O mrazu i niskim temperaturama krajem ožujka i početkom travnja pisali smo i prošle godine, tako da ovakvo (ne)vrijeme ipak nije neuobičajeno za ovo doba godine. Snijeg je 2020. godine pao 26. ožujka, a mrazevi su bili 15. i 16. travnja i štete na jezgričavom voću, jabukama, kruškama i ranom koštičavom, kajsijama i breskvama su bile od 50 do 80 posto. Ove godine Gorski Kotar se zabijelio 3. travnja. Arktička hladna fronta najavljeno je da će za Uskrs pogoditi Skandinaviju, a onda se proširiti i na ostatak Europe, a kod nas se očekivala ovog utorka. Već u nedjelju, na Uskrs u središtu Slavonskog Broda padala je sola, a onda smo se ovaj tjedan budili uz temperature u minusu i mraz. Sve se to odrazilo na poljoprivredne kulture, a kako i kolike su štete provjerili smo u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Brodsko-posavskoj županiji.
Griju se plastenici
- Mraz nije neuobičajen u ovo doba godine, gledajući kroz kalendar uvijek se događa da su u prvoj dekadi u travnju, kako stari ljudi kažu, hladni dani. Od ove hladne fronte koja se dogodila na našem području, od ovog mraza ugrožene su eventualno presadnice povrtnica ukoliko ih gospodari nisu pokrili, trebalo je dodatno ih pokriti još jednom folijom ili dekom, ali uglavnom ne bi smjelo biti velike štete - kaže viša stručna savjetnica Mara Maglić, dipl. ing. agr.
Dodaje kako je uz vrijeme u povrtlarskoj, ali i cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji jako važan ljudski faktor: - Svaka proizvodnja je investicija i čovjek o tome mora voditi računa. Naši poljoprivrednici redovito prate i vremensku i agroprognozu, primaju naše preporuke, prate internet, tako da znaju što treba napraviti. Znanje i ljudski faktor su važni.
Podsjeća da povrtlari zagrijavaju plastenike u ovakvim uvjetima, kao i da je na istočnom području Brodsko-posavske županije dosta proizvođača začinske paprike, te je ta rasada u fazi formiranja prvih pravih listova, paprika je prilično izdužena i osjetljiva u toj fazi, pa ju, pojašnjava, zbog toga treba dodatno potopliti.
I Miro Lucić iz Slobodnice potvrđuje da zagrijavaju plastenike: - Kad je zahladilo, važno je zatvoriti plastenik, a ako ima grijanje, svakako ga uključiti. Imamo grijanje, pa ovih dana grijemo plastenike. U plasteniku je još ostala salata, trebamo rasadu stavljati, paradajz, papriku, feferone, ali čekamo ljepše vrijeme. Vani imam bijeli i crveni luk, u rastu je, iako malo sporije raste, a tek ćemo vidjeti koliko se vrijeme odrazilo jer je velika hladnoća. Uz ovakvu proizvodnju konstantno moraš biti prisutan, stalno se treba pratiti temperatura, prognoze, ako ugrije, treba plastenike otvarati, ako zahladi, zatvarati ih i zagrijavati, a na rasadu svakako usmjeriti grijače.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)