Slavonski Brod

- Genijalna je ponuda na tržnici. Živim u Belgiji, došla sam na godišnji odmor i kada sam ovdje obavezno dolazim na brodsku tržnicu. Kupila sam domaće šljive. Cijene su ovdje na tržnici iste kao i u Belgiji, ali tamo su bolje plaće - kaže nam Marija Milanković.

Zatekli smo ju dok je kupovala domaće šljive kod Terezije Matušić iz Gornjeg Slatinika: - Ima šljiva ove godine, ali nema puno, slabije nego lani kad ih je bilo dosta. Najprije je bio mraz, pa poslije led i sve se to odrazilo na urod. Uvijek nješta, ali uvik je bilo i suše i leda.

Šljive prodaje po 2 eura za kilogram, crveni luk po 1,5 eura, a kilogram bijelog luka je 10 eura.

- Sve je jadno, velika je suša, iako se zalijeva ništa puno ne vrijedi. Ali eto, još uvijek se nešto nađe. Bez zalijevanja ništa ne može opstati. Nikako. Svake godine je sve teže i teže – veli Ljubica Vrbljančević iz Bickog Sela.

Kilogram mahuna kod nje je 5 eura, jabuke i šljive prodaje po 2 eura, kukuruz je 70 centi, grožđe 3 eura, smokve 5 eura, a kilogram bijelog luka 12 eura: - U proljeće je bilo malo bolje za mahune, bilo je i kiše i hladnije, sada još imamo ovo što smo ubrali, jedino smo nove posadili, pa ako dođu krajem listopada, bit će. Kukuruz je rodio koji je ranije sadit, ovaj koji je kasnije uvrnio se. Bijeli luk je jesenski i on uvijek bude krupniji od proljetnog, on je uspio, a proljetni je ostao sitan. Skupo je sve, ono što je bilo 1 kunu, sad je 1 euro. Sve kod mene je domaće, prirodno uzgojeno, ništa ne prskam, pa što ostane, ostane. Na tri, četiri bašče sadim, na svakoj nešta uspijeva, pa uvijek nešta bude.

Na štandu OPG-a Zirdum, dvadesetpetogodišnja Antonela prodavala je sve vrste povrća: - Suprug i ja smo prije tri godine počeli i u Tomici uzgajamo povrće na otvorenom, nemamo plastenike, sve je vanjsko. Imamo navodnjavanje i bez toga ni ne može, ali velike su suše, pa se odrazi na prinose i kvalitetu. Moglo je puno bolje biti, ali zadovoljni smo. Jako je puno posla, a kad smo se odlučili na poljoprivredu, puno su nam pomogli i pokazali svekar i svekrva. Dobivamo savjete od starijih i iskusnijih.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Šezdeset pet prijavljenih ekipa, vrhunski fišpaprikaši, dobro raspoloženje i druženje obilježili su i ovogodišnju, dvadeset osmu slavonskobrodsku fišijadu. Iako se temperatura prošloga petka opasno penjala iznad 30 stupnjeva Celzija, a zrak su dodatno grijale vatre ispod desetaka kotlića, nitko nije ni pomišljao na odustajanje. Onda se poslijepodne i Nebo smilovalo, pojavio se oblak, zapuhao je vjetar i bilo je puno ugodnije pa se sa sve više mjesta čula pjesma. Naravno, osim fišpaprikaša, zbog kojeg su se svi i okupili, na prostorima natjecateljskih ekipa bilo je i svega drugoga, od prženih riba, šaranskih polovica, preko suhomesnatih specijaliteta do roštilja sa svim mogućim vrstama mesa.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Udruga „Regoč” u partnerstvu s Caritasom „Sveta Anastazija” iz Sremske Mitrovice od rujna prošle godine provodi Erasmus + projekt pod nazivom „TEPIH - Tkanje, Ekologija, Poučavanje, Inkluzija, Harmonija”, a svoje uratke pokazali su na izložbi tkanih tepiha koja je otvorena u srijedu, 18. lipnja u Kući tambure.

- Zadovoljni smo što se naš projekt Erasmus + privodi kraju, kao i što ostvarujemo takav vid prijenosa znanja našim partnerima iz Caritasa iz Sremske Mitrovice. Vrijedno smo radili u različitim aktivnostima i sada pokazujemo rezultat naših radova, tepihe koje su tkali naši treneri i naše osobe koje su se uključile u edukaciju, kao i naši članovi, osobe s intelektualnim teškoćama. Projekt je to hvale vrijedan jer smo upoznali nove ljude, izmijenili s njima svoja iskustva, uključili osobe s intelektualnim teškoćama u ove aktivnosti, u zajednicu i omogućili im da spoznaju vrijednost svoga rada – istaknula je Mirjana Jakovčev, predsjednica Udruge „Regoč”.

Zadovoljstvo projektom izrazili su i partneri. - S nama su podijelili vještinu tkanja što mi do sada nismo imali u našem dnevnom boravku, a ovime smo uspjeli proširiti znanja da naši korisnici, a to su odrasle osobe s duševnim smetnjama i intelektualnim poteškoćama, imaju još jednu aktivnost u svojim radno-okupacijskim terapijama – naglasila je Kristina Dragišić iz Caritasa „Sv. Anastazija”, te podsjetila da je ovo treći projekt Erasmusm plus koji rade s udrugama iz Slavonskog Broda, prethodno su surađivali s udrugama Enas i Vrapčići.

(Više u tisaknom izdanju Posavske Hrvatske)

- Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma obveza je koja administrativno opterećuje računovodstvene urede, ali ne samo nas. Kao primjer često spominjem kad jedan obrtnik u banci podiže kredit, na primjer kupuje halu, uzme posrednika za promet nekretnina, odvjetnika da mu taj ugovor posloži, pregleda, opremu će kupiti iz leasinga i naravno da ima i računovodstvo. Nabrojala sam pet pravnih subjekata i svi će ga tražiti kopije osobnih iskaznica, izjave o tome da nije politički izložena osoba, svih pet subjekata će morati provesti dubinsku analizu za njega, a to stvarno dosta opterećujuće apsolutno sve obveznike ovoga zakona – napomenula je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa u Hrvatskoj obrtničkoj komori na seminaru kojega je prošloga tjedna održala računovođama u Slavonskom Brodu.

Predstavila im je odredbe Zakona, temeljne pojmove, tko su obveznici primjene Zakona, ali i preporučila kako uspostaviti politiku, kontrolu i postupke za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.

Govoreći o Registru stvarnih vlasnika, navela je koji su rokovi za upis, kao i rokovi za promjenu podataka u slučajevima promjene vlasničke strukture, o načinu provođenja mjera dubinske analize stranke, te čuvanja, zaštite podataka i vođenja evidencija.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Po gradilištima koja su „okupirala” Slavonski Brod posljednje vrijeme poslovica „Gdje god vidiš zgodno mjesto, ti drvo posadi” mogla bi se preimenovati u „Gdje god vidiš zgodno mjesto ti stambenu zgradu posadi”. I zaista, ako se provozate ili prošetate po gradu vidjet ćete da zgrade niču iz dana u dan i samo se može zaključiti da je potreba za stanovima više nego ikad. Prema podacima Upravnog odjel za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije tijekom prošle godine i do 20. svibnja 2025. godine izdane su ukupno 433 građevinske dozvole, a ove godine do svibnja predan je 141 zahtjev za građevinskom dozvolom i u prosjeku se čeka 45 dana za izdavanje dozvole. I Vlada je prvi put donijela Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine radi ublažavanja negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve nekretnine i povećanja ponude priuštivih stanova. Od ukupno 2.390.000 stambenih jedinica, 40 posto nije u funkciji stanovanja. Oni koji ponudu i potražnju stanova i kuća imaju „u malom prstu” svakako su agencije nekretninama, stoga smo razgovarali s Mariom Brezičevićem i Ninom Bračunom, vlasnicima agencija Diva i Trgo-Invest koji su nam iznijeli vrijedna zapažanja i podatke.

Kakav je odnos ponude i potražnje, što kupuju mlade obitelji, a što samci, a saznat ćete i zašto jeoblje kupitit stan u Slaovnskom Brodu nego u Zagrebu.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske) 

- Godinama se gomilaju problemi nas stanara ove zgrade, što je ogledni primjer neodgovornog upravljanja nekretninama u vlasništvu Grada Slavonskog Broda za koje je nesporno odgovoran gradonačelnik Mirko Duspara – rekao je na početku konferencije za novinare Mato Gavran, predstavnik stanara zgrade na Trgu pobjede broj 12.

Napomenuo je da je ta zgrada sagrađena 1905. godine i u jednakom suvlasničkom omjeru od 41 posto su Grad Slavonski Brod i tvrtka MIG, čiji je vlasnik Mato Gavran, te 18 posto stanar Ivan Horvat.

- Kroz sve vrijeme pozivali smo Grad da bude aktivan sudionik obnove i održavanja zgrade, ali na sve se oglušuju svaki put. Vrhunac svega i razlog sazivanja konferencije je poplava koja je bila 5. svibnja kada smo po ne znam koji put plivali, nemamo rješenje. Kompletno renoviranje prostora u podrumu rađeno je 2014. godine i tada smo pokušali napraviti spoj kanalizacije i kroz prostor koji je gradski, ali su nam gradonačelnik i njegove službe zabranili. I od tada naprosto se stalno vrtimo u krug – kaže Mato Gavran.

I struka je rekla da se taj podrumski prostor mora sanirati, ali vlasnik, Grad ne dozvoljava, odnosno nema interesa, a nakon svake iduće poplave bit će još gore. Problem je i krov koji prokišnjava, a i dimnjaci koji su u katastrofalnom stanju i ozbiljna su prijetnja prolaznicima, na što su ukazali još 2007. godine. Prije nekoliko godina jedan dimnjak su srušili, dok drugi ne mogu jer do njega trebaju doći vatrogasci, stanje je takvo da nitko od izvođača nije htio dati ni ponude. Stan pod krovom ima Ivan Horvat kojemu sva tri krovna prozora prokišnjavaju, a krov i dimnjak se mogu i urušiti i on samo apelira na Grad da zajedno s njima to sanira.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Unatoč kišici koja je neumorno padala, mnogi su prošle subote došli na prvi buvljak, kojega je pod imenom „BrodUVLJAK” organizirala Brođanka Vedrana Jurišinac. Više od desetak izlagača ponudilo je raznu robu, od cipela, odjeće do torbica i sunčanih naočala, a po izrazima posjetitelja vidjelo se da su „pogodili”. Odlična atmosfera i svi nasmijani koji su izlazili iz dvorišta Pipa bara motivacija su da se ponovi. BrodUVLJAk je zaista razvedrio kišno subotnje prijepodne.

Druga radionica za učenike Obrtničko-tehničke škole Slavonski Brod, smjer frizeri, koju je organizirala Obrtnička komora Brodsko-posavske županije, održana je s temom „Uloga pripravnika u salonu: Razumijevanje i odgovornosti”.

- Jako je važno da svatko tko dođe u kontakt s osobom koja je završila srednju školu i počinje raditi nađe način kako će se približiti toj mladoj osobi i opustiti ju, otvoriti da to mlado biće prihvati da uči. Oni ulaze u surovi poslovni svije koji je nama poznat, mi živimo u njemu, a zaboravljamo kako je nekada bilo kad smo imali 16, 17, 18 godina. Moram priznati da nisam tolerantna prema njima u smisli nedoličnog ponašanja, ali sam izuzetno tolerantna i jako diplomatski raspoložena kad im treba dati smjernice, odnosno povući ih da shvate da im je sad vrijeme luksuza. Šta to znači? Adolescenti, tinejdžeri su budući novi zaposlenici i jako je važno da im osvijestimo da su u luksuznom razdoblju, da imaju pravo ne znati, reći „ne znam”, pitati, da za sve oko sebe budu znatiželjni, da postavljaju pitanja, vuku za rukav nas starije, „zašto ovo”, „zašto ono”, „objasni mi”, „dokaži mi”, „pokaži mi”. Posebno se to odnosi na strukovna zanimanja jer se očekuje da oni do 20 godine života veliki dio temeljnog baznog znanja svoje struke, svog posla već imaju u rukama i glavi i koriste ga – pojasnila je Ivana Mišić Lokar iz SVIM tima značaj ovakvih radionica za učenike.

Dakako i odrasli, odnosno poslodavci trebaju biti svjesni toga svega i znati pristupiti pripravnicima: - Treba naći način, modus operandi, kod svakoga od njih jer svi su različitog temperamenta. Neki su tihi, mirni, povučeni, neki su baš jako kavgadžije, neki pametuju za sve, a mi stariji to malo gledamo s podsmijehom, što nije u redu. Trebali bismo shvatiti da je to obrazac ponašanja mlade osobe i naći način kako ih uputiti.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Susretima umirovljenika počeo je program obilježavanja Dana općine Donji Andrijevci, a uz domaćine u pikadu, beli i visećoj kuglani natjecali su se umirovljenici iz Vrpolja, Velike Kopanice i Strizivojne.

- Bit svega je druženje, a naši umirovljenici prođu na ovaj način istočnim dijelom naše županije, druže se s umirovljenicima iz drugih udruga, općina, pa i županija i tijekom godine imamo deset druženja, obično ih organizira svaka udruga za dan svoje općine, a onda imamo i zimske susrete. Naša udruga ima veliku podršku Općine i načelnika, mi predlažemo projekte koji su nam odobreni, dogovaramo se s Općinom u organizaciji i na taj način i mi promičemo Općinu – napomenuo je Branko Maričić, predsjednik Udruge umirovljenika Donji Andrijevci.

Branko Radočaj, predsjednik Udruge matice umirovljenika Vrpolje dodao je da prijateljstvo s Udrugom umirovljenika Donji Andrijevci traje već dugo: - Vrlo smo aktivni cijele godine i nema odmora, a veselimo se izletima, ali i ovakvim sportskim natjecanjima.

I Branko Vukovac, predsjednik Udruge umirovljenika općine Velika Kopanica izrazio je zadovoljstvo sportskim susretima: - Naša udruga osnovana je još 1985. godine i kontinuirano djeluje uz izmjene statuta, a upravo su nam prve aktivnosti koje smo provodili bile sa susjednim udrugama. Interesantna su nam ova natjecanja, ali nije bitno tko će pobijediti, važnije nam je druženje i da se sretnemo svake godine po dva puta u svakoj udruzi.

S njim se složio i Željko Guljašević, predsjednik SUH-a Strizivojna ističući zajedništvo svih udruga koje sudjeluju u ovakvim susretima.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Devedesetak programa i na tisuće posjetitelja uz pedesetu obljetnicu „Bajki”

Učenici Glazbene škole Slavonski Brod i ove su godine glazbom zaodjenuli svečani trenutak u kojem su djeca, nakon tjedana dana, vratila ključ grada i tako zaključila i pedesetu godinu održavanja „Svijeta bajki” inspiriranoga Ivanom Brlić-Mažuranić i njenim djelima. Vrtićanci odjeveni u Hlapića i Gitu, u pratnji Domaćih, simpatično, kako to samo oni znaju, izgovorili su: „Gospođo zamjenice gradonačelnika, mi djeca Slavonskog Broda vraćamo ključeve grada” i predali ključ Marini Martić Puača. Bio je to još jedan tjedan mašte, umjetnosti, doživljaja kroz devedesetak različitih programa od nedjelje do petka... za djecu iz cijele Hrvatske, s ponudom i za stariju publiku, ali i s trajnim materijalnim tragovima po kojima će biti upamćen. Interpretacijski centar Ivane Brlić-Mažuranić i Gradska knjižnica, očekivano i opravdano, bili su stožerna mjesta cijelih „Bajki”, ali posjetiteljima su bili zanimljivi i drugi prostori i programi. Usto manifestacija je bila izvrsna prilika mnogima da dođu u turistički razgled grada, te upoznaju povijesti i sadašnjost Slavonskog Broda.

(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)