Slavonski Brod

19.7.2019.
Posavska Hrvatska

Policijska uprava brodsko-posavska

Međunarodni dan biciklista u znaku prevencije i edukacije

Slavonski Brod : Međunarodni dan biciklista u znaku prevencije i edukacije

U povodu Međunarodnog dana biciklista u utorak su policijski službenik za preventivu u cestovnom prometu Goran Jozić i policijski motociklist Dejan Lujić iz Postaje prometne policije Slavonski Brod na punktu uz Kazališno-koncertnu dvoranu Ivane Brlić-Mažuranić biciklistima dijelili reflektirajuće prsluke te upute o biciklističkoj opremi i ponašanju u prometu.

- Danas je međunarodni dan biciklista i sukladno tome provodimo akciju preventivnog karaktera kako bismo spriječili prekršaje i prometne nesreće. Biciklistima su podijeljeni reflektirajući prsluci koje su oni dužni nositi u uvjetima smanjene vidljivosti i noću. Postoji pozitivan pomak u kretanju biciklista u prometu, iako bilježimo povećani broj prekršaja u odnosu na prošlu godinu; u prvih šest mjeseci ove godine utvrdili smo 117 prekršaja biciklista - istaknuo je Goran Jozić i dodao da su oni dužni kretati se biciklističkom stazom i trakom ako postoje, a ako ne postoje tada desnom stranom kolnika. Skupina biciklista treba se kretati u koloni, a nije dopušteno micati ruke s upravljača, što najčešće čine najmlađi biciklisti: - Kao i kod vozača motornih vozila, zabranjeno je upravljanje biciklom uz koncentraciju alkohola u organizmu veću od 0,5 promila. Bilježimo dosta tih prekršaja kod biciklista, ove godine bilo ih je 27. Vozači bicikala drugačije razmišljaju kad voze motorno vozilo i kad upravljaju biciklom, ali ne ugrožavaju samo sebe već i druge, jer alkohol znatno smanjuje stabilnost kod vožnje bicikla.

Biciklisti vožnju u suprotnom smjeru ne smatraju većim prekršajem, ali oni koji su i vozači automobila, prema Jozićevim riječima, znaju koliko je to opasno i kažnjivo. Stoga policijski službenici apeliraju na poštivanje prometnih pravila zbog vlastite, ali i sigurnosti drugih sudionika u prometu.

- Samo u određenim zakonskim odredbama stoji izraz "motorno vozilo", u većini slučajeva piše "vozilo", a ono podrazumijeva i bicikl i osobni te teretni automobil. Učenici osnovnih i srednjih škola polažu i ispite za upravljanje biciklom, jer to im je prvo prijevozno sredstvo, a kao sudionici u prometu do navršenih 16 godina obvezni su nositi zaštitnu kacigu - pojasnio je Jozić važnost biciklista i njihova ponašanja u prometu.

 

Vozači poštuju bicikliste

- Često vozim bicikl, ali često sam i pješak i vozač. Kad sam u automobilu primjećujem bicikliste, pješake i njihove prekršaje, a kad vozim bicikl vidim prekršaje automobila i motocikala; uvijek je onaj drugi kriv. Mogu reći da velika većina vozača poštuje bicikliste, stanu na prijelazima i propuste nas. Imam dobra iskustva - rekao je Boris Hančić. I biciklist Krunoslav je potvrdio da vozači poštuju bicikliste, kao što on poštuje propise i svoj prostor na cesti: - Imamo biciklističke staze i ja se držim toga. Po noći imam prsluk i upaljeno svjetlo.

- Često vozim bicikl, bio sam poštar 37 godina i vozio sam ga svaki dan. Sad ga vozim kad idem liječniku i pomalo. Nisam imao problema u prometu; jedino kad bi se guma ispustila išao bih pješice. Drugi se dobro ponašaju prema meni u prometu, a i ja pazim na njih - kaže Pero Lovrić. Bicikl je jedino prijevozno sredstvo Lidiji Petrlić koja vodi računa o opremi za bicikl, a navečer obvezno nosi reflektirajući prsluk: - Vidim da drugi sudionici u prometu vode računa o biciklistima i moja iskustva su dobra. U rotorima je situacija kako-kad; vozači nekad stanu, a nekad ulete u kružni tok. Savjetovala bih im da možda malo sporije voze i još više pripaze i na bicikliste i na pješake. 

19.7.2019.
Posavska Hrvatska

Visoka koncentracija (ne)točnih podataka

Kondenzat u mjernoj postaji pokazao krive podatke o ozonu?!

Slavonski Brod : Kondenzat u mjernoj postaji pokazao krive podatke o ozonu?!

U večernjim satima 27. lipnja građanima je upućena obavijest Službe civilne zaštite Slavonski Brod o visokoj koncentraciji prizemnog ozona koja je tri sata uzastopno bila viša od 240 mikrograma po kubičnom metru. Naime, na mjernoj postaji za praćenje kvalitete zraka Slavonski Brod - 1 koncentracija prizemnog ozona kretala se od 388 do 302 mikrograma po kubičnom metru. Sukladno tome građani su obaviješteni da, između ostalog, ne upotrebljavaju plinske štednjake, uređaje za zagrijavanje na fosilna goriva, ne puše u stambenim i radnim prostorijama te ne koriste mehaničku ventilaciju i, ako to nije potrebno, ne izlaze van. Te su mjere zaštite prestale važiti idućega dana. Tjedan dana kasnije, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda jednom od slavonskobrodskih medija stigao je odgovor na upit u kojem stoji da je Služba za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka ustanovila da je došlo do kondenzacije vode u liniji za uzorkovanje ozona te će podaci u postupku kontrole mjerenja za postaju Slavonski Brod - 1 biti označeni kao neistiniti. Jesu li i raniji podaci mogli biti neistiniti zbog mogućih tehničkih kvarova u mjernoj stanici?

 

Dvostruki nadzor rada mjerne stanice

Predsjednik Eko-Integrala Peter Tot-Đerđ podnio je 19. lipnja kaznenu prijavu protiv nepoznatih djelatnika Državnog hidrometeorološkog zavoda i/ili Ministarstva zaštite okoliša i energetike zbog "krivotvorenja dokumentacije s namjerom ugrožavanja okoliša i zdravlja ljudi u Slavonskom Brodu" jer, kako je naveo, u Godišnjem izvješću DHMZ-a za 2018. godinu broj prekoračenja ciljne vrijednosti za ozon (120 mikrograma po kubičnom metru) je 19, dok je prema podacima iz internetske aplikacije Hrvatske agencije za okoliš bilo 43 prekoračenja ciljne vrijednosti. Vrijeme usrednjavanja za ozon je najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost, a ciljna vrijednost ne smije biti prekoračena više od 25 dana u godini usrednjeno na tri godine.

Protekloga četvrtka, dan prije nego što je objavljeno priopćenje o kvaru mjerne postaje 27. lipnja, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda stigao je odgovor na upit "Posavske Hrvatske" o velikom razmjeru u prošlogodišnjim mjerenjima postaje i aplikacije te ispravnosti postaje Slavonski Brod - 1 s obzirom na tolika odstupanja. U Službi za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka/Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a istaknuli su kako na internetskoj stranici Hrvatske agencije za okoliš korisnik može zatražiti informacije za pojedinu mjernu postaju, onečišćujuću tvar, tip podataka, vremenske intervale mjerenja kao i izvorne te validirane podatke. Statistička analiza za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine upotrebom maksimalnih dnevnih osmosatnih srednjih vrijednosti prema izvornim podacima na internetskoj stranici HAOP-a pokazuje za broj prekoračenja ciljne vrijednosti od 120 mikrograma po kubičnom metru vrijednost 43 dok su, ističu u DHMZ-u, u Izvješću o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u prošloj godini za provedbu statističke analize maksimalnih osmosatnih koncentracija ozona korišteni validirani podaci mjerenja koncentracija ozona na postaji Slavonski Brod - 1. Odstupanje u statističkim rezultatima na postaji Slavonski Brod - 1 za onečišćuju tvar ozon iz Izvješća o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u 2018. godini (autor DHMZ) i web stranice HAOP-a pojavljuje se zato što je statistička analiza mjerenja koncentracija ozona u Izvješću DHMZ-a provedena na validiranom vremenskom nizu mjerenja. Statistička analiza rezultata na web stranici HAOP-a provedena je na izvornom vremenskom nizu mjerenja koncentracija ozona na postaji Slavonski Brod - 1. Dodatno, pregledom Izvješća DHMZ-a o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u 2017. godini i Izvješća HAOP-a o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2017. godinu vidljivo je da su rezultati statističke analize koncentracija ozona jednaki u oba izvješća za postaju Slavonski Brod - 1 sa po 29 prekoračenja u 2017. godini i 15 prekoračenja u razdoblju 2015.-2017.

Na pitanje o ispravnosti mjerne postaje Slavonski Brod-1 u odgovoru stoji: "Služba za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka DHMZ-a upravlja radom mjerne postaje Slavonski Brod - 1. Redovno održavanje mjerne i pomoćne opreme provode djelatnici DHMZ-a. Redovne i izvanredne servise mjerne opreme na postaji Slavonski Brod - 1 provodi stručno osoblje vanjske tvrtke (ovlašteni predstavnik mjerne opreme) sukladno uputama proizvođača za pojedini tip mjerne opreme. Umjeravanje mjernih uređaja za mjerenje koncentracija sumporova dioksida, sumporovodika, dušikova monoksida i dušikova dioksida te ozona provodi Samostalna služba za umjerni laboratorij DHMZ-a (nositelj državnog etalona za koncentraciju ozona (O3) i plinskih mješavina u Republici Hrvatskoj). Umjeravanje mjernog uređaja za mjerenje koncentracija benzena provodi vanjski laboratorij (akreditiran za postupak umjeravanja mjerila benzena). Provjeru rada mjerne opreme tijekom rada na mjernoj postaji (ispitivanje u 2 ili 5 točaka) provode djelatnici Službe za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka. Mjerenje koncentracija anorganskih i organskih plinova na postaji Slavonski Brod - 1 provodi Služba za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka i pod nadzorom je Hrvatske akreditacijske agencije (godišnji nadzor; provjera kvalitete sustava). Ispravnost rada mjernog sustava na mjernoj postaji Slavonski Brod - 1 se kontinuirano nadzire putem informatičkog sustava (automatska provjera). Nadzor kvalitete podataka mjerenja se kontinuirano nadzire i od strane djelatnika Službe za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka (kontrola mjernih podataka na postajama Državna mreže za trajno praćenje kvalitete zraka)."

 

Više ili manje istinite vrijednosti

Iz kabineta ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Branke Ivančan-Picek 19. lipnja stigao je odgovor Eko-Integralu na upit o podacima iz izvješća o kvaliteti zraka gdje se ističe kako se "validacija vremenskih nizova podataka mjerenja kvalitete zraka bazira na korekciji originalnog vremenskog niza podataka pomoću korekcijskih faktora koji se određuju prilikom umjeravanja i ispitivanja/provjera mjernih uređaja. Umjeravanje mjerne opreme za mjerenje anorganskih plinova i organskih plinova se provodi nakon godišnjeg servisa mjerne opreme u umjernom laboratoriju DHMZ-a, a na mjernoj opremi za mjerenje koncentracija anorganskih plinova i organskih plinova dodatno se tijekom godine provodi ispitivanje/provjera mjernog uređaja. Rezultati umjeravanja i ispitivanja mjerne opreme za mjerenje koncentracija anorganskih plinova i organskih plinova koriste se prilikom validacije vremenskog niza mjerenja. Pojednostavljeno rečeno, mjerni uređaji tijekom vremena odstupaju od istinitih vrijednosti mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u vanjskom zraku. Ovisno o stanju mjernog uređaja, rezultati mjerenja mogu tijekom vremena odstupati više ili manje od istinite vrijednosti, iako je mjerni uređaj ispravan i u skladu sa zahtjevima mjeriteljskih normi. Zbog toga su nužne naknadne korekcije podataka mjerenja kvalitete zraka, odnosno validacija temeljem rezultata umjeravanja i ispitivanja mjernih uređaja za mjerenje kvalitete zraka."

Peter Tot-Đerđ pak kaže da obrazloženje ne govori ništa, osim da je odrađena validacija podataka: - Nevjerojatno je da je prošle godine 43 puta najveći osmosatni prosjek ozona bio iznad ciljne vrijednosti (120 µg/m3), a nakon "validacije" sve se to na kraju godine svelo na 19 prekoračenja! Nevjerojatno je i da se Brođani i brodski zrak sada uspoređuju sa stanjem u cijelom svijetu, a u Slavonskom Brodu ništa se ne poduzima. Dosad smo se uspoređivali sa Zagrebom, Velikom Goricom, nekim gradovima na obali, a sada kada to ne ide, prešli smo na svjetsku razinu, s tim da u su u mnogim gradovima krajem lipnja mjerene temperature oko i iznad 40 stupnjeva!

Osvrnuo se i na DHMZ-ovo priopćenje o kvaru na mjernoj postaji: - Što se može reći na sve to? Nevjerojatno da je za objašnjenje trebalo tjedan dana. No, još je nevjerojatnije da to priopćenje odaslano SBplusu, a ne i ostalim brodskim medijima, ali ni Gradu, ni Županiji, a ni njihovim upravnim odjelima za ekologiju ili brodskim ekološkim inicijativama.

 

12.7.2019.
Posavska Hrvatska

Udomiteljstvo

Svako dijete ima pravo na priliku u životu

Slavonski Brod : Svako dijete ima pravo na priliku u životu

U organizaciji Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod, uz sudjelovanje članova Foruma za kvalitetno udomiteljstvo te udomitelje, protekle subote na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić održana je akcija promocije udomiteljstva. Građani su na informativnom štandu mogli dobiti informacije o udomljavanju te razgovarati s udomiteljima o njihovim iskustvima pružanja doma djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

 

Tek desetina od potrebnih udomitelja

- Prije mjesec dana organizirali smo druženje udomitelja, a sada želimo građane osvijestiti o problemu koji imamo u Hrvatskoj, a i Brodsko-posavskoj županiji. Imamo premali broj udomitelja za djecu koja su trenutačno bez roditeljske skrbi. U Slavonskom Brodu trenutačno je deset nesrodničkih udomitelja i osam srodničkih udomiteljskih obitelji, što je u odnosu na potrebe djece otprilike jedna desetina. Godinama pokušavamo objasniti razliku između udomiteljstva i posvojenja, a prvo je korak ka drugome. Roditelji se odlučuju uglavnom za posvojenje iz emocionalnih razloga; vežu se za dijete i ne žele više puta proživljavati odvajanje od djeteta - rekla je ravnateljica Centra za socijalnu skrb Anica Gusak-Krajnović. Dodala je da, iako to nije primjeren oblik zbrinjavanja djece bez adekvatne roditeljske skrbi, u nekim je slučajevima za djecu potrebna institucionalna skrb.

- Pozivamo građane da budu udomitelji i da to bude nešto čime će se baviti do mirovine, ali u razgovorima s ljudima došli smo do spoznaje da ih to ne dira previše. Stoga smo odlučili razgovarati o tome da postoji jako velik broj djece koja trebaju dom, zagrljaj i nekoga tko će o njima svakodnevno skrbiti. Ako mi kao građani Slavonskog Broda imamo određenu svijest, razmišljajmo o tome tako; nećemo dobiti posao udomitelja, već ćemo skrbiti o djetetu koje nema svoju obitelj. Naši su udomitelji osobe koje se u prvom trenutku ne usredotoče ni na najosnovnije informacije o udomiteljstvu već na dijete i jedva čekaju odvesti ga kući te mu pružiti ono što mogu. Trenutačno imamo djece svih dobnih skupina; od beba iz rodilišta koje smještamo u udomiteljske obitelji do tinejdžera. U jednom trenutku imali smo udomitelje starije životne dobi čija se djeca i srodnici odlučuju na isto, pa su jedni drugima potpora.

Predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo, krovne udruge koja okuplja 14 udomiteljskih udruga u Hrvatskoj, Dubravka Čordašev istaknula je kako udomitelj nije i djetetov skrbnik, pa mu stoga pruža samo privremeni dom: - Nažalost, ljudi se dosta kasno odlučuju na udomiteljstvo, u dobi od 45 do 50 godina. Žao nam je zbog toga jer trebamo udomitelje, no ljudi se na to odluče kad othrane svoju biološku obitelj i osjete nekakvu prazninu. Udomitelji nemaju posebnih zahtjeva kad su djeca u pitanju jer to nije zanimanje, nego poziv iz srca kada svakom djetetu želite pružiti dom. Mi svu djecu volimo. Djece smještene u institucije, koja čekaju na udomljavanje, ima puno i smatramo da je zamjenska obitelj bolje rješenje od smještaja u instituciju, ali udomitelja ima malo. Zato smo se i okupili kako bismo ukazali građanima kako je lijepo biti udomitelj jer koliko god mi tu djecu učili životu, ona nas uče istome. Licencom koja se dobije prilikom podnošenja zahtjeva za udomiteljstvo moguće je udomiti troje djece, no moguće je udomiti i više djece u slučajevima kad se radi o braći i sestrama kako ih se ne bi razdvajalo.

 

Nisu naši, ali su naša obitelj

Ivan i Nada Palić, članovi Foruma za kvalitetno udomiteljstvo iz Đurđevca, udomitelji su sedam godina. - Udomiteljstvo je pružanje adekvatnog, toplog doma djeci koja ga iz nekog razloga nemaju. Mislim da svako dijete zaslužuje imati sigurnu zonu i imati nekoga tko će razvijati njegove potencijale. Imam dvoje biološke djece, sina i kći od 36 i 32 godine, a trenutačno smo udomili dječake od kojih je jedan završio srednju školu za mehatroničara dok njegov mlađi brat ide u prvi razred medicinske škole. Obojica su izvrsni učenici i baš nam je drago zbog njihovih uspjeha. Ranije smo udomili djevojčicu koja je dosta brzo otišla od nas, a dečki su s nama pet godina. Biološki nisu naši, ali dio su naše obitelji. Vlastito dijete pripremaš za samostalni život, pa smo svjesni činjenice da će se dečki osamostaliti. Situacija bi bila drugačija da su, primjerice, mlađi i da idu na posvajanje jer emocionalno se vežete za djecu i bilo bi nam teže - objasnio je Ivan.

- Na udomljavanje me potaknulo to što je moj sin bio bolestan i morao je biti izmješten u udomiteljsku obitelj u Zagrebu gdje je završio školu. Kad je došao kući odlučila sam i ja biti udomiteljica. Volim djecu i imam ih petero, a svakome od njih želim da danas-sutra prođu dobro u životu i budu sretna. Djeca koja su otišla od mene uglavnom su se vraćala svojim obiteljima, tri djevojke koje sam udomila sam udala i s njima se i danas čujem, kao i s troje djece koja su posvojena. Djecu treba udomiti kako bi imala sretno djetinjstvo. Njihova obitelj im je na prvom mjestu, bez obzira na nas udomitelje, ali ta obitelj nema adekvatne uvjete za brigu o toj djeci. Mi smo ti koji želimo da ta djeca uspiju u životu; ne oduzimamo ih već im samo želimo pomoći. Kod mene su trenutačno djeca u dobi od dvije do 15 godina i dobro se slažu - kazala je Mara Anđelić koja je tijekom 13 godina osigurala dom za više od dvadesetero djece.

Dragica i Pejo Kovačević imaju troje djece, a udomili su troje mališana: - Djeca imaju 23, 21, 13 i 10 godina te 15 i tri mjeseca. Uvijek smo razmišljali o tome da udomimo jedno dijete i pomognemo mu. Kad je naše dvoje djece otišlo na fakultet, naša najmlađa djevojčica imala je 10 godina i pitala je kad ćemo udomiti dijete. Prošlo je dvije godine dok nam nije došla djevojčica u dobi od devet godina. Nakon godinu dana dobili smo dječaka iz rodilišta starog 13 dana, a godinu dana nakon njega i njegovu sestricu. Trebala je biti smještena u dom u Nazorovoj, a mi ih nismo htjeli razdvajati. Tako je počela naša priča. Razlika je velika, sada sam možda više u rangu bake i život gledam drugačije; s mojom djecom mi je sve nekako brzo prošlo. Za mene nema ništa vrjednije od života i velika je stvar nekoga othraniti i pomoći mu, uživati s tom osobom i putovati s njom kroz život. Ne znam kako ljudi gledaju na to, niti mi je to bitno, važno je da se u obitelji slažemo i podupiremo jer bez obitelji, pa i prijatelja i susjeda, ovo ne bismo mogli učiniti. Po meni je ovo baš onako kako je trebalo biti. Nedostajalo mi je nešto u životu, a nisam znala što…Bog sve to usmjeri kamo treba.  

28.6.2019.
Posavska Hrvatska

Hemar, prodaja i servis satova

Čuvare vremena treba čuvati

Slavonski Brod : Čuvare vremena treba čuvati

Pametni telefoni polako preuzimaju funkcije svih mogućih elektroničkih pomagala, a među najvažnijim aplikacijama svakako su sat i budilica. Danas vadimo mobitele iz džepova ili torbi, a nekad smo pogledavali na ručne satove - analogne i digitalne kakve u svojoj radnji prodaje i popravlja Boris Hemar. Njegov je djed Franjo Putra pedesetih godina iz Zagreba došao u Slavonski Brod, u privremeni posjet koji je postao stalni boravak kad je otvorio obrt u Basaričekovoj 4.

- Radim ovdje od 1993. godine, a prije toga sam 12 godina radio u Đuri Đakoviću. Obrt sam naslijedio od djeda. S obzirom na to da sam živio s njim, kao dijete sam upoznao svijet satova. Kao mlađem to mi baš i nije bilo toliko zanimljivo i u početku mi je bavljenje satovima bilo hobi, a kasnije dopunsko zanimanje kojim se bavim već četvrt stoljeća - kaže Boris, po struci inženjer strojarstva i samouki urar, i dodaje kako se puno toga promijenilo u poslu tijekom tog razdoblja, no potrebno je prilagođavati se kako bi se opstalo među konkurencijom na tržištu.

- Ranije su se popravljali satovi, ručni i zidni, te budilice, a sada se sve manje-više svodi na prodaju baterija, zamjenu remenja i sitne intervencije. Prvo sam počeo raditi s budilicama; one su imale velike zupčanike koji su nama djeci bili zanimljivi. Inače, s poznavanjem sustava zupčanika i počinjete raditi jer kad naučite kako radi budilica možete lakše objasniti kako radi ručni sat. Radio sam već u sedmom razredu, a danas djeca ne znaju pomesti prostoriju. No, smatrao sam to normalnim - ističe Hemar. Kad su u pitanju novi satovi ne bavi se onim "pametnim" jer s njima zapravo i nema posla, a iznenađuje ga činjenica da bi jedan od takvih satova svojim funkcijama uskoro mogao zamijeniti liječnika opće medicine. No, kako u odijevanju, i u nošenju satova postoje trendovi.

- Sedamdesetih se znalo što je muški, a što ženski sat; to su bili Darwili i Omikroni koji se mogu tu i tamo još naći. S većom ponudom to se promijenilo, pa su određeno vrijeme i žene nosile velike satove. Zatim su postali popularni digitalni satovi. Sad su moderni retro satovi kakvi su bili osamdesetih, ali kod nas nema puno onih koji prate te trendove, pa se nosi svašta, ali više se kupuju veći muški i ženski satovi. To je s jedne strane i praktično jer lakše vam je pogledati na veći brojčanik. Možda će za deset godina biti popularni satovi od prije pedeset godina - objašnjava Boris i dodaje da su uz mobitele"vekerice" izgubile na važnosti i manje se traže, no ima ljudi koji ih ipak vole imati kod kuće, a jedan od razloga je što ne vole ostavljati mobitel uz uzglavlje kreveta. Ima nešto i onome da je budilica zaista budilica, a ne telefon. Među njegovim klijentima najviše je onih koji dođu promijeniti bateriju na satu i sve je manje "automatika" koje je potrebno popravljati te zamijeniti remen. Satovi se kupuju ovisno o prigodama, odnosno sezonama, pa su česti darovi za krizmu i Božić, dok ih tijekom godine građani kupuju i sebi.

- Jedna od najčešćih grešaka u nošenju sata jest ta što, primjerice, ljudi uđu u bazen ili more sa satom koji nije vodootporan, pa bi bilo potrebno znati koji su satovi za vodu, a koji ne. Upute priložene uz sat rijetko tko čita ili se krivo tumače. Primjerice, ako piše "WR 50" ljudi misle da sat može ići do 50 metara u vodu, a to zapravo znači da je vodootporan na polijevanje i pranje ruku. Casio G-Shock satovi otporni su na vodu i udarce, ali nisu predviđeni da ih nosite dok radite s pneumatskim čekićem. Sat je sat, više ili manje otporan, ali što se više čuva duže će trajati - objašnjava naš sugovornik. Često mu građani donesu stare satove, no on ih ne voli procjenjivati. Naime, kako kaže, sedamdesetih godina su građani davali prosječnu plaću za Omikron ili Darwil sat, ali oni još nemaju vrijednost starina, pa se može dogoditi da im je današnja vrijednost stotinjak kuna. Vrijedni su stari i rjeđi satovi koji usto moraju biti funkcionalni i dobro održavani, a interesa za takve procjene i prodaje ima više u inozemstvu. Na pitanje ima li kome ostaviti svoj obrt, Hemar odgovara: "Najvjerojatnije ne", s obzirom na to da su njegova starija djeca pronašla svoje karijere i život u Zagrebu, a i struka njegovog sina studenta potpuno se razlikuje od urarskog posla.

- Dok sam ja tu, tu je i obrt, a kasnije ne znam. Najvjerojatnije će biti tako. I moj je djed mislio da neću nastaviti s obrtom kad ga je zatvorio jer prvo je iznajmio radnju, pa je nekoliko godina bila zatvorena prije nego što sam je ponovno otvorio. Mladi više nemaju strpljenja za takve stvari. No, nikad ne reci nikad - zaključuje Boris Hemar.

28.6.2019.
Posavska Hrvatska

Dom zdravlja Slavonski Brod

Novo krilo pedijatrije za bolju i bržu pomoć mališanima

Slavonski Brod : Novo krilo pedijatrije za bolju i bržu pomoć mališanima

U sklopu projekta "Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti" Operativnog projekta "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." Brodsko-posavskoj županiji dodijeljeno je 11,8 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za nabavu opreme i infrastrukturne radove među kojima je i gradnja novog krila pedijatrije zgrade Doma zdravlja Slavonski Brod u Borovskoj ulici. Nakon obavljenih arheoloških istraživanja nakon početka radova te kišnog svibnja radovi su nastavljeni, a radovi bi trebali biti gotovi do početka jeseni.

- Čitava investicija gradnje novog krila pedijatrije vrijedna je više od devet milijuna kuna i taj projekt bit će financiran iz europskog fonda, sredstvima Doma zdravlja Slavonski Brod te decentraliziranim sredstavima Brodsko-posavske županije. Izgradnjom novog krila imat ćemo modernu pedijatriju u kojoj neće biti miješanja bolesne i zdrave djece, a ona će tu moći obaviti sve pedijatrijske pretrage po hrvatskim i europskim zakonima - istaknula je pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Klara Šćuka. Iznos od 11,8 milijuna kuna namijenjen je nabavi opreme za koncesionare i liječnike primarne zdravstvene zaštite u vrijednosti oko osam milijuna, za gradnju krila pedijatrije iz tog je iznosa osigurano tri milijuna kuna, a vrijednost rekonstrukcije zdravstvenih objekata u Okučanima i Starom Petrovom Selu, na području Doma zdravlja Nova Gradiška, je 500 tisuća kuna. 

21.6.2019.
Posavska Hrvatska

Udruga "Kultura tijela"

Sve više trkača u gradu

Slavonski Brod : Sve više trkača u gradu

U organizaciji udruge "Kultura tijela" protekle subote održan je drugi "Kros u Tvrđavi". Uz 260 odraslih trkača, koji su trčali utrke od četiri i osam kilometara, odnosno jedan ili dva kruga oko Tvrđave, ove godine utrkivati su se mogla i djeca, pa su tako mališani od 2005. do 2011. godišta trčali utrke od 100,200, 400 i 800 metara.

- Veselimo se velikom broju trkača koji su došli trčati u naš grad i na taj način poduprijeti utrku za koju se nadamo da će rasti iz godine u godinu. Ove godine proširili smo discipline na krosu jer djeca jesu budućnost i mislim da ćemo ih najbolje odgajati pozitivnim primjerom - rekao je Tomislav Marinović iz udruge "Kultura tijela" i dodao: - Drago nam je što smo kroz naš rad motivirali ljude da se upišu u školu trčanja i trče zajedno s nama. Zadovoljili smo njihove ciljeve, a drago mi je što izvan toga pozitivno djelujemo na ljude koji se samoinicijativno uključuju u rekreativno trčanje. Na stazi prema Poloju svakoga dana je sve više trkača.

Iako je ljeto vrijeme kad građani imaju malo vremena za opuštanje i rekreaciju, prema Tomislavovim riječima, to nije godišnje doba za početak bavljenja trčanjem zbog visokih temperatura i vremena koje je tijelu potrebno za prilagodbu na aktivnost; najbolje je pričekati niže temperature ili pak početi u proljeće.

21.6.2019.
Posavska Hrvatska

Treći međunarodni oldtajmerski susret

Stari limeni ljubimci oduševili sve generacije

Slavonski Brod : Stari limeni ljubimci oduševili sve generacije

U organizaciji Oldtajmerskog kluba Brod na Savi prošle nedjelje održan je treći Međunarodni oldtajmerski susret. Vremešni, ali sjajno očuvani i restaurirani automobili i motocikli bili su izloženi na parkiralištima trgovačkog centra Supernova te Kazališno-koncertne dvorane Ivane Brlić-Mažuranić, a vlasnici starodobnih limenih ljubimaca provozali su ih i ulicama Slavonskog Broda. Opel Olympia cabrio iz 1950. godine, Bentley iz 1946. godine, Volvo iz 1949. godine, 'bube', Pontiac Executive iz 1966. godine, vatrogasno vozilo iz 1928. godine, Volkswagen Variant E iz 1972. godine… primjerci vozila pored kojih se malo tko nije poželio fotografirati pristigli su iz Nove Gradiške, Županje, Đakova, Bjelovara, Osijeka, Zagreba, Sarajeva i Beograda. Najveća atrakcija na izložbi bili su američki vojni džip Willys i njemački vojni bicikl iz 1942. godine čiji su vlasnici, i njihovi prijatelji, bili odjeveni u uniforme iz Drugog svjetskog rata. - To je ljubav nastala prije 35 godina. Stjecajem okolnosti sam ga izgubio, a prije pet godina ostvario sam svoj san da ga ponovno imam. Vojna vozila su cjenjenija zato što su rjeđa jer su nakon rata bila uništavana. Nakon Drugog svjetskog rata uništeno je oko 20.000 Willysa. Snalazio sam se tražeći dijelove u Italiji, Srbiji i Njemačkoj i uspio složiti svoj džip. Kod nas mu je cijena oko 20.000 eura, a u zapadnim zemljama od 30.000 do 40.000 eura - istaknuo je vlasnik Willysa Ratimir Vorel iz Sibinja koji posjeduje i četiri motora iz 1939., 1952. i 1949. godine te Ford Eifel iz 1939. godine.

Predsjednik oldtajmerskog kluba Luka Matišić istaknuo je da su na susret vlasnika oldtajmera došli članovi 26 klubova iz Hrvatske te susjednih država u sedamdesetak vozila: - Ta se ljubav jednostavno dogodi; uđe vam hrđa u krv i ne možete se maknuti od toga. Počeo sam prije 12 godina s jednim oldtajmerom, pa nastavio. To je skup sport, kao i odlazak na susrete, a imamo ih barem jednom tjedno u Sloveniji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Prezadovoljni smo odazivom na ovogodišnji susret.

Nakon izložbe na parkiralištu kazališno-koncertne dvorane vlasnici oldtajmera družili su se na ručku u Brodskom Stupniku, gdje su mještani sa zanimanjem pogledali izložena vozila, a susret je završio uz roštilj na Poloju.  

14.6.2019.
Posavska Hrvatska

Osmi "Marsonikon"

Druženje uz (znanstveno) fantastične priče

Slavonski Brod : Druženje uz (znanstveno) fantastične priče

Erotika u fantastici bila je tema ovogodišnje osme konvencije znanstvene fantastike "Marsonikon", održane protekle subote u Tvrđavi i Glazbenoj školi. Posjetitelji su mogli kupiti knjige iz ponude Gradske knjižnice, Čudne knjižare iz Beograda te zagrebačke Nove stvarnosti i Antikvarijata Zorana Šnabla, a u Glazbenoj školi pogledati filmove "Barbarella", "Glad" i "Vrsta". Uz promociju fanzina "Svemirski brod" i zbirke "Marsonic 15" održano je i predavanje Ratka Martinovića "Sex budućnosti - transhumanizam, roboti i holofantazije" te AntiKviz i dodjela nagrada "Pera Marsonica" za najbolju priču u zbirci Marsonic od 2012. do 2019. godine.

- Trudimo se promovirati znanstvenu fantastiku kao književno vrijedan žanr. Želimo razbijati predrasude da je znanstvena fantastika samo "brodovi u svemiru". Kao žanr više nego ostali omogućuje istraživanje ljudskosti, čovjekovih strahova i nadanja. Ima dosta konvencija znanstvene fantastike u Hrvatskoj na kojima se, primjerice, posjetitelji odijevaju u kostime. Kod nas toga nema, više smo usmjereni na druženje i promoviranje književnosti - rekao je Leon Maglić, urednik zbirke priča Marsonic. Na konvenciji je održan i okrugli stol na temu popularne serije "Igra prijestolja", a Maglić je istaknuo da serija ima poveznicu sa znanstvenom fantastikom zato što je George R. R. Martin, autor knjiga po kojima je snimana, ujedno i jako dobar pisac znanstvene fantastike. U programu konvencije, kao i na prodajnim štandovima, i stari i mladi ljubitelji tog žanra mogli su naći ponešto za sebe.

- Ovaj entuzijazam treba pozdraviti. S velikim zadovoljstvom se svake godine odazivam na poziv za sudjelovanje u Marsonikonu. Prodaja nije kao negdje drugdje, ali gostoljubivost organizatora ne može se odbiti - rekao je Zvonimir Maštrović iz Nove stvarnosti.

- Drugi put sam na Marsonikonu i dobro je. Vratio sam se da vidim hoće li biti bolje nego prošle godine - rekao je Josip Barić i dodao kako su on i Ivona Pernar "stara škola" kad je u pitanju zanimanje za znanstvenu fantastiku, a ona je zaključila: - Mladih ne bude onoliko koliko bi ih trebalo biti; nema više onih koje zanimaju takve stvari.

No, autor znanstveno fantastičnih priča Vedran Mavrović misli da se stvari mijenjaju nabolje: - Volim biti optimist i imam osjećaj da se stvari pomalo okreću. Mislim da ljudi počinju shvaćati da dobra književnost nije isključivo samo mainstream literatura već da se krasni biseri kriju i u spekulativnoj fikciji.

14.6.2019.
Posavska Hrvatska

Izgradnja i unaprjeđenje infrastrukture u Luci Slavonski Brod

Plovnom Savom do većeg gospodarskog razvoja grada i županije

Slavonski Brod : Plovnom Savom do većeg gospodarskog razvoja grada i županije

Korisnik projekta: Javna ustanova Lučka uprava Slavonski Brod, ukupna vrijednost: 109.522.655,89 kuna; sufinanciranje Europske unije: 49.162.998,22 kuna; razdoblje provedbe projekta: ožujak 2017. - ožujak 2020.

Prezentacijom i konferencijom za novinare u slavonskobrodskoj podružnici Hrvatske gospodarske komore, informativnim štandovima i obilaskom gradilišta u srijedu je predstavljena projekt "Izgradnja i unaprjeđenje infrastrukture u Luci Slavonski Brod". Glavni ciljevi projekta vrijednog 109,5 milijuna kuna, sufinanciranog iz Instrumenta za povezivanje Europe, kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj te sredstava Javne ustanove Lučka uprava Slavonski Brod su nadogradnja osnovne lučke infrastrukture, preusmjeravanje tereta s ceste i željeznice na unutarnje plovne puteve, poticanje integracije unutarnjih plovnih puteva u prometnu mrežu Europske unije i logistički lanac, povećanje propusnosti luke te razvoj gospodarskih aktivnosti i operativnih kapaciteta luke. Planirano ulaganje Lučke uprave podrazumijeva gradnju dva pristaništa i jednog veza, Ro-La terminala, kontejnerskog terminala s pomoćnim objektima te komunalne infrastrukture.

- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture razvija niz projekata koji se odnose na unutarnje plovne puteve, a jedan od tih projekata je i luka u Slavonskom Brodu. Jako smo sretni da nakon dodjele bespovratnih sredstava svjedočimo napretku projekta u kojem se nakon 18 godina vide veliki pomaci. Vjerujem da ćemo dogodine, možda u ovo vrijeme, svjedočiti i njegovom završetku - rekao je Josip Bilaver, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture i dodao da se uz slavonskobrodsku, radi i na razvoju luka u Osijeku, Vukovaru, Opatovcu i Sotinu. Usto, Ministarstvo razvija i željezničke projekte u kojima je za Slavonski Brod važan koridor 10 koji spaja Sloveniju preko Zagreba i Slavonskog Broda s Beogradom. Dio infrastrukture je izgrađen, dio dokumentacije je u izradi, a dionica od Dugog Sela do Novske vrijedna 550 milijuna eura spremna je za prijavu na natječaje europskih fondova u idućem proračunskom razdoblju.

- Luka Slavonski Brod inicirala je i dokazala da plovnost rijeke Save mora biti veća od deset mjeseci te da na taj način imamo spoj s Dunavom i Crnim morem, odnosno i izlaz na roterdamsku i druge luke. Izuzetno nam je drago što je Lučka uprava Rijeka napravila zagrebačku obalu i otvorila novi vez od 400 metara koji će omogućiti dolazak novih kontejnera u Luku Rijeka, a dio tih kontejnera završit će u Slavonskom Brodu i zato je u tijeku proširenje kontejnerskog terminala, neovisno o ovome projektu. Privatna ulaganja, veća od 250 milijuna kuna, uključuju skladište za naftne derivate i tvornicu metalnih proizvoda i te projekte smatramo gotovima. Trenutačno pregovaramo o gradnji benzinske postaje i parkirališta kako bi Slavonski Brod bio oslobođen teretnog prometa - rekao je ravnatelj Javne ustanove Lučka uprava Slavonski Brod Marijan Jurić i dodao kako se nastavlja gradnja Istočne vezne ceste te da će početi projektiranje nove željezničke pruge koja je iz lučkog područja ići preko gospodarske zone Klakar i imati spoj na željezničku prugu Zagreb-Beograd.

- Završetkom infrastrukturnog opremanja lučkog područja našim će poduzetnicima biti omogućeno korištenje rijeke Save kao plovnog puta i riječnog prometa kao najjefitinijeg u uvozu i izvozu njihovih materijalnih dobara i proizvoda. S druge strane, koncesionari u gospodarskoj zoni lučkog područja će realizacijom svojih investicija potaknuti novi investicijski ciklus u Brodsko-posavskoj županiji - zaključio je zamjenik župana Stjepan Bošnjaković

31.5.2019.
Posavska Hrvatska

Sjećanje na djecu poginulu u Domovinskom ratu

Mali križ-velika žrtva

Slavonski Brod : Mali križ-velika žrtva

- Ovdje se isplačete, sretnete se s ljudima koji su isti kao vi, mi se jedino razumijemo - riječi su Đurđe Gmaz, majke poginulog i ranjenog djeteta u Domovinskom ratu iz Sisačko-moslavačke županije. - Najbolje se osjećamo s ljudima koji dijele istu bol, društvo baš nema neku empatiju za nas civilne stradalnike - rekla je Ivana Jurković iz Slavonskog Broda, majka djevojčice Vedrane koju je ubila granata 30. svibnja 1992. godine u Naselju Slavonija 2 dok je sjedila na kućnom pragu.

Te majčine riječi najbolje govore što obitelji djece poginule u Domovinskom ratu proživljavaju sve ove godine. Zbog toga je i sjećanje "Mali križ-velika žrtva" jedan od najtužnijih i najpotresnijih susreta, a 17. put se održava u Slavonskom Brodu, gradu u kojemu je čak 28-ero djece poginulo u Domovinskom ratu. U organizaciji Zajednice udruga hrvatskih stradalnika iz Domovinskog rata, uz pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske i uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja susret je počeo svetom misom u crkvi Presvetog Trojstva koju je u zajedništvu s Ivanom Begovićem, kapelanom policijske kapelanije "Sveti Euzebije i Polion" u Vinkovcima predvodio fra Ivan Kramar, kapelan policijske kapelanije sv. Vlaha za Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku. Kapelanu Kramaru je mlađi brat kao dječak poginuo u Domovinskom ratu, a u propovijedi je rekao kako oni koji nisu doživjeli tu bol ne mogu razumjeti, ali mogu iskoračiti iz svoje sebičnosti, pokazati im da u toj boli i tuzi nisu sami.

Nakon mise položeni su vijenci i upaljene svijeće kod spomenika "Prekinuto djetinjstvo" i nitko nije ostao ravnodušan kad su spomeniku prilazili učenici drugog i trećeg razreda Područne škole "Vladimir Nazor" iz Gornje Bebrine, odjeveni u narodnu nošnju, s plišanim igračkama u ruci ostavljajući bijelu ružu i poklonivši se svojim poginulim vršnjacima.

Jesmo li žrtve drugog reda?

U dvorani Glazbene škole Slavonski Brod održan je prigodan program, kojemu su uz obitelji poginule djece iz cijele Hrvatske prisustvovali i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Pero Ćosić, izaslanica predsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Nevenka Benić, brodsko-posavski župan i njegov zamjenik, Danijel Marušić i Stjepan Bošnjaković, slavonskobrodski gradonačelnik i zamjenici Mirko Duspara, Tea Tomas i Hrvoje Andrić i načelnik Policijske uprave brodsko-posavske Antun Valić.

Zahvalivši hrvatskoj predsjednici i svima koji su ovaj dan s njima, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Julijana Rosandić je suznih očiju rekla: - Ovo je sjećanje na najveće žrtve za našu domovinu, nema svetije žrtve i danas se ovdje trebao okupiti cijeli državni vrh ali njih nema. Zar je moguće da Vlada misli da smo mi u Domovinskom ratu žrtve drugoga reda i tako se ponašaju. Činjenica da nema ni "z" od obećanog zakona ukazuje na to da su obitelji poginulih imali samo pravo da im ubiju djecu, imaju samo pravo plakati 27 godina. Ne mogu nas danas više poniziti. Rečenica koju mrzim izgovoriti da za ovaj zločin nije nitko odgovarao puka je fraza jer očito nikome nije stalo. Sramotan je takav odnos prema nama, danas smo posebno osjetljivi, povrijeđeni, zaboravljen i poniženi s nadom da će nas ipak čuti.

Gradonačelnik Mirko Duspara obratio se svima koji imaju utjecaja kod donošenja zakona i zamolio ih da se nakon 27 godina ispravi nepravda prema civilnim žrtvama: - Činjenica je da nemamo ni jedno ime odgovorne osobe koje su ubijale civile u gradovima po Lijepoj našoj, ali nije kasno da odmah pokrenemo i prve optužnice za one koji su to napravili jer ratni zločin ne zastarjeva.

 Donošenje Zakona o civilnim žrtvama rata ove godine?

Župan Danijel Marušić rekao je da je teško govoriti u ovakvim trenucima: - Nema riječi utjehe, ne možete odgovoriti na pitanje zašto i najrađe bih ostao u tišini koja najjače odzvanja i samo je prekinuti molitvama za te male anđele i da se više nikada takve tragedije ne ponove.

Državna tajnica Nevenka Benić naglasila je da ni jedna žrtva iz Domovinskog rata ne smije pasti u zaborav, naročito najnedužnije, dječje. Podsjetila je da je napravljena radna verzija nacrta prijedloga zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, u kojemu su kao ravnopravni partneri sudjelovali i predstavnici zajednica civilnih stradalnika, te da su njihovi prijedlozi u potpunosti prihvaćeni. Na pitanje roditelja kad će zakon ući u proceduru donošenja, odgovorila je - tijekom ove godine.

Saborski zastupnik Pero Ćosić istaknuo je kako djeca nisu bila kolateralne žrtve rata, nego je namjera velikosrpske agresije bila pokoriti cjelokupni hrvatski narod: - Odavanje počasti kakvu zaslužuju ove žrtve ne smije stati samo na podizanju spomen-obilježja, već se mora nastaviti rješavanjem statusnog pitanja roditelja poginule djece i ostvarivanjem njihovog prava na obiteljsku mirovinu. Zato je ova Vlada pokrenula izradu novog cjelovitog zakona i siguran sam da će ga sadašnji saziv Sabora usvojiti velikom većinom.

Nitko nije odgovarao za zločin nad civilima

- Da je i samo jedno dijete poginulo, s pravom bismo rekli "Mali križ-velika žrtva" kako nazivamo ovo sjećanje. To je zločin za koji, nažalost, nitko nije odgovarao. To je zločin zbog kojega se kao država moramo crvenjeti od stida jer nismo dovoljno učinili da krivce privedemo pravdi niti smo dovoljno pokazali koliko nas boli ova rana. Iako puno vremena provodim s vama, iako često razgovaramo, ja se danas ovdje pred vama crvenim. Ono što mogu obećati jest da ću učiniti sve što je u mojoj moći kako bismo riješili sva pitanja o kojima govorimo, ne samo pitanja zakona, već i kad je riječ o progonjenu i suđenju počiniteljima ratnih zločina. Moramo isto tako priznati da nismo dovoljno glasno govorili kako su te djevojčice i ti dječaci bili najnevinije žrtve velikosrpskih osvajačkih aspiracija prema Hrvatskoj i mržnje prema hrvatskom narodu, koja je nažalost desetljećima usađivana u one koji su bez imalo srca i savjesti ispaljivali granate i bacali bombe na našu djecu, žene i starce. Nismo danas ovdje kako bismo gajili osjećaj osvjete ili mržnje, sjedinjeni smo u zajedništvu bola za našu djecu ali i u zajedništvu ljubavi za našu domovinu - istaknula je u svom govoru predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Apelirala je da se što prije uputi u proceduru prijedlog Zakona o civilnim žrtvama rata: - Smatram da kao država moramo naći način kako s poštovanjem vrednovati žrtvu izgubljenih života i zdravlja civilnih žrtava velikosrpske agresije, čiji su životi, posebice životi ove djece, ugrađeni u slobodnu i neovisnu Hrvatsku jednakom vrijednošću kao i životi hrvatskih branitelja. I dok obnavljamo spomen na našu poginulu djecu želimo gledati u budućnost. Prije svega radi njih imamo obvezu učiniti sve da ova naša draga domovina snažno zakorači, ne u bolje sutra, nego u bolje danas.

U prigodnom glazbenom programu sudjelovao je Ženski vokalni ansambl Ad astra i učenici Područne škole "Vladimir Nazor" iz Gornje Bebrine.