U
nekom od prošlih brojeva Posavske pročitao sam žučnu raspravu
gradskih vijećnika oko predložene Strategije gospodarskoga razvoja
Grada Slavonskog Broda 2011.-2020. pa odlučih i ja pročitati taj
tekst. U proteklih nekoliko godina angažirali su me Europska
komisija, UNDP (razvojna agencija Ujedinjenih nacija) , WWF (Svjetski
fond za zaštitu divljine), te Vlada Bosne i Hercegovine na izradi i
recenziji cjeloga niza strateških i planskih dokumenata, akcijskih
i master planova tako da se osjećam dovoljno stručnim dati jednu
opservaciju na ovaj dokument koji može, ako se pravilno i
kvalitetno izradi, biti ključan za daljni razvoj našega lijepoga
grada.
Strategija
ima 53, a s nepotrebnim dodatcima ukupno 94 stranice. Do 40. strane
pisac Strategije nas zabavlja podacima koje možemo naći i na lošim
stranicama naših službenih institucija. Poslije ovih nepotrebnih
elaboriranja o provali Turaka, sastavu timova u bolnici, klimatskim
nepogodama, nepoznavanju razlike u pojmovima između okoliša i
ekologije do strukture općinske uprave na samo 13 stranica smještena
je SWOT analiza, vizija, ciljevi i mjere. Za naše čiatelje - SWOT
analiza (skraćenica od engleskih riječi za
S
-
Strenghts
→
snaga,W
-
Weaknesses
→
slabosti,O
-
Opportunities
→
prilike,
T
-
Threats
→
prijetnje)
je
jedna od analitičkih metoda kojom se analizira stanje u nekoj
zadanoj sredini, a koriste je menadžeri za izradu različitih
strategija. Ova metoda je vrlo popularna, ali po meni je puno bolja
kombinacija s DPSIR metodom pogotovo za ocjene stanja okoliša.
Zaključak
koji slijedi iz analitičke metode je vizija koja odražava stanje u
zajednici koja se analizira. Naši konsultanti iz SWOT analize
izvlače zaključak kako glavni cilj broj 1 gospodarskoga razvoja
grada treba biti razvoj obrazovanja na što metoda niti jednim svojim
kriterijem ne upućuje??? Valjda je razvoj obrazovanja cilj neke
druge strategije dok glavni cilj Strategije gospodarskoga razvoja
treba biti gospodarski razvoj. Glavni cilj pisac Strategije izvlači
iz obrazloženja u uvodu o obrazovnoj strukturi stanovništva pa nam
autori o problemu u uvodu kažu sljedeće:
„
Obrazovani
dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje
škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. No taj se trend u
zadnje vrijeme počinje značajno mijenjati, zbog sve viših
zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuće
naobrazbe pojedinaca“.
Gradonačelniče,
vi ste se zbunili. Obrazovanje, pogotovo visokoškolsko i njegov
razvoj u nadležnosti je nekih drugih institucija, a ne grada. U
konačnici i da sve ovo zanemarite i postavite kao glavni cilj razvoj
obrazovanja, morate nam ponuditi obrazovnu strukturu građana, pa
reći koliko mi to imamo inženjera, pravnika, ekonomista, profesora,
liječnika veterinara i drugih, a do 2020. će nam nedostajati 290
pravnika, 530 profesora, 454 inženjera, 270 učitelja, 720 liječnika
pa ćemo ih mi stipendirati, ili na različite načine stimulirati
kako bi baš to studirali.
Međutim,
ono čim se treba baviti ova strategija vi ne radite. Struktura,
tržišna konukurentnost i tehnološka razvijenost gospodarstva je i
ključ njenoga jačanja. Mogu se složiti da kratkoročno metalna
industrija treba biti okosnica i nositelj gospodarskoga razvoja.
Dugoročno se moramo preorijentirati na industrije koje svoju
sirovinsku bazu imaju u neposrednoj blizini grada Slavonskoga Broda,
a to su drvna i prehrambeno-poljoprivredna. O razvoju Luke Brod i
turizma ima jako puno prijepornih momenta pa ću pisati cijele
kolumne i ovoga puta ih neću niti spominjati. Slavonski Brod ima
stogodišnju tradiciju prerade drveta. Zbog tehnološkoga zastoja u
razvoju i preorijentacije na primarnu preradu drveta, te velike
recesijske krize ta industrija je zapala u probleme. Poznavajući
prilagodljivost strukture kao što je slučaj u susjednoj Požegi
drvna se industrija može lako sofisticirati i tehnološki
unaprijediti proizvodnju te vrlo brzo postati najveći brodski
izvoznik. Mi se nalazimo u neposrednoj blizini velikih šumskih
kompleksa kojima se održivo gospodari, tako da nema bojazni od
prekomjerne sječe ili gubitka staništa. Drugi sirovinski resurs je
poljoprivreda i prerada poljoprivrednih proizvoda. Nekada je
Slavonski Brod imao svoju vinariju, veliku pekaru, hladnjače s
primarnom obradom voća, klaonice s primarnom preradom mesa. Zar u
dugoročnoj viziji ne trebamo razvijati onu industriju za koju imamo
nepresušne izvore sirovina. U proteklih dvadesetak godina u našem
gradu se razvila snažna građevna industrija s visoko tehnološki
opremljenom operativom i prerasla u respektabilan gospodarski
čimbenik. Nekoliko većih tvrtki upošljavalo je (i danas upošljava)
tisuće građevnih djelatnika na poslovima diljem Lijepe naše ali i
šire. Oni se tako stidljivo spominju u Strategiji. Pa kako i ne bi?
Sve značajnije građevinske poslove (najsvježije bazeni) kojima
grad kroz javnu potrošnju stimulira razvoj ove gospodarske
djelatnosti dodjeljene su tvrtkama koje ne upošljavaju Brođane i
čije je sjedište izvan našega grada. Ovo gradonačelnik
licemjerno u svojoj Strategiji zove stvaranje „poduzetničkoga
duha“ u gradu.
Sudjelovanje
nevladinih organizacija
u izradi Strategije je marginalno iako nam pisac tvrdi kako u gradu
imamo 574 udruge. U raspravama oko Strategije, suprotno Aarhuskoj
konvenciji, uopće nisu sudjelovali. Uostalom, Strategija je urađena
u ilegali, tj. nikada ništa o njoj nije objavljeno u sredstvima
javnoga informiranja (radio, TV, tisak). Prijedlog Strategije je
objavljan samo na web stranici Agencije za razvoj grada što nikako
nije dovoljno.
Strategiji
nedostaje najvažniji dio, a on se zove akcijski plan s Gantovim
dijagramom u kojem treba anlizirati, razraditi i planirati dinamiku
provedbe, odgovornost, količinu sredstava, način osiguravanja
sredstava i druge parametre.Zbog ovoga se i prave strategije. Bilo bi
lijepo predvidjeti ili projicirati iznos novaca koji treba
Slavonskom Brodu do 2020. godine kako bi nam osigurali kvalitetne
uvjete života o kojima nam naš gradonačelnik u svom nepotrebnom
uvodnom obraćanju govori. U tom istom uvodnom obraćanju na
stranici 3 gradonačelnik nas građane proglašava prvim odgovornim
za neprovođenje ovoga neprovodivoga dokumenta. U stvari, ova
Strategija i ne sadrži nešto što bi se trebalo provoditi. A kada
smo već kod odgovornosti, zaista jesmo odgovorni kada na izborima
glasujemo za ovakve i njima slične.
Mogao
bih napraviti pravu recenziju ovoga dokumenta, ali smatram kako je to
nepotrebno jer ću na kraju dati prijedloge gradonačelniku i
njegovim suradnicima.
1.
Pod hitno povući ovaj nepotpuni, nedefinirani, nedovoljno stručni
dokument iz procedure jer se on ne može doraditi,
2.
Do kraja godine izraditi projektni zadatak za izradu prave
Strategije gospodarskoga razvoja s akcijskim planom,
3.
Strategija gospodarskoga razvoja grada mora se utemeljiti na stvarnim
pokazateljima stanja i usvojiti konsenzusom te mora zadovoljiti
potrebe svih građana Slavonska Broda
4.
Predvidjeti za izradu Strategije cijelu 2012. godinu s aktivnim
sudjelovanjem javnosti kroz segmentarno predstavljanje kvalitetno
određenih ciljeva.
Krajnje
je vrijeme da prestanete ovakvim dokumentima podcjenjivati 65.000
građana.