda neka kolegica.

Ovoga vikenda na Poloju će biti održan još jedan Mega bikers susret, pa su Anđa i njene kolege spremne za poslijepodnevne vožnje na gradsku plažu, a dosad nije čula da je netko od taksista doživio bilo kakvu neugodnost od posjetitelja te manifestacije. Bude slučajeva da mladi koji idu u noćni izlazak ne plate vožnju, ali kako kaže Anđa: "Bože moj, što sad? Dogodi se". 

Pokaznim vježbama, štandovima s opremom, ali i testovima fizičke spremnosti Policijska uprava brodsko-posavska i Policijska akademija Ministarstva unutarnjih poslova u utorak su u dvorani "Brod" održale Dan otvorenih vrata policije. Stotinjak srednjoškolaca imalo je priliku vidjeti spretnost policajaca Interventne policije u policijskoj samoobrani te korištenje višenamjenske policijske palice tonfe i način na koji policijski psi otkrivaju drogu, a mogli su pokušati i ispuniti vremenske i brojčane kvote u prelasku poligona unatraške, trbušnjacima, sklekovima na ručama te skoku u dalj koji su dio testiranja fizičke spremnosti kandidata Policijske škole "Josip Jović".

- Danas smo u petnaestoj policijskoj upravi u kojoj nastojimo predstaviti manji dio rada policije kako bi izazvali interes kod mladih za pristupanje hrvatskoj policiji. Ove godine raspisali smo natječaj 1. ožujka, traje do 31. srpnja, a očekujemo da ćemo naći 750 onih koji će zadovoljiti na prijemnom ispitu da ćemo 9. rujna početi sa školovanjem nove klase. U ovom trenutku školuje ih se 746, očekujemo da 1. kolovoza dođu u svoje policijske uprave, a s područja Policijske uprave brodsko-posavske su 23 kandidata. S obzirom na to da Slavonski Brod pokriva područje državne granice očekujemo da će većina njih raditi u gradu. Interes nam je skupiti što više ljudi kako bismo dobili što kvalitetniji kadar nakon testiranja koje će početi krajem svibnja - istaknuo je Dubravko Novak, načelnik Policijske akademije i dodao da je testiranje u policijskim upravama umjesto pozivanja kandidata u Zagreb puno lakše za kandidate, ali i ispitivače. Potrebe za novim policajcima ima s obzirom na činjenicu da će Hrvatska biti uključena u Schengen, ali i na to da dolazi do smjene generacija. Voditeljica Policijske škole "Josip Jović" mr.sc. Renata Odeljan rekla je da kandidati za policijsku školu ne smiju biti stariji od 28 godina, moraju imati završenu četverogodišnju srednju školu, biti fizički i psihički sposobni te ne smiju biti pripadnici političkih stranaka niti kazneno gonjeni: - Prva faza je polaganje psiholoških testova, druga motoričkih testova, tko padne na njima otpada kao kandidat, a nakon toga su testovi opće kulture, matematike i stranih jezika. Za pohvaliti je što prvi put u 50 godina škole nije bilo toliko djevojaka; od 746 polaznika 30 posto su djevojke, a ja sam prva voditeljica škole. Za vrijeme školovanja kandidati imaju plaćeni smještaj, hranu i literaturu te džeparac od 700 kuna. Posao policajca je dinamičan i kreativan, a unutar sustava možete birati posao koji vas zanima; od krvnih i seksualnih delikata do granične i prometne policije i možete napredovati.

- Nijedna policijska uprava nije popunjena sto posto, tako nije ni naša. Bit će mjesta u graničnoj, prometnoj, interventnoj i temeljnoj policiji. Kad sadašnji kandidati dođu u policijsku upravu vidjet ćemo gdje će tko biti raspoređen - rekao je načelnik Policijske uprave Brodsko-posavske Antun Valić. 

Gimnazija "Matija Mesić" u utorak je Otvorenim danom sadašnjim, ali i budućim učenicima, pokazala sve aktivnosti kojima si učenici mogu ispuniti vrijeme i nastavni raspored u toj školi. Predstavljanje novinarske skupine i školskog lista, predstava "Prokletstvo i metafore" i monolozi, radionica "Što su jeli naši stari Rimljani?" na koju je bilo nemoguće ući zbog velikog interesa, što je to filozofija, a što vedska matematika i obnovljivi izvori energije samo su neke od ukupno 30 radionice, predavanja i aktivnosti kojima se gimnazija predstavila posjetiteljima tijekom prijepodneva. Radionicu m-bota vodio je gimnazijalac Roko Lukenda, "profesor" iz Udruge Connect-IT, a učenici su imali zadatak programirati mikro računala i upoznati se s robotikom.

- Jedan od osnovnih ciljeva organiziranja Dana otvorenih vrata je da se predstavimo javnosti, prije svega potencijalnim gimnazijalcima iduće školske godine. Odazvala su se djeca iz osnovnih škola od Oriovca do Velike Kopanice, najmanje 90 učenika, a pristići će ih još s obzirom na to da smo im ponudili različite termine radionica u koje se mogu aktivno uključiti da osjete kako je raditi s našim profesorima. Naši volonteri su ih dočekali s okrjepom, a dobit će letke s informacijama o školi koje će im kasnije možda dobro doći. Po završetku radionica njihovi mentori poslat će mi povratnu informaciju o njihovim dojmovima, a bit će održan i glazbeni program- rekla je pedagoginja Lucija Brnić i dodala da je u tekućoj školskoj godini u 35 razrednih odjela upisano 650 učenika. Prema riječima ravnatelja Zlatka Markovinovića Gimnazija Matije Mesića oduvijek je prepoznata kao škola koja obrazuje i odgaja buduće uspješne akademske građane: - Oni završavaju prestižne studije i postaju stručnjaci različitih profila. To nas je ponukalo da javnosti pokažemo što se događa unutar zidova gimnazije, što učenici žele, kakvi su profesori i kakve radionice učenici žele organizirati za naše današnje goste, a to su učenici osnovnih škola. Oni si trebaju postaviti samo jedno pitanje; "Želim li studirati?". Ako je odgovor potvrdan, onda je jedini pravi izbor Gimnazija "Matija Mesić".

S obzirom na nadolazeće izbore za Europski parlament u gimnaziji se puno radi na toj temi, pa je u hodniku škole bio postavljen i štand s tom tematikom, a škola se može pohvaliti i učenicama nagrađenima na međunarodnom natjecanju "Europa u školi"; Mihaelom Dujmović za likovni rad na temu "Graffitti i street art" pod mentorstvom profesorice Snježane Kauzlarić te Paulinom Mirković za literarni rad na temu "Gdje su mladi i što rade na internetu?" pod mentorstvom profesorice Andrijane Nemet-Kosijer. 

Program obilježavanja 28. obljetnice ustrojstva 3. gardijske brigade "Kune" počeo je ovoga ponedjeljka misom služenom u kapeli svete Ane u slavonskobrodskoj Tvrđavi, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomen-obilježja poginulim braniteljima na Trgu Stjepana Miletića, a ispred Glazbene škole otkriven je spomenik 3. gardijske brigade, autorsko djelo Mate Tijardovića i Ivice Tolića. U Glazbenoj školi održana je svečana akademija na kojoj je predstavljeno novo jubilarno izdanje poštanske marke s amblemom 3. gardijske brigade. Gosti na svečanoj akademiji bili državni tajnik Tomislav Ivić, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general bojnik Siniša Jurković, izaslanci ministra unutrašnjih poslova te Hrvatskog generalskog zbora Tomislav Buterin i general pukovnik Mladen Kruljac, brigadni generali Mijo Valičić, Zvonko Peternel, Denis Tretinjak, Ilija Rašić, Željko Ljubas i Josip Zvirotić te članovi ondašnjeg Kriznog stožera Frano Piplović, Jozo Meter i Ante Klarić.

Pobjeda vojske, povijest naroda

- Treća gardijska jedna je od elitnih brigada koja je za vrijeme Domovinskog rata dala veliki doprinos u oslobađanju Republike Hrvatske s 384 poginula, 11 nestalih i 1.088 ranjenih pripadnika. Oni koji su svoje živote položili na oltar domovine, čitavog sebe ugradili su u temelje naše slobode i svoja imena upisali na veličanstvenom spomeniku naše junačke borbe, domoljublja i nepobjedivosti - istaknuo je umirovljeni general bojnik Krešimir Šipoš, predsjednik slavonskobrodskog ogranka Udruge veterana 3. gardijske brigade i prvi ratni zapovjednik 3. bojne 3. gardijske brigade.

- Govoriti o slavnom i časnom ratnom putu 3. gardijske brigade je teško; nismo se slikali i snimali emisije već smo ratni put i ime gradili na terenu izvršavajući zapovijedi. Izdvojit ću rečenicu pokojnog stožernog generala Janka Bobetka: "Vi ste pobjedu hrvatske vojske pretvorili u povijest hrvatskog naroda". Danas otkriveni spomenik simbol je stradanja, prkosa, hrabrosti i odavanje počasti i poštovanja poginulim herojima 3. gardijske brigade i njhovim obiteljima - rekao je general pukovnik Mladen Kruljac. Slavonskobrodski gradonačelnik Mirko Duspara istaknuo je kako bi se građani koji prolaze Vukovarskom ulicom trebali duboko pokloniti otkrivenom spomeniku kao podsjetniku na jednu od najboljih brigada, a župan Danijel Marušić kazao je da "spomenik izaziva osjećaj tuge, ali i ponosa što nas je majka rodila takve da budemo dio tako malog, a tako velikog naroda".

Kamen temeljac hrvatske vojske

- Gledajući ratni put brigade od osnutka do samostalne države Hrvatske, njene poginule i ranjene, to je velika žrtva. Oni nisu htjeli otići; odazvali su se najsvetijem pozivu, obrani domovine, i dali su ono najsvetije, svoj život - istaknuo je izaslanik ministra unutrašnjih poslova Tomislav Buterin.

- Bio sam zapovjednik 4. gardijske brigade kada je 3. gardijske brigada došla u zadarsko zaleđe sa svojim ljudima i opremom te pokazala što Slavonci mogu te na kraju što Slavonci i Dalmatinci mogu u obrani i oslobađanju svoje domovine. Može se slobodno reći da su gardijske brigade, zajedno s drugim postrojbama vojske i policije, bile nositelji obrane i oslobađanja domovine te kamen temeljac Hrvatske vojske - rekao je načelnik Glavnog stožera obrambenih snaga Republike Hrvatske, general zbora Mirko Šundov. Državni tajnik Tomislav Ivić zahvalio je pripadnicima Kuna na slobodi za koju su se borili istaknuvši kako su bili i ostali primjer kako se voli, brani i čuva domovina. Saborski zastupnik Pero Ćosić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, istaknuo je da spomenik pripadnicima 3. gardijske brigade obilježava još jednu postaju njihove borbe za hrvatsku slobodu i zahvalu 3. bojnoj, slavonskobrodskim Kobrama, te da su stanovnici Brodsko-posavske županije ponosni na brojnost i doprinos njenih branitelja u Domovinskom ratu.

- Iznimno sam sretan da Ministarstvo hrvatskih branitelja podupire ovakve projekte i da ostavljamo za buduće generacije trajni podsjetnik na Domovinski rat i hrabre ljude koji su dali svoj doprinos za slobodu koju danas uživamo - kazao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Ante Deur zaključio je kako je na svakom mladom čovjeku koji danas živi u Hrvatskoj da bude ponosan na generaciju koja je imala privilegiju stvarati svoju domovinu.

Povjesnicu 3. gardijske brigade "Kune" pročitao je umirovljeni bojnik Marko Derežanin, a osvrt na njen ratni put dao je povjesničar Mario Tomas dok je pisanu čestitku uputio ministar obrane Damir Krstičević. Donacije s 9. humanitarnog malonogometnog turnira "Borili smo se u ratu, pomažemo si u miru" Udruga veterana 3. gardijske brigade donirala je udrugama "Slap" i "Brodski slatkiši". U glazbenom dijelu programa nastupio je harmonikaš Matej Dančević, učenik drugog razreda Glazbene škole te Jazz orkestar Hrvatske vojske i Bruna Oberan.

Ljepota trenutka je u detaljima, a dekoracije za svečane trenutke izrađuje 27-godišnja Ana Pacher, vlasnica obrta "Dekoracije Unique" otvorenog u Slavonskom Brodu u studenome prošle godine.

- Po struci sam frizer i radim i na pola radnog vremena u jednom kozmetičkom salonu, a radila sam različite poslove. Bila sam u Njemačkoj dvije godine, vratila se prije godinu dana, i tada sam se već počela baviti dekoracijama. U Legoland kuhinji radila sam deserte koji su morali biti šareni i kreativni, a fasciniralo me i što su sve ondje ljudi izrađivali od Lego kockica. Kasnije sam radila u tvrtki koja prodaje hobi materijal, što je još više potaknulo moju kreativnost - kaže Ana. Htjela je iskoristiti poticaj Zavoda za zapošljavanje pri otvaranju obrta, no spletom okolnosti odlučila je to učiniti samostalno.

- Mislim da bi bilo potrebno da se ljudima bolje i više objasni što im je točno potrebno kada otvaraju obrt. No dobro, valjda će s vremenom sve sjesti na svoje - ističe Ana i dodaje kako su joj svi u obitelji velika podrška, a od njih može dobiti i preporuke: - Imam ogromnu obitelj, mami sam prošlog vikenda radila dekoracije za rođendan, nećaku za krizmu, bratovoj djeci za rođendane i krštenje... Uz dekoracije prostora izrađujem i velike balone u koje stavljam igračke, no to se ne traži toliko često. Za ovu dekoraciju trebalo mi je otprilike dva sata - pojašnjava Ana ukrašeni kut dnevne sobe u kojoj smo razgovarali. Klijenti koji traže dekoracije za svadbe, ističe, žele puno cvijeća koje je skupo, pa se zato koristi ono umjetno, a uglavnom žele da se ukrasi ulaz u kuću i švedski stol. Repro materijal koji koristi Ana je dopremila iz Njemačke, a u hobi centrima uvijek nešto nađe i "dovuče kući".

- Inspiraciju tražim na Instagramu, Pinterestu, a i ljudi sami imaju ideju što žele, pa radim po njihovim idejama. Većina ih zna što želi, ali uvijek se gleda na to da se ideja uklopi u cijenu. Ponekad su i njihove želje nerealne s obzirom na njihovu platežnu moć. Osobno mi se nije dogodio takav slučaj, ali u studenome sam radila dekoracije na svadbi u Puli na kojoj su mladenci htjeli tortu rezati mačem - kaže Ana koja je dekoracije radila i u Velikoj Gorici te selima u okolici Slavonskog Broda: - Najviše volim raditi u svom gradu, gdje mi je sve pri ruci i znam što gdje mogu nabaviti u slučaju da mi nešto zatreba.

Retro i personalizirano

Među klijentima ima onih koji joj se jave i do godinu dana unaprijed kao i onih koji Anu angažiraju u posljednji tren, odnosno dva ili mjesec dana prije događaja, no i to stigne odraditi ako joj je taj termin slobodan.

- Za krstitke i za dječje rođendane traže se personalizirane dekoracije. Klijenti traže da negdje piše djetetovo ime, primjerice na slamkama ili čokoladicama, a primjerice sve dekoracije koje sam radila za krštenja bile su u plavoj boji jer su sve bile za dječake. Draže mi je raditi dekoracije za manje proslave i na određenu temu, pa je tražen Miki Maus, a idućeg ljeta moj će nećak slaviti prvi rođendan, pa sam osmislila dekoracije na temu safarija i već kupujem potrebne sitnice. Za svadbe je sve retro u modi; svaki starinski predmet koji se može iskoristiti za dekoraciju, poput starih fotoaparata, a u trendu je i puno cvijeća. S obzirom na to da su se otvorile trgovine koje nude zbilja puno toga, djevojačke zabave uglavnom organiziraju (i dekoriraju) same mladenke ili njihove kume i djeveruše, pa tu za mene baš i nema prostora - priča Ana i dodaje da posla ima: - Komuniciram i s restoranima i cvjećarnama i preporučujemo jedni druge. Mislim da u gradu postoje dva-tri obrta poput mog što je za Slavonski Brod možda puno s obzirom na to da dvorane za svadbe imaju svoje dekoratere, ali posla ima jer ljudi se neprestano vjenčaju i zasad je dobro. Nemam baš neku komunikaciju s konkurencijom i nadam se da će biti kvalitetna, jer zašto ne bismo pomogli jedni drugima ako možemo?

Budući da je obrt otvorila tijekom zime, kada nije imala puno poslova, pomislila je kako je možda otvorila u pogrešno vrijeme, ali sezona angažmana zapravo tek počinje i Ana će raditi dekoracije za vjenčanje već na Uskrsni ponedjeljak.  

Projekt vrijedan 9.624.813,85 kuna

Prošloga petka, 8. ožujka, mladi sportaši su u društvu novinara i predstavnika slavonskobrodske gradske uprave prvi put obišli nove prostore kajak-kanu klubova, u objektu izgrađenom na Stadionu kraj Save, na mjestu nekadašnjeg kajakaškog doma. Riječ je o projektu vrijednom 9.624.813,85 kuna (s PDV-om), za koji je ugovor sklopljen 22. prosinca 2016., s tada istaknutim rokom izgradnje od 7 mjeseci.

Kako su istakuli samo natjecatelji i treneri, prigodom prvog obilaska, takav prostor nema nitko ne samo u Hrvatskoj, nego ni u zemljama okruženja. - Slovenski Koper i vojvođanski Novi Sad imaju slične prostore, ali su puno manji i s manje sadržaja, tako da ovaj naš klub zaista može biti na posnos svima u Slavonskom Brodu. Naši članovi će konačno iz hladnih kontejnera doći u prostore kakve zaslužuju, a usto nam se i otvara mogućnost domaćinstva velikih natjecanja, poput međunarodnih prvenstava u maratonu - rekao je Marko Lipovac, trener i natjecatelj Kajak-kanu kluba Olimpik. S njegovim riječima složio se i Zdenko Jambrešić, predsjednik KKK Marsonia, a sve pohvale Brođanima uputio je i dopredsjednik Hrvatskog kajakaškog saveza, alfa i omega kobaškog KKK Oriolik, Stjepan Pišonić.

Sa sadržajima novog objekta posjetitelje je upoznao gradonačelnik Mirko Duspara, istaknuvši da je zgrada na dvije etaže, na površini od 740 četvornih metara zatvorenog prostora te ukupno više od 1.000 kvadrata, s terasom: - Tu su teretana od 120 m2, svlačionice, sanitarni čvor, prostor za masažu, hangari za kajake i radionica, kancelarije za klubove, prostorija za smještaj gostujućih natjecatelja, kuhinja, ugostiteljski dio objekta, terasa na katu, tribina prema pomoćnom terenu Stadiona kraj Save... - kazao je gradonačelnik. Tom je prigodom najavio i izgradnju istočne tribine uz nogometno igralište, koja će imati 990 sjedećih mjesta prema glavnom travnjaku, te 300-tinjak mjesta prema pomoćnom terenu s umjetnom podlogom i rasvjetom, a teren će biti izgrađen uz potporu Hrvatskog nogometnog saveza. Cijela istočna tribina vrijedna je oko 6,7 milijuna kuna.

U kajakaškom domu uskoro se očekuje postavljanje nosača za čamce u hangarima, kada će sportaši i službeno moći useliti u nove prostore.