Županijski
odbor Hrvatske demokratske zajednice Europski dan sjećanja na žrtve
totalitarnih i autoritarnih režima obilježio je jučer polaganjem
vijenaca kod Središnjeg križa i spomen-obilježja hrvatskim
domobranima na gradskom groblju u Slavonskom Brodu, svetom misom
zadušnicom, te tribinom na kojoj su o tom danu govorili dr. sc. Mato
Artuković i Domagoj Maratović, prof.
Pero
Ćosić, predsjednik GO i ŽO HDZ-a Brodsko -posavske županije
podsjetio je da je Hrvatski sabor svojim Zakonom o dopuni Zakona o
blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
utvrdio da se 23. kolovoza obilježava kao spomendan - Europski dan
sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, što je
primjena rezolucije Europskog parlamenta iz travnja 2009. godine. -
Prisjetili smo se i pomolili za žrtve komunističkih,
nacional-socijalističkih i drugih totalitarnih sustava, pogotovo
onih čija je žrtva ugrađena u temelje slobodne, samostalne i
demokratske Hrvatske naglasio je Ćosić.
U
gradskoj knjižnici održana je sinoć tribina na kojoj je dr. sc.
Mato Artuković govorio o Progonima u komunističkom
totalitarnom režimu, posebno na primjeru Đakovačke bogoslovije.
Na temu Europski dokumenti o totalitarizmima govorio je Domagoj
Maratović, prof., te istaknuo: - U više navrata, nizom
dokumenata, od kojih je posljednji Rezolucija o europskoj savjesti i
totalitarizmu (2. travnja 2009.), Europski parlament jasno potvrđuje
svoj jedinstveni stav protiv totalitarnih vladavina u 20. stoljeću
bilo koje ideološke pozadine te snažno i nedvosmisleno osuđuje sve
zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koja
su počinili totalitarni i autoritarni režimi. Posebno se naglašava
kako su upravo europske integracije bile odgovor na pitanje koje su
nanijela dva svjetska rata i nacistička tiranija koja je dovela do
Holokausta i širenja nedemokratskih i totalitarnih komunističkih
režima u srednjoj i istočnoj Europi. U Rezoluciji, između ostalog,
Europski parlament obnavlja svoju obvezu prema izgradnji mirne i
prosperitetne Europe utemeljene na vrijednostima poštivanja ljudskog
dostojanstva i prava, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine
zakona i prava. U isto vrijeme jasno ističe kako će Europa ostati
razjedinjena ukoliko ne formira zajednički pregled povijesti,
priznajući nacizam, staljinizam i fašističke i komunističke
režime kao zajedničko naslijeđe i ne iznese poštene i temeljite
rasprave o njihovim zločinima u prošlom stoljeću. U skladu s tim,
primjerenim se smatra očuvanje povijesne memorije kao i opsežno
revidiranje europske povijesti te se izražava nada kako će upravo
europsko široko priznavanje svih povijesnih aspekata moderne Europe
jačati europske integracije.