Turizam

Ministar turizma Darko Lorencin u pratnji najbližih suradnika, svog pomoćnika Davora Ižakovi ća i I vana Glušca , tajnika kabineta ministarstva, proteklog je tjedna obišao nekoliko odredišta u Slavoniji i s ovdašnjim turističkim djelatnicima održao je sastanke. U Brodsko-posavskoj županiji boravio je u Staroj Kapeli gdje se susreo sa županijskim čelnicima, kao i onima iz Slavonskog Broda i Nove Gradiške, s direktorom županijske Turističke zajednice Petrom Huljićem, predstavnicima gradskih turističkih zajednica i obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koji se bave ruralnim turizmom te voditeljima nekih turističkih objekata. Na sastanku zatvorenom za javnost razgovaralo se o tome što donosi novi ustroj i reforma u oblasti turizma kao posebno značajne hrvatske gospodarske grane te o suradnji tzv. plave i zelene Hrvatske kao i o mogućnostima korištenja sredstava fondova EU. Nakon sastanka održana je i konferencija za novinare na kojoj su govorili ministar Lorencin, župan Danijel Marušić i njegov zamjenik Davor Vlaović, a izjavu je dao i gradonačelnik Nove Gradiške Željko Bigović.

Treba poticati kvalitetne projekte

Župan Danijel Maruši ć je naglasio kako je dobro što je ministar došao u županiju i na licu mjesta se upoznao s problematikom te čuo iz prve ruke što o planiranim izmjenama zakona vezanim uz turizam imaju za reći predstavnici Brodsko-posavske županije te dodao: - Sastanak smatram vrlo korisnim i konstruktivnim jer su izrečene primjedbe, pa čak iskazane i bojazni, kako se turizam na području naše Slavonije neće razvijati u željenom smjeru. Odmah su uočene neke pozitivne ali i negativne novosti koje se planiraju realizirati i pravo je vrijeme na sve to ukazati na pravi način te pokušati najkvalitetnije rješenje implementirati u konačnu verziju zakona. Mi ćemo se nastaviti boriti za opstojnost svih lokalnih i dakako regionalne sredine, a to je i naša dužnost i obveza. Tu je važna uloga naših turističkih zajednica za koje mi smatramo da trebaju ostati, ali i provesti proces decentralizacije u financijskom i funkcionalnom smislu. Kada je riječ o turizmu, posebno zadnjih godina na području Brodsko-posavske županije učinjeni su bitni pozitivni pomaci i svakako bismo željeli razvijati i nastaviti podržavati kvalitetne projekte kako bi se omogućilo i novo zapošljavanje te potaknula i inicijativa poduzetnika spremnih investirati u nove turističke potencijale.

Zamjenik župana Davor Vlaovi ć smatra kako se u gospodarskom smislu od turizma i na području Brodsko-posavske županije očekuju velike koristi te ističe: - Kao članica UE u sklopu europskih politika želimo promišljati o ravnomjernom razvoju svih regija pa tako i naše Slavonije i Baranje i naše županije. Mi kao regionalna samouprava nudimo rješenja koja smo predstavili i ministru Lorencinu. Želimo dati svoj doprinos razvoju kontinentalnog turizma. U okviru naših strateških dokumenata to je i jedan od pravaca kojim želimo ići. Predvidjeli smo modalitete pomoći obrtnicima, poduzetnicima, turističkim zajednicama i svim dionicima u procesu razvijanja kapaciteta kontinentalnog turizma u županiji. Nažalost, naš fiskalni kapacitet je nedostatan da sami razvijamo takve projekte Zalažemo se za ravnomjerniji raspored sredstava prema regijama koje su u socijalnom smislu ugroženije. Neophodna nam je financijska injekcija kada je riječ o predfinanciranju i sufinanciranju projekata prema natječajima sredstava EU fondova. Imamo ljudske kapacitete koji znaju kako se izrađuju projektni prijedlozi i priprema natječajna dokumentacija za EU sredstva. U okviru najavljenih promjena i reorganizacije zakonske regulative vezane uz turizam tu očekujemo pozitivne pomake. Već smo održali radne sastanke s predstavnicima pet županija te pokušali definirati koji bi to bili zajednički ciljevi i jedinstveni turistički proizvodi koje bi smo plasirali na tržište kao brand. Želimo zadržati autonomnost i samostalnost u odlučivanju kako bi smo sami kreirali te turističke proizvode npr. u Staroj Kapeli, Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški… „Turistički novac“ morao bi biti ravnomjernije i pravednije raspoređen u Hrvatskoj. Želja nam je povezati Slavoniju, Istru, Dalmaciju. Nedavno smo potpisali zanimljiv i vrlo koristan ugovor o suradnji s gradom Malim Lošinjem, a u lipnju nešto slično će se dogoditi i s Crikvenicom i Murterom. Nadamo se kako ćemo za ovakve i slične projekte dobiti potporu nadležnog ministarstva turizma.

Mora se pomoći svima

Gradona čelnik Željko Bigović smatra kako je za ovako važnu temu potrebno daleko više dogovora i rasprave te se ne može svesti sve na jedan kraći sastanak te dodaje: - Nacrt zakona o turističkim zajednicama koji predviđa 10 turističkih regija (od toga samo dvije kontinentalne, od kojih bi jedna obuhvaćala četiri županije među kojima je i Brodsko-posavska, a druga preostalih 6 kontinentalnih) ide na štetu Slavonije, odnosno opet smo zakinuti. Mi smo uputili svoje primjedbe, a hoće li one biti razmatrane i uvažene to je drugo pitanje. Naši argument je ono što je učinjeno u proteklim godinama. Smatram kako se tek počelo ozbiljno i kvalitetno raditi na promociji i poticanju kontinentalnog i ruralnog turizma u turističkim zajednicama u Slavoniji. Nacrt spomenutog zakona ide u saborsku proceduru i očekujem kako će se kroz kvalitetnu i konstruktivnu raspravu pronaći prava rješenja.

Ministar Darko Lorencin ukratko je obrazložio što možemo o čekivati, kada je riječ o novoj zakonskoj legislativi: - Došli smo razgovarati s ljudima iz sustava s odgovornima u javnom i privatnom sektoru. Radimo na pojednostavljenju procedura kako bi se pomoglo svima. Najviše smo govorili o sustavu turističkih zajednica koji mora biti dinamičniji i učinkovitiji. On je u proteklih 20 godina učinio puno na unapređenju turizma no vrijeme je za nužna unapređenja kako su to već posebno zadnjih godina učinile neke napredne turističke zemlje. Ukidanja neće biti ali moramo imati jasniju podjelu aktivnosti i suradnju na svim razinama. Mi smo nacionalnu turističku zajednicu već reorganizirali s ciljem profiliranje Hrvatske kao branda turističke zemlje, a to znači i novu promidžbu hrvatskog turizma. Razvoj tog proizvoda spušta se na optimalnu regionalnu razinu. Tu se pojačava suradnja s lokalnom razinom gdje je nužno profilirati i redefinirati turističke proizvode za tržište. I na moru imamo ogroman, još neiskorišten prostor za djelovanje i nove aktivnosti koje smo isplanirali kako bi smo uzdigli popunjenost kapaciteta. Nužno je i radno i kapitalno pokrenuti turizam u kontinentalnom dijelu, što će biti puno teže. Tu je ključ u definiranju turističkog proizvoda koji bi nosio sva obilježja npr. kulturne baštine, prirodne ljepote itd. To zapravo ima i Slavonija i Baranja kao jedinstvena cjelina no tu moramo biti jasniji i konkretniji. Turistički proizvod mora imati jak potencijal kako bi privukao dolazak turista i to je izazov koji se sastoji od puno komponenti. Tu je uloga menagmenta vrlo značajna. Nažalost, trenutačna situacija nije na zadovoljavajućoj razini i zato imamo viziju kako i što mijenjati na bolje. Tražimo više inicijative i učinkovitosti, zajedničko marketinško planiranje a inzistirat ćemo i na većoj aktivnosti u povlačenju sredstava EU fondova. Moraju se planirati i kreirati EU projekti. Profilirat ćemo programe i nove proizvode koje bi turističke zajednice trebale provoditi i realizirati. Nužno je osigurati komunalne predispozicije i promidžbene aktivnosti. Radit će se u sinergiji s privatnim sektorom i regionalnim i lokalnim kapacitetima.

Investiranje u infrastrukturu

Ministar Lorencin prije obnašanje ministarske funkcije bio je direktor Istarske razvoje agencije IDA-e koja je po povlačenju sredstava iz EU fondova jedna od najuspješnijih u Hrvatskoj. Pitali smo ga na koji način želi provesti proaktivnost turističkih zajednica kada je riječ o apliciranju prema EU natječajima te kako pomoći Slavoniji i Baranji koja ima znatno slabije turističke komparativne prednosti u odnosu na Dalmaciju i Istru. Odgovorio je: - Svugdje je nužno osigurati bazni prihod pa tako i na turistički nerazvijenim područjima. Treba najprije utvrditi turistički potencijal te ga dovesti u korelaciju s indeksom razvijenosti turističkog segmenta. Radi se o procesima, prilagodbi i transformaciji sustava gdje je nužno biti daleko aktivniji nego do sada. Tu je bitna uloga Fonda za razvoj turizma čija sredstva se uglavnom ostvaruju na moru a potom se dijelom transferiraju prema turistički nerazvijenim područjima. Prije svega će se investirati u javnu turističku infrastrukturu. Za taj segment privatni sektor ne pokazuje interes, a to itekako izdiže turističke destinacije, kao što je npr. gradnja igrališta za golf, žičara, obnova muzeja itd. Pripremamo se za strukturne fondove, investiramo u dokumentaciju. Kaže se kako će jedna kuna uložena u to za nekoliko godina donijeti i po nekoliko tisuća eura.