Slavonski Brod

Svatko u svojem životu, privatnom i poslovnom, nastoji koračati prema naprijed. Ako već i nema mogućnosti za napredak, barem bi zadržavanje postojećeg stanja trebalo biti prioritet. I tako je kod svakog pojedinca, kod svake udruge, tvrtke, institucije... Osim u slučaju Slavonskog Broda!

Poloj je najljepša kontinentalna plaža u Hrvatskoj. Poloj je omiljeno izletište, šetalište, igralište, kupalište. Poloj je Bogom dan djelić prirode u kojem treba uživati, ali i brinuti o njemu. Zato je nejasno zbog čega se Grad Slavonski Brod, koji gospodari tim područjem, ove godine skoro potpuno odrekao Poloja. Jer, naš posjet omiljenom izletištu prošlog vikenda, najtoplijeg u godini, nametnuo je baš takav zaključak. Na savskoj obali opuštalo se nekoliko tisuća Brođana, ali i gostiju iz drugih krajeva Lijepe Naše, pa i inozemstva, a sadržaja na koje smo u proteklih nekoliko godina navikli skoro da uopće nema. Tek dolazak na Poloj podsjeća na prošlogodišnje jer se naplaćuje parkiranje automobila (5 kuna) i bicikla (2 kune), a na putu do plaže proći ćete pored mobilnog kafića, štandova sa sladoledom, hot dogom i krumprićima te domaćim pivom. Barem toga ima. Svega ostalog, osim pijeska i Save, nema. Nema spasilačke službe, nema aqua parka za djecu, nema kabina za presvlačenje, nema ležaljki za znajmljivanje, na samoj plaži nema ni jednog jedinog koša (bureta) za otpatke...

Ali Poloj je najljepši, Brođanima najbolji, i oni su, unatoč nebrizi mjerodavnih, opet pokazali koliko vole svoje "more". Klinci uživaju u pijesku, cijele obitelji bacaju se po plićaju dobacujući jedni drugima lopticu, u sunčanju i kupanju uživaju baš sve generacije. Posebno veseli što je Poloj kao mjesto za odmor i kupanje izabrao veliki broj mladih obitelji, s puno mališana. Zato i ova reportaža, unatoč tmurnom početku, odiše optimizmom. Ne mogu "oni gore" narod sputavati, koliko narod može biti pozitivan.

Obitelj Lucić došla je iz Slobodnice i kažu da im je na Poloju super. - Ovo je pravo osvježenje, dolazimo na kupanje redovno, skoro svaki dan. Poloj je izvrsna zamjena za more, sve je tu, pijesak, sunce, Sava je topla... odlično je. Još kad bi bilo nekih rekreacijskih sadržaja, bilo bi sjajno - govore sestre, 17-godišnja Klara, tri godine mlađa Tanja i šestogodišnja Maja. Otac Mato potvrđuje njihove riječi: - Što se tiče kupanja, savršeno je! Nedostaje spasilačka služba, ipak bismo se svi osjećali sigurnije, a bilo bi lijepo da ima i drugih sadržaja, kao što djeca kažu, ali sama plaža je odlična. Poloj je bolji i od osječke plaže, kao i plaža u drugim gradovima.

Bolje od bazena!

Dvije devetogodišnjakinje, Matiju Rodriguez i njezinu prijateljicu Mariju Elizabetu Puklek prekinuli smo u igri u plićaku. Djevojčice kažu da im je na Poloju fantastično. - Puno puta sam već bila na Poloju, dolazila sam i sa sestričnama, i uvijek mi je lijepo - govori Matija, a Marija Elizabeta svoje je dojmove sažela u dvije riječi: - Predivno je!

Njihove majke Jadranka i Anita su Brođanke koje je životni put odveo dalje od rodnoga grada, jedna je u Münchenu, druga u Zagrebu, no svaku prigodu žele iskoristiti i doći u svoj Brod, a preko ljeta Poloj im je neizostavno odredište. Zato nije ni čudno što su im i kćeri oduševljene popularnom plažom.

- Svaki dan smo na Poloju, jedino dječici malo smetaju školjke, bockaju ih po nogama, pa bi bilo dobro kad bi se moglo nekako rješiti da i sam prilazak u vodu bude kroz čišći pjesak. Sve ostalo je dobro. Možda nije baš kao na moru, ali je puno bolje ovdje nego u naselju, na vrućem asfaltu. Svakako bi trebalo travu redovno kositi, ali i postaviti nekoliko sprava za vježbanje - kaže Mirjana Kurtović, koja je u Savi uživala sa svojom desetogodišnjom Lucijom i trogodišnjim Leonardom.

Oni nešto stariji, koji vole kupanje i opuštanje uz šum Save, ali ne vole jako sunce, raširili su se pod krošnjama stabala, po travnatim površinama. Pridružuju im se i obitelji s malim bebama, pa smo u hladu naišli na obitelj Novoselović, mamu Nikolinu, tatu Nikolu i osmomjesečnog Lovru. I oni su redoviti gosti Poloja, sviđa im se, uživaju i kažu da će i dalje nastaviti dolaziti. - Ipak, trebalo bi biti urednije. Bili smo nekoliko puta u Orahovici, na njihovom jezeru, i oni puno bolje održavaju okoliš. Lijepo je, Poloj je baš dobro mjesto, bolje od bazena! Ovdje se fino može osvježiti i odmoriti, ali malo više truda oko uređenja svakako je potrebno.

Dakle, Poloj, baš kako je rekao jedan stariji Brođanin prije par godina, nikada neće izaći iz mode. I onda, što zaključiti, poručiti mjerodavnima? Samo neka slušaju glas naroda!

Mali, ali i veliki Brođani i ove godine u sklopu projekta "Ljeto u Brodu" mogli su birati jednu ili više od ukupno 24 sportske, rekreativne i kreativne aktivnosti koje su održane do sredine srpnja ili traju do 31. kolovoza.

Od stolnog tenisa do kamenih divova

Protekle subote na Poloju održan prvi sat stolnog tenisa. Trener Krešimir Štetić je ondje subotom za svu djecu koju taj sport zanima: - Uglavnom su to početnici i kamo sreće da ih je više. Prošle godine dolazila je djevojčica za koju mi je žao što se nije odlučila baviti stolnim tenisom jer skoro nisam vidio takav talent. Nastojimo ukazati na to koliko je stolni tenis zdrav za cirkulaciju; možete ga igrati od sedme do 77. godine.

- Izabrao sam stolni tenis zato što sam ga igrao pod tjelesnim u školi i svidjelo mi se. Ljeti igram nogomet i svašta - rekao je Noa Prgomet.

Subotom poslijepodne u Zajednici tehničke kulture okupljaju se modelari i maketari, a tajnik Kluba minijaturista i maketara "Pannonia minor" Damir Dražić istaknuo je da su ove godine na radionicama planirana tri projekta; kućice od stirodura te kameni divovi dok će završni rad polaznika biti modularna zgrada za koju će svatko izraditi po jedan kat. Na radionicama sudjeluje četvero djece uzrasta od prvog do šestog razreda.

- Saznao sam za radionicu s letka "Ljeto u Brodu", a išao sam i na modelarstvo i na kuglanje - kazao je Lukas Virkes koji je na radionicu došao sa sestrom Anom: - Čula sam za ovo od Lukasa i nisam uopće znala o čemu se radi, pa sam došla vidjeti. Sve je izgledalo fora, pa sam pomislila da bismo mogli napraviti nešto slično i ponijeti kući. Prije sam izrađivala stvari, ali ne od drveta, kartona ili stiropora. Sve je teško, ali u isto vrijeme lagano kad se nauči.

Potpredsjednik kluba "Pannonia minor" Vjekoslav Iličić kazao je da odaziv djece nije velik, ali polaznici su entuzijastični.

Ponedjeljkom se u Sportskoj dvorani Vijuš održavaju ljetne škole taekwondoa i kuglanja za djevojčice i dječake. Prema riječima Lucije Abramović u taekwondo grupi je u prosjeku desetero djece uzrasta od tri do 12 godina.

- Nastavnica tjelesnog dala nam je letke i prijatelj iz razreda i ja dogovorili smo se da ćemo ići na taekwondo da vidimo kako je. Odlično je, baš zabavno. Idem samo na ovu aktivnost - rekao je Marino Kavka.

U školu kuglanja upisano je 19 dječaka i 20 djevojčica, a trener Želimir Puškarić istaknuo je da među polaznicima ima djece koja dolaze već treću godinu: - S njima je lakše raditi nego s početnicima. Ima i onih malih koji se znaju zaigrati međusobno, pa morate paziti na njihove prstiće, ali mi se uspijemo sve dogovoriti. U prosjeku se u ljetnu školu vraća od 50 do 70 posto polaznika, više djevojčica, ali one budu manje zainteresirane za kuglanje kad počne škola.

- Već sam dolazio u školu kuglanja, počeo sam prije dvije godine i sviđa mi se. Idem i na košarku - rekao je Filip Čabraja.

Razgibavanje "na mjestu" i "u hodu"

U ljetnim školama nordijskog hodanja i korektivne gimnastike za mlade i odrasle mogu sudjelovati i djeca i odrasli. Grupa nordijskih hodača, koja se nedjeljom poslijepodne okuplja kod Gradskih bazena, protekle nedjelje je otišla na izlet do Planinarskog doma "Đuro Pilar" i Šume Striborove. Voditeljica sportske rekreacije Antonija Šaša istaknula je da odabir izletišta ovisi o broju polaznika i njihovim sposobnostima, a svaki put je to druga lokacija kako bi građani upoznali šumu Grabovac, Pljuskaru, Petnju, Šumu Striborovu, Svetu Petku: - Sve su to dobro označene, provjerene i pregledne staze. Svi su dobrodošli, a uglavnom su to gospođe srednje životne dobi i mlade mame koje dovode djecu. Kad se preobujemo u odgovarajuću obuću i podesimo visinu štapova održim prezentaciju osnova nordijskog hodanja kako bi naše druženje bilo ugodno. Aktivnost završava 1. rujna zabavom u Planinarskom domu.

- Za nordijsko hodanje saznala sam prije 15 godina, kad sam otišla u mirovinu i bavim se njime tijekom čitave godine. Pješačenje mi se inače sviđa, to je oblik rekreacije koji mi pomaže. Jako je zdravo, pogotovo kad dođete u određene godine. Održava vam vitalnost, fizičku i psihičku, a tu je i druženje - rekla je Jasna Mušicki.

Korektivna gimnastika u Satya yoga studiju Antonije Krajine počela je već u lipnju, a prema njenim riječima satovi su bili prilika i da odrasli redovni polaznici joge dovedu svoju djecu. Među malim polaznicima bila su djeca uzrasta od sedam do 17 godina. Uz meditaciju, održane su vježbe disanja i vježbe za jačanje snage, fleksibilnosti te držanja. U ponedjeljak je Helena Zorić s polaznicama održala sat hatha i vinyasa joge, a svaki od treninga prilagođen je grupama koje su tijekom ljeta mješovite zbog godišnjih odmora: - Ljudi koji dođu uvjere se da je to cjelovit način vježbanja uz koji se vide rezultati.

- Redovito dolazim na jogu gotovo tri godine. Pozvala sam ljude na satove, između ostalog i zato što je to dio Ljeta u Brodu, i odazvale su se dvije prijateljice, no zbog visokih temperatura ovih dana ljude je općenito jako teško potaknuti na bilo što. Joga je stvarno posebna zato što se nakon treninga čovjek osjeća preporođeno, bez obzira na visoku temperaturu tijekom treninga. Odaziv djece ovoga ljeta bio je odličan, a iz osobnog iskustva mogu reći da mi se tijelo potpuno transformiralo; to postaje tijelo koje vam se više sviđa, na koje se možete više osloniti, imate više snage i preporučila bih jogu svakome jer doživjet ćete pozitivne promjene u svakom aspektu života - kazala je Marta Kljajić-Martić.

Street art umjetnik Filip Mrvelj nedavno je obnovio svoju 3D sliku na Malom gradskom kupalištu koja je 2011. godine bila najveća takva slika na svijetu. Nakon toga na red je došlo oslikavanje boksova uz sliku, a tog kreativnog posla prihvatili su se članovi udruge "Usudi se".

- Ideja o oslikavanju gradskog kupališta nastala prošlog ljeta dok smo kao skupina mladih entuzijasta krenuli s oslikavanjem Keja. Ove godine smo kao novoosnovana udruga ''Usudi se'' obilježavali Svjetski dan glazbe u čemu su nam pomogli gradska uprava, Brod Turist te Turistička zajednica Grada Slavonskog Broda. U razgovoru s direktoricom Turističke zajednice grada Slavonskog Broda Biljanom Lončarić dogovorili smo suradnju i krenuli u realizaciju projekta oslikavanja gradskog kupališta. Sav potreban materijal, boje, kistove, hranu i piće osigurava nam Turistička zajednica i radujemo se suradnji u nekim još većim projektima. Oslikavanje je počelo početkom srpnja i trajat će dok se boje ne rastope - istaknuo je dopredsjednik udruge Hrvoje Artuković. U projektu trenutačno sudjeluje petnaestak mladih umjetnika koji boksove oslikavaju poznatim i nepoznatim animiranim i strip likovima, a udruga poziva sugrađane da im se pridruže u oslikavanju i druženju.

- Zahvaljujem i Hrvatskim Vodama koje su nam pripremile podlogu za slikanje te nam izašle u susret s dva velika reflektora te omogućile noćno oslikavanje, gradskoj upravi koja nam je omogućila korištenje strujnog priključka te Zdenku Jambrešiću iz KKK "Marsonia" koji nam je omogućio korištenje spremišta na kupalištu za skladištenje boja i opreme. Prije našeg prvog poteza kistom imali smo priliku upoznati se s Filipom Mrveljom kojem se uime udruge zahvaljujem na ljubaznosti, pomoći i podršci u našem radu - rekao je Artuković i dodao kako, iako je to zasad samo ideja, udruga planira završetak oslikavanja obilježiti glazbenim događajem. Dopredsjednik udruge također je apelirao na nadležne institucije da se dogovore oko uređivanja gradskog kupališta jer, prema njegovim riječima, ono je u lošem stanju, od ograde i prilaza do natkrivenog ukopanog suterenskog dijela koji trenutačno služi (samo) kao javni toalet. 

U suradnji udruga "Usudi se" i "Sunshine" protekle subote u skate parku na Vijušu održan je prvi Street Jam Session. Građani su mogli vidjeti što sve mogu slavonskobrodski skejteri i njihovi gosti iz drugih hrvatskih gradova izvesti na skateboardu i rolama, a nakon toga zasvirali su bendovi Rasskol i mladi bend "Dobar dan, izvolite". Nakon njihovih nastupa glazbena oprema stavljena je na raspolaganje građanima, odnosno glazbenicima, pa su se jammu pridružili i bendovi Chemical Exposure i Deja Vu. Prema riječima dopredsjednika udruge "Usudi se" Hrvoja Artukovića ideja za manifestaciju nastala je iz želje za promjenom te podizanjem alternativne underground scene u Slavonskom Brodu: - Prošle godine razgovarali s Brunom Vranićem i Udrugom "Sunshine" o realizaciji projekta na koji smo se odvažili ove godine i kvalitetno ga odradili unatoč vremenskim uvjetima. Događaj je zamišljen prvenstveno kao druženje pripadnika urbanih subkultura kroz ekstremne sportove i glazbu. Udruga Sunshine ugostila je nekolicinu skejtera/rolera iz drugih gradova i uz pomoć svojih sponzora nagradila najistaknutije sudionike u izvođenju svojih trikova, a događaj smo popratili glazbom i roštiljem. Jam session omogućio je mladim i starim glazbenicima da dodatno povežu i stvore veze za oformljivanje novih glazbenih grupa.

Udruge vide potencijal za Street jam session s još više sadržaja iduće godine, a kako ističe Artuković, s ponosom mogu reći da su postavili temelje za nešto novo (i još veće) u Slavonskom Brodu. 

U organizaciji Policijske uprave brodsko-posavske, slavonskobrodskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova i udruge "Brod" proteklog petka je na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić predstavljen preventivni projekt Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova i partnera "Lily" usmjeren na sprječavanje svih oblika nasilja prema ženama. Program je glazbenim nastupom otvorila Bernarda Bobovečki, nakon čega su prolaznici na trgu mogli vidjeti zajedničku tematsku vježbu samoobrane Interventne policije PU brodsko-posavske te članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova i udruge "Brod". Program je završio izvedbama dramskih tekstova o životnim pričama žrtava nasilja, ali i nasilnika. Članice povjerenstva i udruge tom su prilikom nosile Startas tenisice ružičastih potplata, sa sloganom projekta "respectus" na vezicama, izrađenima posebno za promidžbu projekta, a dio novca od svakog prodanog para bit će izdvojen za humanitarne svrhe.

Prepoznaj, prijavi, ne šuti

- Nasilje u obitelji nije nova pojava, ove godine navršava se 20 godina otkako je ono sankcionirano zakonom u Republici Hrvatskoj. Dotad nije bilo sankcija niti kazneno-pravnog odgovora na takvo nasilje. Postupno se otad uvode novi zakoni i odrebe s ciljem zaštite žena i drugih članova obitelji od nasilja; kako ga prijaviti, obraniti se i nakon toga se ponovno uključiti u život. Tu je i postupak pomoći počiniteljima, kako nasilje ne bi počinili. Smatram da smo kroz 20 godina dosta napredovali. Vrlo važno je i sudjelovanje šire društvene zajednice i senzibilizacija javnosti kako bismo nasilje prepoznali, ne šutjeli o tome i ne okretali glavu. Institucije će raditi svoj posao, ali potrebna nam je podrška svih građana. Povezanost institucija na terenu je nužna jer nasilje nije problem samo policije i centara za socijalnu skrb; što nas je više uključeno u rješavanje problema reakcija će biti kvalitetnija i brža. Primarna uloga policije je promptno sprječavanje nasilja; pronalaženje dokaza i procesuiranje počinitelja te zaštita žrtava, a kasnije veću ulogu imaju centar za socijalnu skrb i druge institucije - istaknuo je voditelj Službe kriminalističke policije Dražen Puljko.

- Ravnateljstvo policije Ministarstva unutarnjih poslova s partnerima pokrenulo je projekt "Lily" s ciljem senzibilizacije javnosti o problemu nasilja nad ženama i ubojstvima žena u vezama. Prvi put se u takav projekt uključio privatni sektor, tvrtka Borovo prodajom tenisica "Lily" financira rad skloništa za žene žrtve nasilja. Projekt sadrži aktivnosti namijenjene raznim ciljnim skupinama, a primarna su žene kao potencijalne žrtve nasilja. Želimo ih osvijestiti o tome da prepoznaju nasilje i ne boje ga se prijaviti. Kroz ovaj projekt prvi put želimo doprijeti do muškaraca i ukazati im da nasilno ponašanje nije ispravan način rješavanja sukoba. Radit ćemo i interaktivne predstave u osnovnim školama kako bismo djeci od malih nogu pokazali da nasilje nije rješenje problema. U projekt smo uključili i repera Marina Ivanovića Stoku i on je napisao tekst za pjesmu "Lily" koja opisuje sliku nasilja u obitelji i poziva sve članove društva da reagiraju i prijave ako sumnjaju u nasilje u obitelji u njihovom susjedstvu - rekao je Ivo Jakić, policijski službenik u Službi prevencije Ravnateljstva policije i dodao kako je posljednjih godina opada broj zabilježenih slučajeva nasilja u obitelji, no u ravnateljstvu nisu sigurni da je riječ o smanjenom broju prekršaja već o manjem broju prijava. Zabilježen je i pad broja ubojstava žena u vezama; u prvih šest mjeseci ove godine dogodilo se jedno, a prošle godine dogodila su se četiri takva ubojstva. Cilj projekta "Lily" je svesti tu brojku na nulu. Događa se i nasilje prema muškarcima, najčešće psihičko, no oni se suzdržavaju od prijava zbog mišljenja da će biti stigmatizirani kao "papučari" ili "papci", istaknuo je Jakić. Mišljenja je kako uzrečica "Jednom nasilnik, uvijek nasilnik" ne stoji te da se osoba uz odgovarajuću terapiju i volju može promijeniti.

Ravnopravni već u vrtiću

- Ako uzmemo u obzir to da policija zadržava nasilnika 12 sati, idući je korak da žena izađe iz zajedničkog prostora u kojem žive. Postoje mjere udaljavanja nasilnika iz kuće, ali manje se provode u odnosu na mjere kojima se žene smještaju u skloništa, odnosno sigurne kuće. Žene mogu boraviti u skloništima od devet mjeseci do godine dana, a u tom razdoblju cilj je da se osamostale, pronađu posao i krenu u novi život. Nakon tragičnog događaja prije 20 godina (ubojstvo triju žena na Općinskom sudu u Zagrebu) dogodilo se niz ubojstava žena. Nedavno smo sahranili djelatnicu Centra za socijalnu skrb koja je više puta prijavljivala nasilnika i ništa se nije dogodilo. Upravo zato nastojimo se što više povezati s institucijama ne bismo li nasilje smanjili na najnižu moguću razinu. Najbolje bi bilo raditi na prevenciji od vrtića, gdje bi se djecu učilo ravnopravnosti te tako iskorijenio seksizam koji je korijen samog nasilja. U zemlji kao što je Hrvatska rodimo se neravnopravni i tako nas nastave odgajati - rekla je Anamarija Matanović iz udruge "Brod". Jedan od oblika nasilja nad ženama ekonomsko je nasilje, začarani krug koji žena teško napušta zbog financijske ovisnosti o nasilniku, no nakon usvajanja Istanbulske konvencije, prema njenim riječima, veća je zaposlenost žena i mjere njihovog zapošljavanja koje ne funkcioniraju na način na koji to priželjkuju u udrugama, no nešto se ipak pokrenulo.

Sklonište udruge "Brod", jedno od sedam u Hrvatskoj, uglavnom je puno tijekom čitave godine i prima žene iz čitave Hrvatske, a Matanović je istaknula kako nedostaje skloništa za žene kao i SOS telefona, no u udruzi se nadaju daljnjem napretku i razvoju države u onu koja štiti svoje građanke. Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova grada Slavonskog Broda Maja Jarić zahvalila je svima podršci u pripremi predstavljanja projekta te Brođanima koji su ga podržali pljeskom: - Jedino s vašom podrškom možemo graditi društvo tolerancije, međusobnog poštovanja i pomoći u najtežim trenucima.

U povodu Međunarodnog dana biciklista u utorak su policijski službenik za preventivu u cestovnom prometu Goran Jozić i policijski motociklist Dejan Lujić iz Postaje prometne policije Slavonski Brod na punktu uz Kazališno-koncertnu dvoranu Ivane Brlić-Mažuranić biciklistima dijelili reflektirajuće prsluke te upute o biciklističkoj opremi i ponašanju u prometu.

- Danas je međunarodni dan biciklista i sukladno tome provodimo akciju preventivnog karaktera kako bismo spriječili prekršaje i prometne nesreće. Biciklistima su podijeljeni reflektirajući prsluci koje su oni dužni nositi u uvjetima smanjene vidljivosti i noću. Postoji pozitivan pomak u kretanju biciklista u prometu, iako bilježimo povećani broj prekršaja u odnosu na prošlu godinu; u prvih šest mjeseci ove godine utvrdili smo 117 prekršaja biciklista - istaknuo je Goran Jozić i dodao da su oni dužni kretati se biciklističkom stazom i trakom ako postoje, a ako ne postoje tada desnom stranom kolnika. Skupina biciklista treba se kretati u koloni, a nije dopušteno micati ruke s upravljača, što najčešće čine najmlađi biciklisti: - Kao i kod vozača motornih vozila, zabranjeno je upravljanje biciklom uz koncentraciju alkohola u organizmu veću od 0,5 promila. Bilježimo dosta tih prekršaja kod biciklista, ove godine bilo ih je 27. Vozači bicikala drugačije razmišljaju kad voze motorno vozilo i kad upravljaju biciklom, ali ne ugrožavaju samo sebe već i druge, jer alkohol znatno smanjuje stabilnost kod vožnje bicikla.

Biciklisti vožnju u suprotnom smjeru ne smatraju većim prekršajem, ali oni koji su i vozači automobila, prema Jozićevim riječima, znaju koliko je to opasno i kažnjivo. Stoga policijski službenici apeliraju na poštivanje prometnih pravila zbog vlastite, ali i sigurnosti drugih sudionika u prometu.

- Samo u određenim zakonskim odredbama stoji izraz "motorno vozilo", u većini slučajeva piše "vozilo", a ono podrazumijeva i bicikl i osobni te teretni automobil. Učenici osnovnih i srednjih škola polažu i ispite za upravljanje biciklom, jer to im je prvo prijevozno sredstvo, a kao sudionici u prometu do navršenih 16 godina obvezni su nositi zaštitnu kacigu - pojasnio je Jozić važnost biciklista i njihova ponašanja u prometu.

Vozači poštuju bicikliste

- Često vozim bicikl, ali često sam i pješak i vozač. Kad sam u automobilu primjećujem bicikliste, pješake i njihove prekršaje, a kad vozim bicikl vidim prekršaje automobila i motocikala; uvijek je onaj drugi kriv. Mogu reći da velika većina vozača poštuje bicikliste, stanu na prijelazima i propuste nas. Imam dobra iskustva - rekao je Boris Hančić. I biciklist Krunoslav je potvrdio da vozači poštuju bicikliste, kao što on poštuje propise i svoj prostor na cesti: - Imamo biciklističke staze i ja se držim toga. Po noći imam prsluk i upaljeno svjetlo.

- Često vozim bicikl, bio sam poštar 37 godina i vozio sam ga svaki dan. Sad ga vozim kad idem liječniku i pomalo. Nisam imao problema u prometu; jedino kad bi se guma ispustila išao bih pješice. Drugi se dobro ponašaju prema meni u prometu, a i ja pazim na njih - kaže Pero Lovrić. Bicikl je jedino prijevozno sredstvo Lidiji Petrlić koja vodi računa o opremi za bicikl, a navečer obvezno nosi reflektirajući prsluk: - Vidim da drugi sudionici u prometu vode računa o biciklistima i moja iskustva su dobra. U rotorima je situacija kako-kad; vozači nekad stanu, a nekad ulete u kružni tok. Savjetovala bih im da možda malo sporije voze i još više pripaze i na bicikliste i na pješake. 

U večernjim satima 27. lipnja građanima je upućena obavijest Službe civilne zaštite Slavonski Brod o visokoj koncentraciji prizemnog ozona koja je tri sata uzastopno bila viša od 240 mikrograma po kubičnom metru. Naime, na mjernoj postaji za praćenje kvalitete zraka Slavonski Brod - 1 koncentracija prizemnog ozona kretala se od 388 do 302 mikrograma po kubičnom metru. Sukladno tome građani su obaviješteni da, između ostalog, ne upotrebljavaju plinske štednjake, uređaje za zagrijavanje na fosilna goriva, ne puše u stambenim i radnim prostorijama te ne koriste mehaničku ventilaciju i, ako to nije potrebno, ne izlaze van. Te su mjere zaštite prestale važiti idućega dana. Tjedan dana kasnije, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda jednom od slavonskobrodskih medija stigao je odgovor na upit u kojem stoji da je Služba za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka ustanovila da je došlo do kondenzacije vode u liniji za uzorkovanje ozona te će podaci u postupku kontrole mjerenja za postaju Slavonski Brod - 1 biti označeni kao neistiniti. Jesu li i raniji podaci mogli biti neistiniti zbog mogućih tehničkih kvarova u mjernoj stanici?

Dvostruki nadzor rada mjerne stanice

Predsjednik Eko-Integrala Peter Tot-Đerđ podnio je 19. lipnja kaznenu prijavu protiv nepoznatih djelatnika Državnog hidrometeorološkog zavoda i/ili Ministarstva zaštite okoliša i energetike zbog "krivotvorenja dokumentacije s namjerom ugrožavanja okoliša i zdravlja ljudi u Slavonskom Brodu" jer, kako je naveo, u Godišnjem izvješću DHMZ-a za 2018. godinu broj prekoračenja ciljne vrijednosti za ozon (120 mikrograma po kubičnom metru) je 19, dok je prema podacima iz internetske aplikacije Hrvatske agencije za okoliš bilo 43 prekoračenja ciljne vrijednosti. Vrijeme usrednjavanja za ozon je najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost, a ciljna vrijednost ne smije biti prekoračena više od 25 dana u godini usrednjeno na tri godine.

Protekloga četvrtka, dan prije nego što je objavljeno priopćenje o kvaru mjerne postaje 27. lipnja, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda stigao je odgovor na upit "Posavske Hrvatske" o velikom razmjeru u prošlogodišnjim mjerenjima postaje i aplikacije te ispravnosti postaje Slavonski Brod - 1 s obzirom na tolika odstupanja. U Službi za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka/Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a istaknuli su kako na internetskoj stranici Hrvatske agencije za okoliš korisnik može zatražiti informacije za pojedinu mjernu postaju, onečišćujuću tvar, tip podataka, vremenske intervale mjerenja kao i izvorne te validirane podatke. Statistička analiza za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine upotrebom maksimalnih dnevnih osmosatnih srednjih vrijednosti prema izvornim podacima na internetskoj stranici HAOP-a pokazuje za broj prekoračenja ciljne vrijednosti od 120 mikrograma po kubičnom metru vrijednost 43 dok su, ističu u DHMZ-u, u Izvješću o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u prošloj godini za provedbu statističke analize maksimalnih osmosatnih koncentracija ozona korišteni validirani podaci mjerenja koncentracija ozona na postaji Slavonski Brod - 1. Odstupanje u statističkim rezultatima na postaji Slavonski Brod - 1 za onečišćuju tvar ozon iz Izvješća o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u 2018. godini (autor DHMZ) i web stranice HAOP-a pojavljuje se zato što je statistička analiza mjerenja koncentracija ozona u Izvješću DHMZ-a provedena na validiranom vremenskom nizu mjerenja. Statistička analiza rezultata na web stranici HAOP-a provedena je na izvornom vremenskom nizu mjerenja koncentracija ozona na postaji Slavonski Brod - 1. Dodatno, pregledom Izvješća DHMZ-a o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u 2017. godini i Izvješća HAOP-a o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2017. godinu vidljivo je da su rezultati statističke analize koncentracija ozona jednaki u oba izvješća za postaju Slavonski Brod - 1 sa po 29 prekoračenja u 2017. godini i 15 prekoračenja u razdoblju 2015.-2017.

Na pitanje o ispravnosti mjerne postaje Slavonski Brod-1 u odgovoru stoji: "Služba za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka DHMZ-a upravlja radom mjerne postaje Slavonski Brod - 1. Redovno održavanje mjerne i pomoćne opreme provode djelatnici DHMZ-a. Redovne i izvanredne servise mjerne opreme na postaji Slavonski Brod - 1 provodi stručno osoblje vanjske tvrtke (ovlašteni predstavnik mjerne opreme) sukladno uputama proizvođača za pojedini tip mjerne opreme. Umjeravanje mjernih uređaja za mjerenje koncentracija sumporova dioksida, sumporovodika, dušikova monoksida i dušikova dioksida te ozona provodi Samostalna služba za umjerni laboratorij DHMZ-a (nositelj državnog etalona za koncentraciju ozona (O3) i plinskih mješavina u Republici Hrvatskoj). Umjeravanje mjernog uređaja za mjerenje koncentracija benzena provodi vanjski laboratorij (akreditiran za postupak umjeravanja mjerila benzena). Provjeru rada mjerne opreme tijekom rada na mjernoj postaji (ispitivanje u 2 ili 5 točaka) provode djelatnici Službe za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka. Mjerenje koncentracija anorganskih i organskih plinova na postaji Slavonski Brod - 1 provodi Služba za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka i pod nadzorom je Hrvatske akreditacijske agencije (godišnji nadzor; provjera kvalitete sustava). Ispravnost rada mjernog sustava na mjernoj postaji Slavonski Brod - 1 se kontinuirano nadzire putem informatičkog sustava (automatska provjera). Nadzor kvalitete podataka mjerenja se kontinuirano nadzire i od strane djelatnika Službe za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka (kontrola mjernih podataka na postajama Državna mreže za trajno praćenje kvalitete zraka)."

Više ili manje istinite vrijednosti

Iz kabineta ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Branke Ivančan-Picek 19. lipnja stigao je odgovor Eko-Integralu na upit o podacima iz izvješća o kvaliteti zraka gdje se ističe kako se "validacija vremenskih nizova podataka mjerenja kvalitete zraka bazira na korekciji originalnog vremenskog niza podataka pomoću korekcijskih faktora koji se određuju prilikom umjeravanja i ispitivanja/provjera mjernih uređaja. Umjeravanje mjerne opreme za mjerenje anorganskih plinova i organskih plinova se provodi nakon godišnjeg servisa mjerne opreme u umjernom laboratoriju DHMZ-a, a na mjernoj opremi za mjerenje koncentracija anorganskih plinova i organskih plinova dodatno se tijekom godine provodi ispitivanje/provjera mjernog uređaja. Rezultati umjeravanja i ispitivanja mjerne opreme za mjerenje koncentracija anorganskih plinova i organskih plinova koriste se prilikom validacije vremenskog niza mjerenja. Pojednostavljeno rečeno, mjerni uređaji tijekom vremena odstupaju od istinitih vrijednosti mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u vanjskom zraku. Ovisno o stanju mjernog uređaja, rezultati mjerenja mogu tijekom vremena odstupati više ili manje od istinite vrijednosti, iako je mjerni uređaj ispravan i u skladu sa zahtjevima mjeriteljskih normi. Zbog toga su nužne naknadne korekcije podataka mjerenja kvalitete zraka, odnosno validacija temeljem rezultata umjeravanja i ispitivanja mjernih uređaja za mjerenje kvalitete zraka."

Peter Tot-Đerđ pak kaže da obrazloženje ne govori ništa, osim da je odrađena validacija podataka: - Nevjerojatno je da je prošle godine 43 puta najveći osmosatni prosjek ozona bio iznad ciljne vrijednosti (120 µg/m3), a nakon "validacije" sve se to na kraju godine svelo na 19 prekoračenja! Nevjerojatno je i da se Brođani i brodski zrak sada uspoređuju sa stanjem u cijelom svijetu, a u Slavonskom Brodu ništa se ne poduzima. Dosad smo se uspoređivali sa Zagrebom, Velikom Goricom, nekim gradovima na obali, a sada kada to ne ide, prešli smo na svjetsku razinu, s tim da u su u mnogim gradovima krajem lipnja mjerene temperature oko i iznad 40 stupnjeva!

Osvrnuo se i na DHMZ-ovo priopćenje o kvaru na mjernoj postaji: - Što se može reći na sve to? Nevjerojatno da je za objašnjenje trebalo tjedan dana. No, još je nevjerojatnije da to priopćenje odaslano SBplusu, a ne i ostalim brodskim medijima, ali ni Gradu, ni Županiji, a ni njihovim upravnim odjelima za ekologiju ili brodskim ekološkim inicijativama.

U organizaciji Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod, uz sudjelovanje članova Foruma za kvalitetno udomiteljstvo te udomitelje, protekle subote na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić održana je akcija promocije udomiteljstva. Građani su na informativnom štandu mogli dobiti informacije o udomljavanju te razgovarati s udomiteljima o njihovim iskustvima pružanja doma djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Tek desetina od potrebnih udomitelja

- Prije mjesec dana organizirali smo druženje udomitelja, a sada želimo građane osvijestiti o problemu koji imamo u Hrvatskoj, a i Brodsko-posavskoj županiji. Imamo premali broj udomitelja za djecu koja su trenutačno bez roditeljske skrbi. U Slavonskom Brodu trenutačno je deset nesrodničkih udomitelja i osam srodničkih udomiteljskih obitelji, što je u odnosu na potrebe djece otprilike jedna desetina. Godinama pokušavamo objasniti razliku između udomiteljstva i posvojenja, a prvo je korak ka drugome. Roditelji se odlučuju uglavnom za posvojenje iz emocionalnih razloga; vežu se za dijete i ne žele više puta proživljavati odvajanje od djeteta - rekla je ravnateljica Centra za socijalnu skrb Anica Gusak-Krajnović. Dodala je da, iako to nije primjeren oblik zbrinjavanja djece bez adekvatne roditeljske skrbi, u nekim je slučajevima za djecu potrebna institucionalna skrb.

- Pozivamo građane da budu udomitelji i da to bude nešto čime će se baviti do mirovine, ali u razgovorima s ljudima došli smo do spoznaje da ih to ne dira previše. Stoga smo odlučili razgovarati o tome da postoji jako velik broj djece koja trebaju dom, zagrljaj i nekoga tko će o njima svakodnevno skrbiti. Ako mi kao građani Slavonskog Broda imamo određenu svijest, razmišljajmo o tome tako; nećemo dobiti posao udomitelja, već ćemo skrbiti o djetetu koje nema svoju obitelj. Naši su udomitelji osobe koje se u prvom trenutku ne usredotoče ni na najosnovnije informacije o udomiteljstvu već na dijete i jedva čekaju odvesti ga kući te mu pružiti ono što mogu. Trenutačno imamo djece svih dobnih skupina; od beba iz rodilišta koje smještamo u udomiteljske obitelji do tinejdžera. U jednom trenutku imali smo udomitelje starije životne dobi čija se djeca i srodnici odlučuju na isto, pa su jedni drugima potpora.

Predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo, krovne udruge koja okuplja 14 udomiteljskih udruga u Hrvatskoj, Dubravka Čordašev istaknula je kako udomitelj nije i djetetov skrbnik, pa mu stoga pruža samo privremeni dom: - Nažalost, ljudi se dosta kasno odlučuju na udomiteljstvo, u dobi od 45 do 50 godina. Žao nam je zbog toga jer trebamo udomitelje, no ljudi se na to odluče kad othrane svoju biološku obitelj i osjete nekakvu prazninu. Udomitelji nemaju posebnih zahtjeva kad su djeca u pitanju jer to nije zanimanje, nego poziv iz srca kada svakom djetetu želite pružiti dom. Mi svu djecu volimo. Djece smještene u institucije, koja čekaju na udomljavanje, ima puno i smatramo da je zamjenska obitelj bolje rješenje od smještaja u instituciju, ali udomitelja ima malo. Zato smo se i okupili kako bismo ukazali građanima kako je lijepo biti udomitelj jer koliko god mi tu djecu učili životu, ona nas uče istome. Licencom koja se dobije prilikom podnošenja zahtjeva za udomiteljstvo moguće je udomiti troje djece, no moguće je udomiti i više djece u slučajevima kad se radi o braći i sestrama kako ih se ne bi razdvajalo.

Nisu naši, ali su naša obitelj

Ivan i Nada Palić, članovi Foruma za kvalitetno udomiteljstvo iz Đurđevca, udomitelji su sedam godina. - Udomiteljstvo je pružanje adekvatnog, toplog doma djeci koja ga iz nekog razloga nemaju. Mislim da svako dijete zaslužuje imati sigurnu zonu i imati nekoga tko će razvijati njegove potencijale. Imam dvoje biološke djece, sina i kći od 36 i 32 godine, a trenutačno smo udomili dječake od kojih je jedan završio srednju školu za mehatroničara dok njegov mlađi brat ide u prvi razred medicinske škole. Obojica su izvrsni učenici i baš nam je drago zbog njihovih uspjeha. Ranije smo udomili djevojčicu koja je dosta brzo otišla od nas, a dečki su s nama pet godina. Biološki nisu naši, ali dio su naše obitelji. Vlastito dijete pripremaš za samostalni život, pa smo svjesni činjenice da će se dečki osamostaliti. Situacija bi bila drugačija da su, primjerice, mlađi i da idu na posvajanje jer emocionalno se vežete za djecu i bilo bi nam teže - objasnio je Ivan.

- Na udomljavanje me potaknulo to što je moj sin bio bolestan i morao je biti izmješten u udomiteljsku obitelj u Zagrebu gdje je završio školu. Kad je došao kući odlučila sam i ja biti udomiteljica. Volim djecu i imam ih petero, a svakome od njih želim da danas-sutra prođu dobro u životu i budu sretna. Djeca koja su otišla od mene uglavnom su se vraćala svojim obiteljima, tri djevojke koje sam udomila sam udala i s njima se i danas čujem, kao i s troje djece koja su posvojena. Djecu treba udomiti kako bi imala sretno djetinjstvo. Njihova obitelj im je na prvom mjestu, bez obzira na nas udomitelje, ali ta obitelj nema adekvatne uvjete za brigu o toj djeci. Mi smo ti koji želimo da ta djeca uspiju u životu; ne oduzimamo ih već im samo želimo pomoći. Kod mene su trenutačno djeca u dobi od dvije do 15 godina i dobro se slažu - kazala je Mara Anđelić koja je tijekom 13 godina osigurala dom za više od dvadesetero djece.

Dragica i Pejo Kovačević imaju troje djece, a udomili su troje mališana: - Djeca imaju 23, 21, 13 i 10 godina te 15 i tri mjeseca. Uvijek smo razmišljali o tome da udomimo jedno dijete i pomognemo mu. Kad je naše dvoje djece otišlo na fakultet, naša najmlađa djevojčica imala je 10 godina i pitala je kad ćemo udomiti dijete. Prošlo je dvije godine dok nam nije došla djevojčica u dobi od devet godina. Nakon godinu dana dobili smo dječaka iz rodilišta starog 13 dana, a godinu dana nakon njega i njegovu sestricu. Trebala je biti smještena u dom u Nazorovoj, a mi ih nismo htjeli razdvajati. Tako je počela naša priča. Razlika je velika, sada sam možda više u rangu bake i život gledam drugačije; s mojom djecom mi je sve nekako brzo prošlo. Za mene nema ništa vrjednije od života i velika je stvar nekoga othraniti i pomoći mu, uživati s tom osobom i putovati s njom kroz život. Ne znam kako ljudi gledaju na to, niti mi je to bitno, važno je da se u obitelji slažemo i podupiremo jer bez obitelji, pa i prijatelja i susjeda, ovo ne bismo mogli učiniti. Po meni je ovo baš onako kako je trebalo biti. Nedostajalo mi je nešto u životu, a nisam znala što…Bog sve to usmjeri kamo treba.  

Pametni telefoni polako preuzimaju funkcije svih mogućih elektroničkih pomagala, a među najvažnijim aplikacijama svakako su sat i budilica. Danas vadimo mobitele iz džepova ili torbi, a nekad smo pogledavali na ručne satove - analogne i digitalne kakve u svojoj radnji prodaje i popravlja Boris Hemar. Njegov je djed Franjo Putra pedesetih godina iz Zagreba došao u Slavonski Brod, u privremeni posjet koji je postao stalni boravak kad je otvorio obrt u Basaričekovoj 4.

- Radim ovdje od 1993. godine, a prije toga sam 12 godina radio u Đuri Đakoviću. Obrt sam naslijedio od djeda. S obzirom na to da sam živio s njim, kao dijete sam upoznao svijet satova. Kao mlađem to mi baš i nije bilo toliko zanimljivo i u početku mi je bavljenje satovima bilo hobi, a kasnije dopunsko zanimanje kojim se bavim već četvrt stoljeća - kaže Boris, po struci inženjer strojarstva i samouki urar, i dodaje kako se puno toga promijenilo u poslu tijekom tog razdoblja, no potrebno je prilagođavati se kako bi se opstalo među konkurencijom na tržištu.

- Ranije su se popravljali satovi, ručni i zidni, te budilice, a sada se sve manje-više svodi na prodaju baterija, zamjenu remenja i sitne intervencije. Prvo sam počeo raditi s budilicama; one su imale velike zupčanike koji su nama djeci bili zanimljivi. Inače, s poznavanjem sustava zupčanika i počinjete raditi jer kad naučite kako radi budilica možete lakše objasniti kako radi ručni sat. Radio sam već u sedmom razredu, a danas djeca ne znaju pomesti prostoriju. No, smatrao sam to normalnim - ističe Hemar. Kad su u pitanju novi satovi ne bavi se onim "pametnim" jer s njima zapravo i nema posla, a iznenađuje ga činjenica da bi jedan od takvih satova svojim funkcijama uskoro mogao zamijeniti liječnika opće medicine. No, kako u odijevanju, i u nošenju satova postoje trendovi.

- Sedamdesetih se znalo što je muški, a što ženski sat; to su bili Darwili i Omikroni koji se mogu tu i tamo još naći. S većom ponudom to se promijenilo, pa su određeno vrijeme i žene nosile velike satove. Zatim su postali popularni digitalni satovi. Sad su moderni retro satovi kakvi su bili osamdesetih, ali kod nas nema puno onih koji prate te trendove, pa se nosi svašta, ali više se kupuju veći muški i ženski satovi. To je s jedne strane i praktično jer lakše vam je pogledati na veći brojčanik. Možda će za deset godina biti popularni satovi od prije pedeset godina - objašnjava Boris i dodaje da su uz mobitele"vekerice" izgubile na važnosti i manje se traže, no ima ljudi koji ih ipak vole imati kod kuće, a jedan od razloga je što ne vole ostavljati mobitel uz uzglavlje kreveta. Ima nešto i onome da je budilica zaista budilica, a ne telefon. Među njegovim klijentima najviše je onih koji dođu promijeniti bateriju na satu i sve je manje "automatika" koje je potrebno popravljati te zamijeniti remen. Satovi se kupuju ovisno o prigodama, odnosno sezonama, pa su česti darovi za krizmu i Božić, dok ih tijekom godine građani kupuju i sebi.

- Jedna od najčešćih grešaka u nošenju sata jest ta što, primjerice, ljudi uđu u bazen ili more sa satom koji nije vodootporan, pa bi bilo potrebno znati koji su satovi za vodu, a koji ne. Upute priložene uz sat rijetko tko čita ili se krivo tumače. Primjerice, ako piše "WR 50" ljudi misle da sat može ići do 50 metara u vodu, a to zapravo znači da je vodootporan na polijevanje i pranje ruku. Casio G-Shock satovi otporni su na vodu i udarce, ali nisu predviđeni da ih nosite dok radite s pneumatskim čekićem. Sat je sat, više ili manje otporan, ali što se više čuva duže će trajati - objašnjava naš sugovornik. Često mu građani donesu stare satove, no on ih ne voli procjenjivati. Naime, kako kaže, sedamdesetih godina su građani davali prosječnu plaću za Omikron ili Darwil sat, ali oni još nemaju vrijednost starina, pa se može dogoditi da im je današnja vrijednost stotinjak kuna. Vrijedni su stari i rjeđi satovi koji usto moraju biti funkcionalni i dobro održavani, a interesa za takve procjene i prodaje ima više u inozemstvu. Na pitanje ima li kome ostaviti svoj obrt, Hemar odgovara: "Najvjerojatnije ne", s obzirom na to da su njegova starija djeca pronašla svoje karijere i život u Zagrebu, a i struka njegovog sina studenta potpuno se razlikuje od urarskog posla.

- Dok sam ja tu, tu je i obrt, a kasnije ne znam. Najvjerojatnije će biti tako. I moj je djed mislio da neću nastaviti s obrtom kad ga je zatvorio jer prvo je iznajmio radnju, pa je nekoliko godina bila zatvorena prije nego što sam je ponovno otvorio. Mladi više nemaju strpljenja za takve stvari. No, nikad ne reci nikad - zaključuje Boris Hemar.

U sklopu projekta "Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti" Operativnog projekta "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." Brodsko-posavskoj županiji dodijeljeno je 11,8 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za nabavu opreme i infrastrukturne radove među kojima je i gradnja novog krila pedijatrije zgrade Doma zdravlja Slavonski Brod u Borovskoj ulici. Nakon obavljenih arheoloških istraživanja nakon početka radova te kišnog svibnja radovi su nastavljeni, a radovi bi trebali biti gotovi do početka jeseni.

- Čitava investicija gradnje novog krila pedijatrije vrijedna je više od devet milijuna kuna i taj projekt bit će financiran iz europskog fonda, sredstvima Doma zdravlja Slavonski Brod te decentraliziranim sredstavima Brodsko-posavske županije. Izgradnjom novog krila imat ćemo modernu pedijatriju u kojoj neće biti miješanja bolesne i zdrave djece, a ona će tu moći obaviti sve pedijatrijske pretrage po hrvatskim i europskim zakonima - istaknula je pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Klara Šćuka. Iznos od 11,8 milijuna kuna namijenjen je nabavi opreme za koncesionare i liječnike primarne zdravstvene zaštite u vrijednosti oko osam milijuna, za gradnju krila pedijatrije iz tog je iznosa osigurano tri milijuna kuna, a vrijednost rekonstrukcije zdravstvenih objekata u Okučanima i Starom Petrovom Selu, na području Doma zdravlja Nova Gradiška, je 500 tisuća kuna.