Uoči Dana općine Oriovac, u Oriovcu je 12. travnja 2019. predstavljen zbornik radova znanstveno-stručnog skupa posvećenoga 200. godišnjici rođena Luke Ilića Oriovčanina
Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa o Luki Iliću Oriovčaninu, održanoga u Radovanju i Oriovcu 27. listopada 2017., uz 200. godišnjicu rođenja ovog znamenitog hrvatskog ilirca, svećenika, etnografa, etnologa, arheologa, numizmatičara, rođenoga u Oriovcu, predstavljen je javnosti 12. travnja 2019., uoči Dana općine Oriovac. U suradnji s Institutom za povijest, Podružnicom za povijest Slavonije, Srijema i Baranje i Muzejem Brodskog Posavlja iz Slavonskog Broda, skup je organizirala Općina Oriovac, zbornik su uredili Josip Jagodar i Marijan Šabić, a zajednički objavili Općina Oriovac i Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, kao 20. knjigu u svom nakladničkom nizu Bibliotheca Croatica: Slavonica, Sirmiensia et Baranyesia. Autori radova su Marinko Vuković, Emina Berbić Kolar, Josipa Tomašić, Josip Jagodar, Tanja Perić-Polonijo, Dunja Vanić, Andrea Slišković, Dino Jelinić, Petra Svetec, Katarina Dimšić, Mirko Ćurić, Lidija Bajuk, Irena Mikajević, Franjo Horvat i Tatjana Melnik.
Pred prilično brojnim posjetiteljima, među kojima su bili i mještani Oriovca, učenici OŠ dr. Stjepana Ilijaševića te neki od autora, u oriovačkoj kinodvorani zbornik je predstavila upraviteljica Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima dr. sc. Anica Bilić, recenzentica knjige uz dr. sc. Tihanu Petrović Leš s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ukratko predstavljajući svaki od uvrštenih radova, dr. Bilić je ukazala na iznimno široku lepezu sudionika i tema kojima su se bavili, a koji potječu iz širine djelovanja samoga Luke Ilića Oriovčanina. Dakako da ovim zbornikom otvorene teme nisu završena priča nego poticaj novim istraživačima, stručnjacima i znanstvenicima, za nove krugove proučavanja. - U ovom je zborniku izbjegnuta trivijalizacija i samoga Luke Ilića Oriovčanina i narodne kulture kojom se bavio - istaknula je recenzentica i dodala kako postoji i rukopisna, neobjavljena, Ilićeva baština, ali i davno objavljene knjige koje više nisu dostupne širokom krugu javnosti, stoga je pozvala Općinu Oriovac da, oslanjajući se na slavonskobrodsku Podružnicu Instituta za povijest, nastoji objaviti sabrana djela Luke Ilića Oriovčanina, koji su važan temelj hrvatske i slavonske povijesti, kulture i baštine.
Jedan od inicijatora skupa, sudionik i urednik zbornika, Josip Jagodar predstavio je svoj rad o toponimu Kobaš i slavnim kobaškim junacima Oriovčaninovim "Lovorikama", uz napomenu da su "Lovorike" izvor i za izučavanje povijesti drugih slavonskih mjesta i osoba. Drugi urednik zbornika, dr. sc. Marijan Šabić iz slavonskobrodskog Instituta govorio je o Luki Iliću Oriovčaninu, njegovu odrastanju i formiranju, sredinama i ljudima koji su na njega utjecali. Kao svećenik i dušobrižnik promijenio je 16 prebivališta, što je utjecalo i na njegov rad, ali je svejedno ostavio bogato i raznovrsno djelo. Posebno je naglasio kako je, za razliku od brojnih drugih istraživača, koji u svrhu svoga istraživanja odlaze na teren, Oriovčaninu područje istraživanja bio njegov životni okoliš. Predstojnik Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, dr. sc. Stanko Andrić zahvalio je Općini Oriovac koja je potaknula da se znanstveno-stručnim skupom, iz kojega je izniknuo i ovaj zbornik, obilježi ova važna obljetnica velikog i svestranog intelektualca hrvatskog 19. stoljeća, potekloga iz Oriovca. Istaknuo je kako je Luka Ilić Oriovčanin u svome zanimanju i stručnome radu bio iznimno širok, te da bi bez njega mnogi podaci i znanja o povijesti, arheologiji, narodnoj kulturi i numizmatici bili nepovratno izgubljeni za hrvatsku kulturu i znanost.
Okupljene je uime Općine Oriovac, kao domaćin predstavljanja, pozdravila zamjenica načelnika Željka Čorak.