Kako se nakon zime budi priroda, tako i poljoprivrednici počinju raditi u svojim voćnjacima, a sredina veljače idealno je vrijeme za rezidbu voćnjaka. Rezidba je jedan od glavnih agrotehničkih zahvata u voćarskoj proizvodnji, važan je to posao za svakoga tko želi imati kvalitetan rod i dobre prinose, a kako ju najbolje obaviti i na što sve treba pripaziti objasnila je i pokazala u voćnjaku jabuka u Starom Slatiniku Vera Novaković, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Brodsko-posavskoj županij
- Sada je vrijeme osnovne rezidbe voća u vrijeme mirovanja vegetacije. S osnovnom rezidbom jezgričavog voća, jabuka, krušaka, dunja, može se početi odmah u studenom, prosincu, ali je ipak bolje ostaviti da to bude kasna zimska rezidba, odnosno što bliže kretanju vegetacije. Naime, voćka je živi organizam i kad odbaci list mora proći određeni broj sati aktivnosti biljnih hormona, koji se zovu dormeni, a oni reguliraju period mirovanja u životnom godišnjem ciklusu višegodišnje biljke, voćke u voćnjaku, na okućnici, u plantaži ili bilo gdje. Zato je važno da djelovanje dormena bude u najoptimalnije vrijeme mirovanja vegetacije, pa je poželjno da rezidbu odgađamo što bliže kretanju vegetacije. Koštičavo voće, breskve, šljive, marelice, višnje, trešnje, pogotovo se treba rezati što bliže kretanju vegetacije, jer su rodni pupovi tih voćnih vrsta osjetljivi na niske temperature – pojašnjava Vera Novaković.
Rezidbu raditi kad je krošnja pregledna
Napominje da je kod osnovne rezidbe vrlo bitno da rezač pozna morfologiju voćne vrste, zato je dobro rezidbu i raditi u vrijeme mirovanja vegetacije kad nema lista, kad je krošnja pregledna, a u toj morfologiji važno je raspoznavati rodno drvo i vegetativno drvno.
- Na rodnom drvu su rodni elementi generativni rodni pupovi i u rezidbi se radi regulacija vegetativnog i generativnog porasta, znači treba uskladiti da vegetativni porast u svom tom obimu koji smo ostavili nakon rezidbe može ishraniti potencijalni rod koji smo ostavili u rezidbi jer rezidba znači reguliranje, odbaciti nešto od toga roda da bismo imali određeni prinos i određenu kvalitetu. Rodni pupovi kod jabuke, kruške, šljive, odnosno većine voćnih vrsta su na dvogodišnjem drvetu. Jednogodišnje drvo su one mladice koje su prošle godine vegetirale i sada ako ih sve maknemo u ovoj rezidbi nećemo nagodinu imati rodne pupove na dvogodišnjem drvetu. U rezidbi tražimo dvogodišnje drvo na voćki i gledamo njegovu opterećnost s rodnim pupovima i jedan dio ćemo maknuti, odrezati da ne bismo dobili puno sitnog i nekvalitetnog roda, – pokazuje viša stručna savjetnica.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)