Graditeljstvo

Ovoga ljeta Hrvatski sabor je donio zakon koji će omogućiti legalizaciju velikog dijela nezakonito izgrađenih objekata kojih je u Hrvatskoj, prema stručnim procjenama oko 150.000. Naime, pravo na legalizaciju imat će svi vlasnici bespravnih objekata koji su izgrađeni do 21. lipnja ove godine. Ipak, omogućivši pravo na legalizaciju, novi zakon vodi računa o očuvanju zaštićenih područja, nacionalnih parkova i infrastrukturnih koridora tako da objekti izgrađeni na ovakvim područjima i dalje ostaju ilegalni. Zahtjev za legalizaciju mora biti podnesen do kraja 2012. godine pri čemu je obavezno plaćanje kazne koju je zakonodavac službeno nazvao naknadom za zadržavanje objekta u prostoru. Ovaj novac će biti podijeljen između državnog i proračuna lokalne samouprave, a trebao bi se trošiti na komunalnu infrastrukturu. No, plaćanje ove naknade tek je prvi korak u legalizacije bespravne gradnje budući da vlasnici takvih objekata moraju pribaviti i platiti nešto manju prostorno-plansku i projektnu dokumentaciju od one koju su pribavljali i plaćali njihovi susjedi koji su se kod stjecanja krova nad glavom držali zakona. Koliko god se ljutili da je to puno novca kojeg oni nemaju, a komunalne priključke koji su im bitni i tako imaju, pa svoje kuće ne misle legalizirati jer im ih i tako nitko ne može srušiti, trebaju biti svjesni da tu kuću ne samo da nikada neće moći prodati nego ju neće moći darovati djeci ili unucima, a niti će ih ovi takve nelegalne moći naslijediti. Jer, kako prodati, darovati ili naslijediti nešto što formalno-pravno ne postoji tako da bi možda ipak trebalo razmisliti i iskoristiti ovu mogućnost jer s ulaskom u EU ovakve legalizacije više neće biti moguće.

KOLIKO KOŠTA LEGALIZACIJA ?

Za legalizaciju nelegalnih objekata, uz plaćanje kazne koja se službeno tako ne zove i čiji iznos određuju jedinice lokalne samouprave te vodnog i komunalnog doprinosa, potrebno je pribaviti i kompletnu projektnu dokumentaciju, gotovo istu kao i kad se gradi nova kuća, tek uz izuzetak projekta električnih, vodovodnih i kanalizacijskih instalacija. To znači da geodeti, arhitekti i građevinski inženjeri moraju izaći na teren i napraviti geodetski snimak izvedenog stanja, arhitektonski snimak izvedenog stanja i dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcije građevine. Iako cijena projektne dokumentacije ovisi o veličini objekta i izrađivaču, za kuću od 100-tinjak kvadratnih metara bi se kretala oko 9.000 kuna na koje se treba dodati iznos vodnog i komunalnog doprinosa te naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru.

Za zorni prikaz cijene legalizacije, tvrtka MIG iz Slavonskog Broda koja, među ostalim, radi i na ovim poslovima, uzela je primjer obiteljske kuće, visoke prizemnice, koja u tlocrtu ima površinu od 90 kvadratnih metara te zauzima 500 kubičnih metara koji su i osnova za izračun naknada. Ukupna cijena doprinosa i naknade ovisit će o tome u kojoj se položajnoj zoni nalazi građevina, a tome treba pridodati još oko 9.000 kuna troška za izradu projektne dokumentacije.

Izračun cijene legalizacije, na primjeru visoke prizemnice od 90 kvadrata (500 m3)

Mjesto	Komunalni doprinos (po m3)	Vodni doprinos (po m3)	Kazna (po m3)	Projektna dokumentacija (cca)	UKUPNO
Slavonski Brod (1. zona)	35,60 kuna	15 kuna	20 kuna	9. 000 kuna	44.300 kuna
Vrpolje	15 kuna	15 kuna	Još nije određena (cca 10 kuna)	9. 000 kuna	29.000 kuna (cca)
Klakar	8 kuna	5,60 kuna	Još nije određena (cca 10 kuna)	9. 000 kuna	20.800 kuna (cca)
Podcrkavlje Garčin	12 kuna (1. zona) 10 kuna (2. zona)	5,60 kuna	20 kuna (1. zona) 15 kuna (2. zona)	9. 000 kuna	27.800 kuna (1. zona) 24.300 kuna (2. zona)
Sibinj	7 kuna (1. zona) 6 kuna (2. zona)	15 kuna	20 kuna (1. zona) 15 kuna (2. zona)	9.000 kuna	30.00 kuna (1. zona) 27.000 kuna (2. zona)
Brodski Stupnik	10 kuna (1. zona) 7 kuna (2. zona) 4 kune (3. zona)	15 kuna	20 kuna (1. zona) 10 kuna (2. zona) 4 kune (3. zona)	9.000 kuna	31.500 kuna (1. zona) 25.000 kuna (2. zona 20.500 kuna (3. zona)

Što priložiti uz zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju

- geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama, ovjeren od nadležnog katastarskog ureda i kojeg je prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,

- tri primjerka arhitektonskog snimka, koji je izradio ovlašteni arhitekt,

- dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva,

- dokaze o obračunu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi – sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokazi o vremenu građenja).

Dunja Magaš, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Brodsko-posavske županije

BESPRAVNI OBJEKTI SE KONTINUIRANO LEGALIZIRAJU

- Naš odjel još uvijek ne može izdavati rješenja kojim bi se legalizirali bespravno sagrađeni objekti zbog toga što Ministarstvo zaštite okoliša na svojim stranicama još nije objavilo ortofoto karte sa snimcima ažuriranim s 20. lipnjem ove godine. Naime, moći će se legalizirati samo ono što je snimljeno do toga dana jer ono čega na ovim kartama nema, građeno je poslije 20. lipnja i ne može biti ozakonjeno. Rečeno nam je da će karte za Brodsko-posavsku županiju biti puštene do kraja listopada, ali ih još uvijek nema tako da dozvole ne možemo izdavati, ali možemo zaprimati zahtjeve i krenuti s postupkom. Moguća su dva postupka, a koji će biti primijenjen ovisi o tome je li građevina u skladu ili je protivna prostornom planu budući da se i dalje neće moći baš sve legalizirati, ali kod nas neće biti puno takvih slučajeva. No, problema bi moglo biti i s objektima sagrađenima prije 15. veljače 1968. godine koji su, inače, legalizirani bez građevinskih dozvola budući da ih mijenja uvjerenje iz katastra da je građevina snimljena prije spomenutog datuma. Problem je u tome što ima dosta kuća nije nisu bile snimljene i nema nikakvog dokaza o tome kada je podignuta tako da njihovi vlasnici moraju pribaviti uvjerenje o vremenu građenja za koje trebaju imati geodetski i arhitektonski snimak te, ako to nije odmah vidljivo, raditi vještačenje koje će potvrditi da je objekt zaista građen prije 1968. godine. Iako se obično misli da je kod nas, pogotovo u selima, puno nelegalne gradnje, takvi se objekti iz godine u godinu kontinuirano legaliziraju. Tako je s područja općina brodskog dijela županije tijekom 2008. godine stiglo ukupno 79 zahtjeva za legalizaciju, godinu poslije bilo ih je 93, a 2010. stiglo ih je 75. Ove smo godine, po starom zakonu zaprimili 62 zahtjeva, a nakon 10. kolovoza, prema odredbama novog zakona još 19 . Naravno, svim ovim zahtjevima nije udovoljeno i to stoga što nisu odgovarali prostorno-planskoj dokumentaciji, no, novim je zakonom ta prepreka otklonjena, ali treba platiti.

Mato Gavran, direktor tvrtke MIG d.o.o. Slavonski Brod

LEGALIZACIJA OLAKŠANA, ALI I DALJE DOSTA KOŠTA

- Iz našeg iskustva mogu reći da je nešto povećan broj vlasnika nelegalno sagrađenih objekata koji se raspituju za mogućnost njihove legalizacije, ali sve je to više informativne prirode. Mislim da zakonodavac, ali ni mediji nisu dovoljno približili ljudima na koji se način, kako se to točno kaže, zadržava bespravno sagrađeni objekt u prostoru. Naime, uz plaćanje svih obveza poput vodnog i komunalnog doprinosa te svih ostalih davanja koja uz to idu i koja su morali platiti svi oni koji su legalno gradili, vlasnici bespravno sagrađenih objekata moraju platiti i naknadu za legalizaciju. No, s druge strane, novi je zakon omogućio da se bespravni objekti lakše legaliziraju, odnosno, nije tako strogo propisao poštivanje prostorno-planske dokumentacije i svih ostalih elemenata koje zakoni o prostornom planiranju donose i upravo je tu najvažnija, zapravo i jedina pogodnost novog zakona. Relativno je malo okolnosti zbog kojih se neki objekt ne bi mogao legalizirati, a na našem području takvih slučajeva gotovo i nema. Zapreka legalizaciji bila bi, recimo, da se objekt nalazi na koridorima predviđenima za prometnice i cjevovode ili da je u posebnim zaštićenim područjima. Sve drugo moguće je legalizirati, ali mi se čini da su očekivanja vlasnika pretjerana kad je riječ o cijeni koja se za to mora platiti, ali i države koja želi doći do novca jer je po procjenama u Republici Hrvatskoj oko 150.000 takvih objekata od čega je značajan broj i na našem području. Gledajući ekonomsku moć naših sugrađana ali i u cijeloj Slavoniji, vrlo je izvjesno da u ovom trenutku novaca za te namjene nema i tu je najveći problem, pogotovo kod legalizacije poljoprivrednih objekata koji su velikih površina i kubikaža. S druge strane, rok do kraja 2012. godine je prekratak i kad bi svu raspoloživu operativu u Hrvatskoj uzeli samo za ovaj posao, pitanje je bismo li ga u godinu dana uspjeli napraviti. Upitna je i ustavnost restriktivnih mjera koje priječe raspolaganje imovinom dok svi objekti na nekretnini (katastarskoj čestici) ne budu legalizirani ili srušeni. Dalje, još uvijek ni sve institucije sustava koje bi trebale operativno provoditi ovaj posao nemaju sve potrebne informacije, niti odluke jedinica lokalne samouprave temeljem kojih bi mogle rješavati konkretne slučajeve.