Predstavljanje financijskih instrumenata HAMAG-BICRO-a u ŽK Slavonski Brod
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) održat će Infodan 23. listopada od 9 do 14 sati, u HGK - Županijskoj komori Slavonski Brod, ured HAMAG-BICRO-a, na adresi Matije Mesića 9, Slavonski Brod. Radi što bolje informiranosti poduzetnika o aktualnim financijskim instrumentima namijenjenim mikro, malim i srednjim poduzetnicima te programima koje provodi HAMAG-BICRO, viša analitičarka Eva Mirosavljević održat će individualne razgovore s poduzetnicima koji su zainteresirani za korištenje instrumenata HAMAG-BICRO-a. Novi financijski instrumenti koji se stavljaju na raspolaganje mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Radi se o sljedećim programima: 1. Zajmovi za žene poduzetnice i mlada poduzeća (od 25.000,01 do 100.000,00 eura; prihvatljivi prijavitelji: subjekti malog gospodarstva čije su većinske vlasnice žene ILI mlada poduzeća - do 3 godine starosti- ili fizičke osobe s namjerom osnivanja poslovnog subjekta; investicijski zajmovi s do 30 posto OBS; rok otplate: 10 godina; kamatna stopa: 0,5 posto; mogućnost otpisa do 50 posto iznosa glavnice uz ispunjenje uvjeta programa; više informacija može se pronaći na linku: HAMAG-BICRO); 2. Nacionalni Zajmovi za investicije (25.000,01 - 150.000,00 eura i obrtna sredstva 1.000,00 - 50.000,00 eura; trenutna kamatna stopa: 2,71 posto za zajmove za investicije, 3,21 posto za zajmove za obrtna sredstva; mogućnost otpisa do 50 posto iznosa glavnice; više informacija na: https://hamagbicro.hr/najava-otvaranja-zajmova-za-zene-poduzetnice-i-poduzetnike-pocetnike/).
Budući da individualni razgovori zahtijevaju definiranje termina za svakog sudionika, molimo zainteresirane da se prijave putem Digitalna komora na https://digitalnakomora.hr/edukacije-sajmovi/edukacije/5490 nakon čega ćete dobiti točan termin razgovora.
Digitalne smjernice za građevinare: Bolja kontrola troškova i veća konkurentnost
Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Centrom za digitalnu izgradnju Hrvatska izradila je "Smjernice za digitalizaciju i modernizaciju gradilišnih procesa", koje donose sustavne preporuke za digitalizaciju gradilišnih procesa. Namijenjene su svim sudionicima građevinskog sektora - od malih i srednjih poduzeća do najvećih izvođača - a cilj im je ubrzati prijelaz prema učinkovitijem, sigurnijem i transparentnijem građevinskom okruženju. - Ovaj dokument je važan za unaprjeđenje građevinskog sektora jer postavlja temelje za standardizirane, učinkovitije i transparentnije procese na gradilištima. Njime se potiče primjena digitalnih alata i tehnologija što doprinosi većoj sigurnosti, boljoj kontroli troškova, bržoj realizaciji projekata i jačanju konkurentnosti hrvatskih građevinskih tvrtki - istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
- Digitalna prilagodba gradilišta nije pitanje izbora, već nužnost ako želimo konkurentan i održiv građevinski sektor. Ove smjernice prvi su korak prema stvaranju zajedničkog jezika i alata koji će omogućiti da Hrvatska uhvati korak s europskim standardimA - poručila je predsjednica Centra za digitalnu izgradnju Hrvatska Monika Mlakić.
Smjernice se temelje na uvidima europskih i nacionalnih istraživanja, iskustvima domaćih tvrtki te zakonodavnim i strateškim okvirima Republike Hrvatske. Umjesto naglih i opterećujućih promjena, naglasak je stavljen na postupno i realno uvođenje digitalnih alata u svakodnevne procese, uz jasne preporuke za edukaciju zaposlenika, interoperabilnost sustava i izradu nacionalne strategije digitalizacije graditeljstva. Osim ljudskih čimbenika, naglašava se i važnost regulatornog okvira. Od 2030. godine u Hrvatskoj će postati obvezna primjena BIM metodologije u javnim projektima (digitalni model zgrade), što otvara prostor za ubrzanu prilagodbu industrije, ali i nameće potrebu za jasnim standardima, nacionalnim protokolom i kontinuiranom edukacijom svih dionika. Smjernice donose i primjere primjene digitalnih tehnologija na gradilištu - od IoT senzora, dronova i 3D skeniranja do umjetne inteligencije, virtualne i proširene stvarnosti te digitalnih blizanaca. Kroz prikaz mogućnosti svake tehnologije, dokument daje osnovne preporuke i alate koji mogu unaprijediti produktivnost gradilišta u Hrvatskoj.
Sporazum o suradnji za zajednički međunarodni nastup hrvatske obrambene industrije
Hrvatska obrambena industrija sljedeće će dvije godine nastupati u okviru zajedničkog nacionalnog nastupa Republike Hrvatske na najvećim europskim sajmovima: Enforce Tac 2026. i 2027. u Nürnbergu te Eurosatory 2026. i Milipol 2027. u Parizu. Temelj za to postavljen je potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Ministarstva gospodarstva, Ministarstva obrane, Hrvatske gospodarske komore i Agencije ALAN d.o.o. Sporazum su potpisali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović i predsjednik Uprave Agencije ALAN d.o.o. Goran Basarac.
- Zajednički nacionalni nastup Republike Hrvatske povećava prepoznatljivost naših proizvođača i donosi dugoročne poslovne učinke. Hrvatska obrambena industrija pokazuje da znanje i kvaliteta mogu biti naš najbolji izvozni proizvod. Ministarstvo gospodarstva i Vlade Republike Hrvatske nastavit će podržavati ulaganja u tehnologije, razvoj i modernizaciju proizvodnje - naglasio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar te je istaknuo da Sporazum donosi izravnu korist hrvatskim poduzetnicima.
- Riječ je o Sporazumu koji je ključan u prvom redu zbog složene geopolitičke situacije u svijetu i Europi, a u kontekstu tih okolnosti jedan od ključnih prioriteta Ministarstva obrane, kao i svih današnjih potpisnica, je osnaživanje domaće obrambene industrije. Međunarodni vojni sajmovi prilika su da hrvatske obrambene tvrtke dobiju veću vidljivost, a time i za sklapanje novih poslova čime mogu povećati svoje kapacitete kao i konkurentnost. Hrvatska obrambena industrija je u zamahu, ona nije velika, ali je izuzetno potentna i profitabilna. Snažna domaća vojna industrija pridonosi i hrvatskom gospodarskom razvoju, a u okolnostima povećanih obrambenih izdvajanja za naoružanje Europe prilika je za rast domaće vojne industrije - izjavio je prigodom potpisivanja Sporazuma potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.
-Ovo je povijesni trenutak za hrvatsku obrambenu industriju. Do danas je upravo HGK bila jedina koja je sufinancirala i organizirala nacionalne štandove na obrambenim sajmovima. U ožujku je osnovana Radna skupina za podršku obrambenoj industriji - čiji je koordinator i voditelj HGK. Upravo je rad te skupine potaknuo promjene kojima danas svjedočimo. Moramo biti svjesni da je u današnjim vremenima pojam obrambene industrije širok. Upravo zato - kao organizacija koja okuplja čitavo gospodarstvo - HGK u suradnji s Ministarstvom obrane provodi mapiranje hrvatske obrambene industrije. Želimo maksimalno pomoći našim članicama da iskoriste prilike koje se otvaraju na europskom i globalnom tržištu. Sigurno je - Hrvatska ima što za pokazati - rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.
Hrvatska obrambena industrija okuplja oko 100 poslovnih subjekata, zapošljava oko 3.000 ljudi, ostvaruje oko 600 milijuna eura godišnjeg prihoda te izvozi robu u vrijednosti od oko 167 milijuna eura godišnje. Domaće tvrtke proizvode oružje, opremu i sustave koji su prepoznati u zemljama Europske unije i NATO-a, a posebno su aktivne u razvoju tehnologija dvojne, civilne i vojne, namjene. Hrvatski proizvođači već danas sudjeluju u međunarodnim projektima i partnerstvima, a njihovi proizvodi, od naoružanja, kaciga i zaštitne opreme do besposadnih sustava, komunikacijske tehnologije i naprednih materijala, primjer su konkurentnosti i inovativnosti hrvatske industrije. U okviru Hrvatske gospodarske komore djeluje i Zajednica obrambene industrije HGK sa 60 tvrtki članica.
Sporazum predviđa i osnivanje Zajedničkog odbora koji će planirati i nadzirati provedbu svih aktivnosti vezanih uz nastupe na sajmovima. Time se osigurava zajedničko planiranje i provedba koja donosi mjerljive rezultate. Potpisivanjem Sporazuma hrvatska obrambena industrija dobiva čvrstu institucionalnu podršku za izlazak na međunarodno tržište, jačanje izvoza i promicanje domaće proizvodnje visoke dodane vrijednosti.