Školstvo

osljednjih nekoliko godina slavonskobrodski Dan maturanata prati kiša, a proteklog petka padala je gotovo do samog početka povorke. Onda se Nebo smilovalo i 963 maturantica i maturanata, odjevenih u kostime zečeva, boksača, tenisača, Rimljana, Miniona, Nidža kornjača, Freda Flinstona, jedija i princeza, Popaja, zatvorenika, vila, spasilaca, anđela, mladenki... krenulo je svoj put gradskim ulicama, s ciljem na Korzu. Kažu da kiša blagoslovi svako slavlje, pa se zbog maturanata i njihovih planova za daljnje školovanje ili zaposlenje nadamo da zaista jest tako.

(Više u tiskanom izdanju Posavse Hrvatske)

Sveučilište u Slavonskom Brodu ovoga je tjedna bilo domaćin predavačima iz čitavog svijeta te mjesto razmjene iskustava, jačanja međunarodne suradnje kao i predstavljanja akademskih i istraživačkih postignuća s partnerima iz čitavog svijeta u sklopu četvrtog Međunarodnog tjedna na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. U utorak su u sklopu Erasmus+ info dana predavanja o iskustvima mobilnosti u Laosu, Indiji, Keniji, Portugalu, Tunisu, Sloveniji, Poljskoj i Španjolskoj održali profesori slavonskobrodskog sveučilišta, a iskustvo razmjene u Hrvatsku, odnosno Slavonski Brod, podijelili su studenti Sveučilišta Thomas More.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Učenici strukovnih škola Brodsko-posavske županije vratili su se s Državnog natjecanja učenika strukovnih škola – WorldSkills Croatia 2025, koje je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih organizirala u Zagrebu od 9. do 11. travnja 2025.

Šesti WorldSkills Croatia ove je godine okupio više od 400 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, odnosno 147 strukovnih škola, koji su se natjecali u 44 discipline, uz podršku 380 mentora i 258 članova Organizacijskog povjerenstva. Tijekom tri dana, javljaju organizatori, šest paviljona „Zagrebačkog velesajma” pretvoreno je u impresivan prostor znanja, vještina, inovacija i entuzijazma koji je posjetilo više od 12.000 posjetitelja među kojima oko 8.000 učenika osnovnih škola kako bi doznali više o mogućnostima strukovnoga obrazovanja. Posebnost i ove godine bila je WorldSkills Croatia Arena s čak 27 predavanja na teme obrazovanja, inovacija, STEM-a, tehnologije i budućnosti strukovnih zanimanja. Zlatne su medalje osvojili Marin Kovač, Anđela Rašić, Ana Marija Radošević i Klara Tvrdojević, srbrne Josipa Komljenović, Igor Seljaković, Vanesa Valentić. a brončane Gabriel Adrić i Leon Sočković, ali ni ostali nisu bili puno lošiji.

(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)

- Moja kći ide u sedmi razred osnovne škole i htjela bi posvijetliti kosu, ne sviđa joj se njena smeđa, koja ljeti na suncu ipak lijepo posvijetli. Opirem se tome već neko vrijeme, onda sam malo popustila i rekla da ću joj dozvoliti za krizmu u osmom razredu. Nedavno smo bile u frizerskom salonu i pitala sam frizerku što o tome misli i što preporučuje, odgovorila je da nikako bojanje cijele kose, možda koji svjetliji pramen da se to previše ne vidi, a ona će biti zadovoljna. Još uvijek to nismo ostvarile, baš me to opterećuje – ispričala je jedna mama u neformalnom razgovoru.

Društvene mreže koje koriste najmlađi, a odraslima nisu ni dostupne, nerijetko potiču djevojčice u najranijoj dobi, čak s deset godina, da koriste razne kreme s retinolom kako bi spriječile bore, srednjoškolke traže da im se hijaluronskim kiselinama povećaju usne, a u svijetu je prije koju godinu utvrđen fenomen koji je uz imenicu kids dobio predznak trgovine u kojoj djevojčice u dobi od desetak godina redovno u grupama kupuju proizvode za njegu i uljepšavanje lica neprimjeren njihovoj dobi, što je objavljeno i na društvenim mrežama. I sama sam nedavno srela nekoliko djevojčica u dobi nižih razreda osnovne škole s torbama na leđima čučnule su uz ogradu, vjerojatno na putu iz škole, i izvadile maskaru, nekakav ruž, pretpostavljam netom kupljene, i isprobavale. Mislim nekako da su oduvijek djevojčice isprobavale mamine štikle, neku odjeću, pa i šminku, ali to je uvijek bilo u igri, kod kuće, pred ogledalom. Danas moraš biti lijep, uređen do zadnjeg detalja jer društvene mreže i objave ne trpe nedostatke, greškice, sve mora biti savršeno, od napućenih usana, poze kako se stoji, do savršeno našminkanog lica. Odrasli tako razmišljaju i ponašaju se, a djeca kopiraju.

Provjerili smo u dvije slavonskobrodske osnovne škole kako se nose s ovim prodirućim trendom odijevanja, šminkanja, bojanja kose. Nekad je svaki razred uz predsjednika i blagajnika imao i higijeničara koji je provjeravao urednost noktiju, jesu li podrezani i čisti, nisu smjeli biti nalakirani, bilo je i tada onih koji su „stršali” ali mediji, društvo, javnost nije to ni podržavala, a kamoli poticala kao što sada čine razno razni influenceri i društvene mreže.

- Ima već 15 godina kako smo mi stavku o bojanju kose uvrstili u kućni red. Naime, imali smo curica koje su znale doći u školu s pramenovima, izblajhane, jedno dijete je bilo pofarbano u crveno-smeđe široke pramenove i to se događalo već u šestom razredu. Nije bilo takvih puno, ali kad bismo roditeljima na to ukazali znalo je biti mama koje to nisu prihvaćale, pitale bi: ”Na temelju čega vi to zabranjujete, gdje to piše?”. Morali smo zato to ugraditi u kućni red - priča Marija Matičević Ivanković, magistra psihologije u Osnovnoj školi „Dragutin Tadijanović”.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Na svečanosti u Starom Slatiniku nagrađeno sedmero učenika

Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Kobašu raspisao je Javni poziv za najbolji krasnoslov za učenike osnovnih i srednjih škola koji je trajao od 2. prosinca prošle do 10. siječnja ove godine. Na natječaj, u kojem su sudionici bili podijeljeni u tri kategorije (razredna nastava, predmetna nastava i srednjoškolci) pristiglo je ukupno 66 prijava učenika koji su recitirali pozivom određene pjesme. Stručno povjerenstvo (Marijana Krijan, dipl. uč., predsjednica; te članovi Antonija Grozdanović Pranjić, mag. educ., Julijana Kolundžić, dipl. uč., Svjetlana Milašin, prof., Josip Šišmanović, dipl. uč., Vjekoslava Bagarić, prof., te pjesnik Zrinko Kapetanić) preslušali su sve izvedbe i dostavili svoje ocjene po zadanim kriterijima. Tako su odabrani najbolji recitatori, kojima je u srijedu 29. siječnja 2025., na svečanosti u Područnoj školi Stari Slatinik OŠ Sibinjskih žrtava, uručene prigodne nagrade. Evo i pobjednika, abecednim redom: Veronika Kovačević (OŠ Sibinjskih žrtava), Lovro Lončar (OŠ "Đuro Pilar") te Antonio Šimac (OŠ "Bogoslav Šulek" PŠ Vranovci) u kategoriji učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, zatim Petra Bikčević, OŠ "Ivana Brlić Mažuranić", Sofija Gelemanović, OŠ "Đuro Pilar" i Klara Vukelić, OŠ "Ivana Brlić Mažuranić" u kategoriji od petog do osmog razreda te Sara Vujčić iz Obrtničko-tehničke škole Slavonski Brod u kategoriji srednjoškolaca.

(više u tiskanom izdanju "Posavske Hrvatske")

Ubojstvo sedmogodišnjeg dječaka, teško ozlijeđivanje učiteljice i još nekoliko učenika u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko 20. prosinca 2024. šokiralo je ne samo Hrvatsku, već i cijelu Europu. Nesmetan ulazak u školu psihički poremećene osoba koja je počinila zločin uvjetovalo da se cijela javnost zapita - koliko su naša djeca sigurna u školama?

„Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama” dokument je koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih izradilo i objavilo 2. siječnja 2025., kako bi omogućilo veću sigurnost u školskim ustanovama (osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima), radi zaštite učenika i svih radnika u školskim ustanovama te prevencije mogućih rizika. Novih se pravila trebaju pridržavati svi koji ulaze u školsku ustanovu, što znači i učenici i svi zaposlenici, ali i roditelji te drugi posjetitelji, a škole ih trebaju ugraditi u svoje interne dokumente.

Pojačana budnost

Premda će mnogi reći da se dijela tih pravila već pridržavaju, to dosad nije bila i obveza, a pravila nisu bila svugdje ista. Uostalom, desetljećima već škole na ulazu imaju dežurnoga (čistačica, domar, ponekad i učenici) koji dočekuju posjetitelje, upisuju njihove podatke, razlog dolaska i često ih doprate do ureda ili učionice. Međutim, dežurni će sada imati i zakonsku podlogu da od osobe koja ulazi u školu traži na uvid osobnu iskaznicu i provjere podatke i fotografiju, pa i da ne dopuste osobi koja to odbije da uđe u školu. Evidentirati se moraju svi koji ulaze u školu a nisu učenici ili zaposlenici škole.

Odsad će roditelji i drugi posjetitelji moći u školu samo kroz jedan ulaz, na informacije će moći samo prema unaprijed dogovorenom rasporedu ili po pozivu, o čemu će djelatnik na ulazu biti obaviješten. Kad su u pitanju roditeljski sastanci, roditelje će na ulazu dočekati razrednik i povesti do učionice, a nakon sastanka ih ispratiti iz škole.

Zaključavanje ulaznih vrata

Protokolom je naloženo školama da u suradnji sa svojim osnivačima žurno provjere i osiguraju tehničku prilagodbu svih ulaznih vrata, a ravnatelj je dužan organizirati redovitu provjeru ispravnosti sigurnosnih sustava ulaznih vrata. Vrata (ali i ostali ulazi) trebaju biti zaključani tijekom cijelog radnog vremena, s tim da se treba osigurati evakuacijski izlaz, a da bi učenici mogli u školu, bit će otključane 30 minuta prije i 15 minuta nakon završetka nastave. Ravnatelj je obvezan odrediti i dežurstvo radnika na ulazu u školsku ustanovu tijekom radnog vremena. Uoče li neuobičajeno ponašanje u prostoru škole, dežurni su dužni o tome odmah obavijestiti ravnatelja, a ako primijete ponašanje kojim se ugrožava sigurnost osoba, bit će obaviještena i policija.

Također, radnik zadužen za nadzor ulaza u prostore škole, može radi zaštite sigurnosti izvršiti sigurnosne preglede učenika i njihovih predmeta (odjeća, torba i dr.) kao i drugih osoba koje ulaze u školu i njihovih predmeta, dok nastavnici mogu i u vrijeme nastave provesti sigurnosni pregled učenika. Predmeti pogodni za nanošenje ozljeda ili drugi nezakoniti predmeti koji se ovako nađu privremeno će se zadržati, a o njihovu pronalasku obavijestit će se ravnatelj, stručne službe, roditelji i policija (kada postoje uvjeti za policijsko postupanje). Osobama koje ne dopuštaju obavljanje pregleda neće se dopustiti ulazak u školsku ustanovu.

Nema napuštanja školskog prostora

Tijekom malog odmora učenicima nije dopušteno izaći iz školskog prostora, a osnovci ni tijekom velikog odmora ne smiju napuštati ograđeni školski prostor (sama zgrada, školska dvorana ili ograđeno školsko dvorište).

Da bi se izbjegle neželjene situacije, škola o novom sigurnosnom protokolu mora izvijestiti sve svoje radnike i učenike, kao i roditelje (skrbnike) djece te najmanje dvaput godišnje provoditi simulacije evakuacije i drugih kriznih situacija. Treba osigurati, dogovoriti i uvježbati sustav komunikacije ne samo sa žurnim službama i policijom nego i s roditeljima. Usto, preporučena je međuresorna suradnja i suradnja s lokalnom zajednicom koja može pomoći u jačanju sigurnosti.

Videonadzor, zaštitari...

U suradnji sa svojim osnivačem škola može osigurati i druge sigurnosne mjere, primjerice angažiranje zaštitara, postavljanje videonadzora, elektromagnetskih brava ili sustava za kontrolu pristupa. Svaka školska ustanova u suradnji s osnivačem i lokalnim timovima mora najkasnije 90 dana od donošenja Protokola izraditi procjenu postojećeg stanja i analizu rizika temeljem koje će se izraditi plan sigurnosti školske ustanove, odnosno definirati mjere sigurnosti i zaštite ustanove.

(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)

Potkraj listopada završilo je javno savjetovanje o nacrtu ključnih elemenata poziva za podjelu bespovratnih sredstava „Modernizacija, unaprijeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja” vrijednosti 56.021.000 eura od kojih su 47.617.850,00 sredstva iz Europske unije i Europskog fonda za regionalni razvoj. Kako je istaknuto u savjetovanju, u Hrvatskoj je studentima dostupno 13.021 mjesto u studentskim domovima dok je, ne računajući studente poslijediplomskih studija, na fakultete upisano 155.627 studenata te je popunjenost kapaciteta domova 8,37 posto. Gradnjom i obnovom studentskih domova kapaciteti bi trebali biti povećani na 14.706 mjesta te bi, uz pretpostavljeni jednak broj upisanih studenata, postotak studenata koji žive u studentskim domovima porastao na 9,45 posto. Krajnji je cilj dostići europski prosjek od 20 posto popunjenosti studentskih domova u odnosu na broj upisanih studenata. Među studentskim domovima za koje postoje projekti gradnje, dogradnje i rekonstrukcije je i slavonskobrodski, a mi smo provjerili kakav je ondje život i prehrana u restoranu te studentski život u gradu.

 Gotovo (kao) kod kuće

- Hrana u menzi je dobra. Zadovoljan sam menijem i mislim da ne treba uvesti neke inovacije. Imamo pravo na dva obroka i taman dobro dođe prije i poslije faksa - rekao je Ante Musa, student druge godine proizvodnog strojarstva Tehničkog odjela iz Osijeka koji živi u središtu grada i kako je kazao, 'sve mu je udaljeno desetak minuta pješice': - Imao sam sreću jer taman se iz tog stana iselio tip koji je bio na petoj godini i bio sam prvi koji je nakon toga nazvao za stan. Studentski život u Slavonskom Brodu je super, al' nisam ja baš neki za provode.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Redovna profesorica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te povezani profesor na Poslovnoj školi Nottingham Sveučilišta Nottingham Trent u Velikoj Britaniji prva je dobitnica ove nagrade

Najstarija institucija visokog obrazovanja u području ekonomije i poslovne ekonomije u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2. prosinca svečano je obilježio 104. godišnjicu djelovanja. Na prigodnoj svečanosti uz visoke uzvanike i goste, dekanica prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ dodijelila je i prigodne nagrade i priznanja. Prvi put u povijesti ove visokoškolske ustanove dodijeljena je Nagrada za životno djelo za znanstveno istraživački doprinos razvoju znanstvenog polja ekonomije, a dobila ju je ugledna hrvatska ekonomistica, rođena Brođanka prof. dr. sc. Marina Dabić, redovna profesorica u trajnom zvanju iza koje stoji zavidna međunarodna karijera.

(više u tiskanom izdanju "Posavske Hrvatske")

Izvrsna promocija obrazovanja za zanimanja mesar, pekar i kuhar

Na Martinje posebno je zanimljivo bilo u Obrtničko-tehničkoj školi Slavonski Brod. Mirisi koji su se otuda širili privlačili su prolaznike, a tek kad su vidjeli šarenilo na stolovima i oko njih... malotko je odolio da ne zađe i ne proba makar nešto. Bio je to prvi Festival slavonske trpeze, koji je ova škola priredila u svrhu promoviranja obrazovanja za zanimanje mesar, pekar i kuhar, ali i da bi predstavila svoje vrijedne učenike kojima kroz ovu manifestaciju (za koju ističu da će svakako biti tradicionalna) otvaraju prostor da pokažu što znaju i da ih osnaže u njegovanju tradicijske slavonske gastronomije. Hladan je jesenski dan, a u kutu u kotlu topi se mast. Na stolu čvarci i krvavica, suha slanina, šunka, kobasica, u zdjeli još vruća sarma, a okolo pogačice s čvarcima, mekane lisnate kiflice, svježe kifle, salenjaci, pužići s orasima ili makom, savijače, nekoliko svrsta svježeg kruha... U uglu, peku se i slažu domaći hamburgeri, miriši roštilj, prže se pogačice u svinjskoj masti. I još nismo nabrojali sve, jer bilo je tu i domaćih kolača, masti, ajvara, kupiti se mogla i domaća tjestenina... Sve to s nastavnicima su pripremili učenici Obrtničko-tehničke škole, a ponešto su donijeli i roditelji.

Po četiri osnovne i srednje slavonskobrodske škole od ove školske godine, na inicijativu nekolicine nastavnika, provodile su zajednički projekt "Planinarenjem do zdravlja" u suradnji s Planinarskim društvom "Dilj gora". - Svaka škola provodi svoj dio projekta uključivanjem učenika kroz izvannastavne aktivnosti ili školske udruge. Cilj je kroz rekreativne aktivnosti zamijeniti sjedilački način života kretanjem te na taj način unaprijediti zdravlje i kvalitetu života djece i mladih. Projekt je zamišljen tako da se u tekućoj školskoj godini odradi minimalno šest izleta na kojima bi se obilazile planinarske staze po našim "otočnim gorama" Dilju, Papuku, Psunju, Krndiji te u drugom polugodištu i udaljenija odredišta poput Kleka i Velebita - kažu u PD "Dilj gora".

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)