Nijemci pokazuju sve veći interes za hrvatski IT sektor
Njemačka, kao treći najveći investitor u Republici Hrvatskoj traži prilike za jačanje suradnje u IT sektoru, posebice u području umjetne inteligencije. Hrvatska gospodarska komora ugostila je u Zagrebu okrugli stol "Umjetna inteligencija i tehnološke razvojne tvrtke: Prilike za suradnju između Hrvatske i Njemačke". Predstavnici HGK te hrvatski stručnjaci iz ICT sektora i predstavnici tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom susreli su se s članovima Odbora za gospodarstvo njemačkog Bundestaga i predstavnicima Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u Zagrebu.
- Njemačka je drugo najveće strano tržište za hrvatske IT tvrtke i jedno od najpotentnijih pa je inicijativa za jačanjem suradnje velika prilika. Umjetna inteligencija u Hrvatskoj postaje sve važnija komponenta gospodarskog razvoja, a hrvatski tehnološki sektor, iako relativno mlad, pruža značajne mogućnosti primjene AI tehnologija u raznim industrijama. O konkurentnosti ovog sektora govori i činjenica da već godinama IT industrija bilježi rast prihoda i zaposlenosti - poručio je Luka Burilović, predsjednik HGK.
Unatoč globalnim izazovima, hrvatski IT sektor bilježi stabilan rast. Prihodi su od 2020. do 2023. rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 15 posto, što je pratilo i povećanje broja IT poduzeća i broja zaposlenih za više od 10 posto, kao i rast plaća. U navedenom razdoblju izvoz IT usluga rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 21 posto, što naglašava važnost internacionalizacije hrvatskog IT sektora.
- Okrugli stol u Hrvatskoj gospodarskoj komori značajan je dio našeg posjeta Hrvatskoj. Startupovi i nove tehnologije, uključujući i umjetnu inteligenciju, važni su za gospodarski razvoj i za jačanje cijele Europske unije u odnosu na sve snažniju globalnu konkurenciju. Njemačka je, naravno, zainteresirana i za jačanje ionako dobre suradnje s Hrvatskom jer to naše obje zemlje čini snažnijima - izjavio je predsjednik Gospodarskog odbora parlamenta SRN, Michael Grosse-Brömer. Njemačka je ključni gospodarski partner Hrvatske. Samo prošle godine robna razmjena između dvije zemlje dosegla je 8,5 milijardi eura. S ukupnim ulaganjima od 4,89 milijardi eura od 1993. do prvog kvartala 2024. godine Njemačka je treći najveći strani investitor u Hrvatsku.
- Naša suradnja s Njemačkom trenutno se odvija kroz korištenje resursa developer agencija i konzultantskih usluga, dok su neke hrvatske IT tvrtke otvorile svoje urede u Njemačkoj za pokrivanje cjelokupne DACH regije. Također, prateći dinamiku i trendove globalnog IT tržišta pogotovo u domeni informatičke sigurnosti i primjene umjetne inteligencija, koristimo priliku da, kroz prilagodbu S3 strategije i dodatne poticaje, unaprijedimo svoje proizvode kako bismo kvalitetno sudjelovali na stranim tržištima, uključujući Njemačku - kazao je Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja IT HGK.
Kroz intenziviranje komunikacije gospodarstvenika dvije zemlje, hrvatska IT industrija može bolje razumjeti potrebe njemačkog tržišta, ali i prepoznati potrebne radnje kako bi postala konkurentnija i uspješnija na tom tržištu.
Inovacije presudne za osiguranje dovoljnih količina hrane u budućnosti
Pred prehrambenom industrijom i poljoprivredom veliki su izazovi, od različitih kriza koje povećavaju inpute, klimatskih promjena i posljedično zelene tranzicije koja zahtijeva nove investicije i prilagodbe do snažnog porasta svjetskog stanovništva, gladi i pothranjenosti, promjene potrošačkih preferencija i zaoštravanja standarda dobrobiti životinja i sigurnosti hrane.
Kako pomiriti te gotovo proturječne zahtjeve, s jedne strane proizvoditi manje i održivo s minimalnim ugljičnim otiskom i negativnim utjecajem na okoliš, a s druge strane povećavati proizvodnju jer su potrebe sve veće? Odgovore na ova i brojna druga pitanja tražilo se na konferenciji Budućnost hrane i maloprodaje koja se održala u Zagrebu u organizaciji Motus Medie.
- Jedino rješenje su inovacije, nove tehnologije i novi proizvodi potpomognuti digitalizacijom i implementacijom informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Inovacije u prehrambenoj industriji u budućnosti neće biti samo ekonomski imperativ radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti, već ključni alat za rješavanje problema i izazova koji su postavljeni pred proizvodnju hrane. Uz probleme koje EU ima u poljoprivrednoj proizvodnji, kao država koja zadnja počela koristiti sredstva fondova EU i zadnja provoditi strukturne reforme, Hrvatska ima još kompleksniju situaciju zbog naslijeđene nedostatne proizvodnje hrane, prekomjernog uvoza, niske produktivnosti i loše strukture poljoprivredne proizvodnje - istaknuo je u uvodnom govoru Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Hrvatska je u prošloj godini zabilježila povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je dosegao 1,9 milijardi eura i u odnosu na 2022. godinu predstavlja povećanje od 35 posto, iznio je Kovačević podatke i dodao kako, nažalost, i u prvih pet mjeseci ove godine bilježimo nastavak negativnih trendova.
Na panelu "Budućnost hrane, izazovi lanaca opskrbe i politika maloprodajnih cijena", među ostalim, razgovaralo se o optimizaciji lanaca opskrbe u sektoru hrane i maloprodaje, sigurnosti hrane, o padu proizvodnje i padu produktivnosti u poljoprivredi. Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK, istaknuo je da je problem ozbiljan gubitak proizvodnje u poljoprivredi. Zapitao je kako je moguće da je proizvodnja prije 25 godina bila veća u odnosu na danas, iako tada nije bilo novca iz EU fondova. - Imali smo i dobrih investicija i krivih odluka i promašaja koje su nas dovele tu gdje jesmo. Povijesno gledano smo imali probleme, zbog kojih odbijamo neka rješenja - rekao je Čondić Galiničić. Ono što je pozitivno, zaključio je, činjenica je što se zadnjih godina bilježi povećanje broja mlađih poljoprivrednih proizvođača, koji su obrazovaniji u odnosu na one starije životne dobi, a što je važno za podizanje produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.
Iskaz interesa za uključivanje u rad i aktivnosti HGK – Županijske komore Slavonski Brod
Hrvatska gospodarska komora na usluzi je poslovnom sektoru i aktivno pomaže tvrtkama u razvoju i unaprjeđenju svih aspekata vašega poslovanja. - Pripremili smo niz pogodnosti i pozivamo vas da se aktivno uključite u rad HGK kako bismo zajednički osnažili hrvatsko gospodarstvo. Početkom 2022. na snagu je stupio novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je donio brojne novitete za poslovne subjekte u Hrvatskoj. Iako po novom Zakonu sve tvrtke i dalje ostaju članice HGK, tvrtke iz I. skupine više nisu obvezne plaćati članarinu, ali se mogu odlučiti za dobrovoljno plaćanje, koje im donosi brojne koristi. Za tvrtke iz II. i III. skupine članarine ostaju obavezne. Tvrtke članice Komore koje plaćaju članarinu u skladu s novim Zakonom imaju pravo birati svoje predstavnike u tijela Komore, putem svojih predstavnika upravljati poslovima Komore, neposredno sudjelovati u radu strukovnih udruženja i drugih oblika organiziranja u Komori, razmjenjivati informacije i iskustva, obavljati konzultacije te organizirati savjetovanja, pokretati inicijative za donošenje i promjenu zakona i drugih propisa i mjera od interesa za gospodarstvo i poduzetništvo, koristiti stručnu pomoć i usluge Komore, sudjelovati u aktivnostima Komore. Ako ste zainteresirani da se uključite i koristite Gospodarsku mrežu HGK slobodno nas kontaktirajte putem e-maila: hgksb@hgk.hr ili putem telefona: 035/448 583 - poručuju iz Županijske komore Slavonski Brod.