Anoreksija i bulimija nervoza, kompulzivno prejedanje, nespecifični poremećaj u jedenju (EDNOS)... Pojmovi su to i slučajevi koji nisu teme svakidašnjih razgovora, no to ne znači da nisu prisutni u društvu u kojem se o njima ne(dovoljno) govori.
Potrebna edukacija na internim odjelima
Podaci o oboljelima od poremećaja hranjenja u Hrvatskoj su nepotpuni, a iz podataka za Europu proizlazi da u Hrvatskoj od njih boluje najmanje 40 tisuća osoba, ističe mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović, izvršna direktorica Centra za poremećaje hranjenja BEA osnovanog 2012. godine u Zagrebu, i dodaje da se prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 2016. do 2018. godine broj punoljetnih pacijentica i pacijenata s dijagnozama poremećaja hranjenja u dnevnim bolnicama povećao s 834 na 1.560 hospitalizacija. U Hrvatskoj postoji jedan specijalizirani odjel za liječenje poremećaja hranjenja; Dnevna bolnica za poremećaje prehrane pri Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Jankomiru koju vodi dr. Hrvoje Handl.
- Program traje najmanje šest mjeseci, češće godinu i više dana, i uključuje psihoterapijske, nutricionističku, grupu za roditelje i kreativne psihoterapijske radionice. Dva do tri puta tjedno provodi se i program "PUT" (Promjena unutarnje težine) za osobe s poremećajem prejedanja i također traje najmanje šest mjeseci - kaže mr. sc. Balabanić Mavrović. Punoljetni pacijenti mogu se liječiti i kod prof. dr. sc. Darka Marčinka na Zavodu za personologiju, poremećaje ličnosti i poremećaje hranjenja u KBC-u Zagreb gdje je moguće ambulantno liječenje i hospitalizacija. Kod doc. dr. sc. Orjene Žaje u Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Sestara milosrdnica provodi se spašavanje života, dohrana i tjelesna stabilizacija maloljetnih pacijenata koje zatim u Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri KBC-u Zagreb prate prof. dr. sc. Ivan Begovac i njegov tim. Roditeljima koji svoju djecu žele uključiti i u psihoterapijski intenzivni tjedni rad u privatnoj praksi u Centru BEA preporučuju vanjske suradnike s višegodišnjim iskustvom u radu s oboljelima od poremećaja hranjenja. Problem, prema riječima mr. sc. Balabanić Mavrović, nastaje kod životno ugroženih pacijenata kojima je najprije potrebna stabilizacija: - Internistički odjeli najčešće ne žele zaprimiti teškog psihijatrijskog bolesnika koji redovito odbija ili barem ne surađuje u liječenju. Potrebno je osnažiti barem jedan internistički odjel u Hrvatskoj kako bi se liječnicima i medicinskim sestrama omogućila dodatna edukacija i stvorili uvjeti liječenja za zahtjevne pacijente koji boluju od kronične anoreksije. Danas su česti slučajevi u kojima se liječenje životno ugroženih odraslih pacijenata s anoreksijom svede na neuspjeli pokušaj dohrane i otpuštanje pacijenta koji prekida liječenje i odlazi kući na vlastitu odgovornost. Centar BEA podupire roditelje da u tim slučajevima pokrenu postupak privremenog oduzimanja poslovne sposobnosti kako bi se spasio život oboljelih, iako i tada ima poteškoća jer interni odjeli nisu kapacitirani za rad s pacijentima s anoreksijom.
Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske