Kultura

12.5.2023.
Posavska Hrvatska

Srpsko prisvajanje dubrovačke književnosti

Zakonom o hrvatskom jeziku imat ćemo alat za obranu

Kultura : Zakonom o hrvatskom jeziku imat ćemo alat za obranu

Ogranak Matice hrvatske i Državni arhiv u Slavonskom Brodu prošloga su tjedna ugostili iznimno zanimljivoga i obaviještenoga predavača, prof. dr. sc. Marija Grčevića, koji je govorio o važnoj temi za hrvatsku budućnost: „Srpsko prisvajanje dubrovačke književnosti”

Možda će se nekome činiti nevažnim da srpska znanost i politika i danas na mala vrata nastoje prisvojiti dubrovačku renesansnu i baroknu književnost, ali to se i te kako može odraziti na hrvatsku sadašnjost i budućnost, ukazao je dr. Grčević. On je pokazao izvore i razvoj teze sredinom devetnaestog stoljeća, ali i argumente koji ju izravno i nedvojbeno pobijaju, te ukazao kako se ona ponovno budi i ulazi u temeljne dokumente susjedne nam države: Slovo o srpskom jeziku (1998.), edicija „Deset vekova srpske književnosti” (2020.-), Zakon o kulturnom nasleđu (2021.) te Deklaracija o granicama srpskog jezika (2022.). Zanimljivo je da je prije četvrt stoljeća „Slovo” naišlo na otpor među uglednim srpskim znanstvenicima i institucijama, a danas „Deklaraciju” – koja je zapravo prepisano „Slovo” – potpisuju relevantne ustanove i time postaje službeni stav Republike Srbije. Naravno, na sve ovo se u Hrvatskoj reagiralo ali, kako ističe Grčević, to je jedan od argumenata zašto je važno donijeti Zakon o hrvatskom jeziku. Ne radi se o tome da će se zakonom propisivati neki isključivo hrvatski pravogovor i pravopis i da će biti progonjeni ili kažnjavani oni koji ga se ne drže. Zakonom će biti propisano i tko su institucije koje se o hrvatskom jeziku trebaju brinuti. Tako nam neke stvari neće proći ispod radara i znat će se tko i kako treba braniti hrvatsko nacionalno-jezično pitanje u međunarodnim okvirima. Naveo je intrigantan i važan primjer: pitanje ISO norme. ISO je međunarodna organizacija za normizaciju, čija je članica i Republike Hrvatska, a koja donosi i ISO oznake za jezike. Prilikom prvog donošenja ISO norme za jezike, 1988. godine, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, hrvatski je jezik dobio oznaku pod svojim imenom. Tada su bili navedeni i srpski i srpsko-hrvatski jezik. Istodobno rađeni jugoslavenski standard nije tada priznavao hrvatski kao zasebni jezik. Danas u tom međunarodnom tijelu za normizaciju Republiku Hrvatsku zastupa Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. Prije dvije godine, u ISO normi 639, kao zaseban slavenski jezik, neovisan o hrvatskom, priznat je čakavski. Paralelno je zatraženo i priznavanje kajkavskoga kao jezika. Također je i moliško-hrvatski dobio status zasebnoga slavenskog jezika pod nazivom moliško-slavenski. O tome ne bismo znali da početkom ove godine neki nisu tražili da se uz talijanski i hrvatski u nekim dijelovima kao službeni jezik uvede i čakavski. Jednako je tako sada otkriveno da je 2017. u ISO sustavu hrvatski stavljen u kategoriju srpsko-hrvatskoga kao makrojezika! Dakle, ono što je izboreno 1988., dok nije bilo samostalne Hrvatske i nismo imali svoja tijela, danas gubimo a da to i ne znamo jer – nitko nije nadležan.

- Država Hrvatska, kao država većinski hrvatskoga naroda, Zakonom o hrvatskom jeziku se obvezuje s demokratski izabranim predstavnicima kroatističke struke – kroz Vijeće za hrvatski jezik – skrbiti o razvoju hrvatskoga jezika, hrvatskoga nazivlja i provedbi samoga zakona koji, među ostalim predviđa izradu nacionalne jezične strategije, s ciljevima koji se donose u Saboru. Vijeće za hrvatski jezik bit će prvo javno tijelo ikada osnovano u Hrvatskoj, kojem se netko može obratiti ako ima problem vezan uz službenu i javnu uporabu hrvatskoga jezika – istaknuo je prof. dr. sc. Mario Grčević, koji je sudjelovao u izradi nacrta Zakona i uvjeren je da je sadašnji prijedlog pravilno postavljen i da će proći kroz propisanu zakonsku proceduru i prihvaćen.

 

Posavska Hrvatska : Došli smo ti Majko draga!
Došli smo ti Majko draga!

Dvadeset šesta Smotra crkvenog pučkog pjevanja održana u Srednjem Lipovcu bila je posvećena marijanskim i hodočasničkim pjesmama

Posavska Hrvatska :  Šezdeseto „Brodsko kolo”!
Šezdeseto „Brodsko kolo”!

Šest desetljeća tradicije njegovanja tradicije

Posavska Hrvatska :  Šezdeseta, jubilarna
Šezdeseta, jubilarna

Pun je bio Trg Ivane Brlić-Mažuranić u nedjelju popodne, a pred pozornicom 60. „Brodskog kola” brojni roditelji s malom djecom, ali i obitelji malih sudionika najstarije specijalizirane priredbe „Brodskog kola”, 36. Smotre dječjeg folklora „Igra kolo maleno”

Posavska Hrvatska : Manifestacija otvorena grandioznom „Hrvatskom misom“
Manifestacija otvorena grandioznom „Hrvatskom misom“

Od 2. lipnja do 18. srpnja, 15 programa, 6 lokacija, sve besplatno

Posavska Hrvatska : Devedeseta obljetnica Muzeja Brodskog Posavlja
Devedeseta obljetnica Muzeja Brodskog Posavlja

Obilježavajući obljetnicu, a ususret stalnome postavu, Muzej Brodskog Posavlja je 23. svibnja 2024. otvorio u dvije obnovljene dvorane staroga gradskog magistrata izložbu „90 godina Muzeja Brodskog Posavlja”, predstavljajući predmete koji će bez dvojbe naći mjesto i u stalnome postavu, a koji pripovijedaju o prošlosti Brodskog Posavlja

Posavska Hrvatska : Šokačka rapsodija 2024.
Šokačka rapsodija 2024.

Jedinstveni tamburaški orkestar priredio je ponovno koncert za pamćenje, a među odabranim sudionicima čak je šesnaest članova Brodske udruge tamburaša

Posavska Hrvatska : Glazba je radost dijeljenja
Glazba je radost dijeljenja

Do posljednjeg mjesta ispunjena Kazališno-koncertna dvorana već dovoljno govori koliko je vokalni sastav „Ad astra” kroz petnaest godina svoga djelovanja srastao s gradom, koliko je za sebe privezao brojnu publiku svih uzrasta

Posavska Hrvatska : Prijatelji Gjure Nachitananovicza
Prijatelji Gjure Nachitananovicza

Knjiga je prijatelj koji nas nikada neće iznevjeriti, uz nju učimo, rastemo, razvijamo se, širimo znanja i spoznaje, emocionalno se oblikujemo i rastemo... zato je i ovogodišnja Noć knjige diljem županije okupila knjigoljupce svih uzrasta

Posavska Hrvatska : Večer s maestrom Mihaelom Ferićem
Večer s maestrom Mihaelom Ferićem

U rodnom Slavonskom Kobašu počast maestru Mihaelu Feriću prigodnim su i emotivnim programom odali njegovi učenici, suradnici i prijatelji

Posavska Hrvatska : Primjer kako služiti zajednici
Primjer kako služiti zajednici

Slavonskobrodski lavovi dosad su nebrojeno puta dokazali da služe i pomažu gdje je najpotrebnije

Posavska Hrvatska : Bas Saša Čano održao solistički recital
Bas Saša Čano održao solistički recital

Obljetnica je bila prilika da Brođani čuju bivšega učenika Glazbene škole, ljubljanskog opernog prvaka sa zavidnom opernom karijerom koji je rado zapjevao u rodnom gradu

Posavska Hrvatska : Počast velikome Tomu Gotovcu
Počast velikome Tomu Gotovcu

„Hommage Tom Gotovac a.k.a. Antonio G. Lauer”

Posavska Hrvatska : 90. obljetnica Slavonskog Broda
90. obljetnica Slavonskog Broda

Uz 90. obljetnicu imenovanja Slavonskoga Broda, moramo se vratiti i povijesnom razvoju imena grada

Posavska Hrvatska : Šest i pol desetljeća skrbi o arhivskom gradivu
Šest i pol desetljeća skrbi o arhivskom gradivu

U godini brojnih obljetnica u Slavonskom Brodu obilježena je i 65. obljetnica slavonskobrodskog Državnog arhiva, ustanove koja skrbi o 1063 arhivskih fondova i zbirki s ukupno 3.300 dužnih metara gradiva

Posavska Hrvatska : Novo svjetlo i kontekst za Ivu Kerdića
Novo svjetlo i kontekst za Ivu Kerdića

Ugošćujući izložbu Gradskog muzeja Nova Gradiška o znamenitom hrvatskom medaljeru Ivi Kerdiću, Muzej Brodskog Posavlja naglasio je i njegovo djelovanje u Družbi Braće hrvatskoga zmaja

Posavska Hrvatska : Devedeseta obljetnica Slavonskog Broda
Devedeseta obljetnica Slavonskog Broda

Slavonski Brod ovo je svoje ime dobio 1934. godine

Posavska Hrvatska : Ako se pozivamo na temelj, treba ga i poznavati
Ako se pozivamo na temelj, treba ga i poznavati

Spjev, prvi put objavljen prije 500 godina i pisan, kako ističe autor, hrvatskim jezikom, sada je dobio suvremeno ruho kako bi bio dostupan širokom krugu čitatelja, ali i stručnjacima

Posavska Hrvatska : „Vjerovanje u znanje”
„Vjerovanje u znanje”

Knjiga nije namijenjena širokom krugu čitateljstva ali je namijenjena svima koji žele znati i promišljati, koji žele nove poglede i uvide i koji su otvoreni za nova čitanja

Posavska Hrvatska : Stvarnost je najsmješnija
Stvarnost je najsmješnija

Za priču „Dostava” prvu je nagradu osvojio Igor Sekulić iz Osijeka, prošlogodišnja pobjednica Milica Tomljenović osvojila je drugu nagradu, a treća je pripala Varošcu i turopoljskom lovcu Ivanu Pucaru