Konačno snijeg, pomislili smo svi, zar ne? Zima baš kakva treba biti, a s tim se slažu i poljoprivrednici.
- Dugo nismo imali ovakvih vremenskih prilika tijekom zime, a snijeg i niske temperature pozitivno utječu na ozime kulture zasijane u polju. Prije izrazito niskih temperatura pao je i snijeg koji je dobar izolator pa je sačuvao biljke od izmrzavanja, a niske temperature tijekom zime utječu na smanjenje populacije štetnih insekata i raznoraznih biljnih bolesti pa su minusi u pravilu dobrodošli – kaže Mladen Konjević, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Brodsko-posavskoj županiji.
Biljke miruju i dobro podnose zimu
Josip Maričević iz Slobodnice, koji je dobio već nekoliko priznanja za najboljeg mladog poljoprivrednika, zasijao je dvadesetak hektara pšenice i pet hektara ostalih žitarica: - U jesen smo posijali ozimu pšenicu, ozimi ječam, tritikal i ozimu zob. Jesen je bila idealna za žetvu i sjetvu, nije bilo ekstremnih količina oborina, pa se sve moglo na vrijeme obaviti, jesen je zaista bila pogodna. Snijeg je izolator na usjeve koji su posijani da ih zaštiti od niskih temperatura, a odličan je i za akumulaciju vlage koja će biti pogodna u proljeće ako bude sušnih razdoblja. Ni same niske temperature u ovo vrijeme ne bi trebale značajno naštetiti ratarstvu jer sve su te kulture ozime i mogu prezimiti, a ako možda i ošteti vrhove, to se sve regenerira, tako da ne bi trebao napraviti probleme.
Josip podsjeća da je mraz opasan u proljeće: - Biljka je tada u vegetaciji što ošteti vegetativne dijelove biljke potrebne za oplodnju, a to značajno utječe na prinos. Najgori je mraz krajem travnja i početkom svibnja, najnepogodniji za sve poljoprivredne kulture. Sad je vrijeme mirovanja i za nas ratare, zanimljiva izreka u ratarstvu: „Nemaš potrebe do početak ožujka ići u polje ako si posijao, ne možeš u tom razdoblju ništa ni napraviti, ni popraviti”. U proljeće kada krenu bolesti i štetnici onda treba svakodnevno ići na njivu, obilaziti i spašavati.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, uz napomenu kako se radi o podacima s jedinstvenih zahtjeva poljoprivrednika, odnosno za površine za koje je zatražena potpora, u Brodsko-posavskoj županiji je u 2024. godini najviše bilo posijano kukuruza i to na površni od 13.744,64 hektara, zatim pšenice na 11.240,31 hektara, pa soje na 6.355,21 hekatra, soje za stočnu hranu na 3.710,14, a samo na 92,05 hektara tvrde pšenice. U 2025. godini povećane su površine zasijane kukuruzom na 14.351,10 hektara, nešto više zasijane pšenicom, 13.032,86 hektara, a manje su prošle godine, u odnosu na prethodnu 2024. godinu, bile površine pod sojom i sojom za stočnu hranu, 5.520,38 hektara i 3.154,98 hektara. Nešto su povećane i površine zasijane tvrdom pšenicom, 101 hektar. Upravo u izjavama ratari ističu kako su neke nove kulture zbog podneblja podbacile i od njih se odustaje, a preporuka je okrenuti se tvrdoj, durum pšenici, koja je skuplja od obične i odgovara joj naša klima i tlo.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)