U Hrvatskoj se godišnje baci oko 280.000 tona hrane, što je oko 72 kilograma po stanovniku. Hrvatska je bolja od ostatka Europe, gdje je prosjek oko 131 kilogram, i druga smo zemlja EU-a s najmanje otpada od hrane po stanovniku, dok je Slovenija prva u Europi s najmanje bačene hrane.
No, u Hrvatskoj čak 76 posto od ukupne količine otpada od hrane dolazi iz kućanstava, što je znatno više od prosjeka EU koji je 54 posto i ti nas podaci smještaju na vrh po količini bačene hrane u domaćinstvima. Oko 16 posto hrane bacilo se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima te na maloprodajnim mjestima kao što su supermarketi i prodavaonice voća i povrća.
Prema istraživanjima, hrana se najviše baca zbog lošeg planiranja kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti te nepoznavanja razlike između oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Oznaka “upotrijebiti do” na hrani odnosi se na sigurnost, odnosno ukazuje na datum do kojeg se hrana može konzumirati, a nakon njegovog isteka se ne smije konzumirati, bez obzira što nema vidljive promjene u izgledu i mirisu. Oznaka “najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu, što znači da će hrana biti sigurna za konzumaciju i nakon navedenog datuma, međutim u tom razdoblju može doći do promjene senzorskih svojstava, na primjer, može početi gubiti okus, mijenjati teksturu i slično. Najčešće se bacaju namirnice s kratkim rokovima trajnosti poput svježeg mlijeka, mesa i ribe, zatim voće i povrće i pekarski proizvodi.
Provjerili smo kako se u Slavonskom Brodu zbrinjavaju viškovi hrane.
Kupcima trgovina Boso i NTL poznato je da oni povrće koje duže stoji izrežu, kao na primjer kelj, kupus, očiste od osušenih i trulih listova i stave u foliju, tako da se oni „zdravi” dijelovi mogu iskoristiti, što je za pohvalu. Dvorane koje organiziraju obiteljske svečanosti, kao vjenčanja, krizme, krštenja, rođendanske proslave posljednjih godina nakon svečanog ručka ili večere hranu koja je ostala spakiraju za ponijeti. No, dogodilo se i kad su hranu koja je ostala, a nije konzumirana donirali da su dobili kaznu. Viškove hrane sa stolova neki skupljaju u velike posude i odnosi ih čovjek koji time hrani svinje, a ono što nije ni izašlo na stolove, ne smiju donirati, nego ih podijele radnicima ili svojoj obitelji, što je u svakom slučaju, unatoč zakonima, bolje, humanije, odgovornije nego da se hrana baca.
Posjetili smo i Caritasovu pučku kuhinju u Slavonskom Brodu.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)