Kad se na travnjacima zažute jaglaci, niknu visibabe, ljubičice znamo da dolazi proljeće, a posljednjih su dana zelene površine popunjene ovim vjesnicima proljeća. U šumi ih ne smijemo brati, a mnogi su ih posadili u svojim dvorištima jer nakon zime baš nekako razvesele kad počnu nicati. Oni koji vole saditi cvijeće znaju da je sada sezona cvjetnih sadnica, pa je prilika nabaviti ih i ukrasiti svoj životni prostor.
Plastenici Škledar u Podvinju već trideset godina uzgajaju sadnice cvijeća, a i najavili su da se polako pripremaju jer je „proljeće u zraku”.
- Trenutačno su aktualne presadnice cvijeća, proljetnice, maćuhice, jaglaci, jagode mjesečarke jer će još uvijek možda biti jutarnjeg mraza, a one dobro podnose. Traže se i trajnice drvenastih ukrasnih grmova, ukrasno drveće, lavanda. Kod nas ljudi dolaze i sami biraju što žele, dajemo im i savjet, preporuku i oni to znaju cijeniti. Nekima i posadimo po želji cvijeće – priča Davorka Škledar.
Uz kvalitetnu sadnicu, napominje Davorka, diplomirani agronom, važan je i supstrat, zemlja ne smije biti prevlažna, treba imati vlakna, a i način zalijevanja je bitan jer u ovom razdoblju ne smije biti previše vlage, pa treba pratiti i vremenske prilike, jer ako ima vlage u zraku, pada kiša i biljka se često zalijeva, dolazi do truljenja. - Kad se presadnica posadi, svaku treba pregledavati, njegovati i onda to ima smisla – zaključuje sa smiješkom.
Sezona sadnje proljetnica
Napominje da su klimatske promjene jako utjecale na neke vrste biljaka: - Određene vrste biljaka koje su prije mogle podnositi sunce, sada ne mogu. Zato i mi nastojimo nabaviti sadni materijal koji je otporniji na ekstremne uvjete, a takav i preporučujemo. Na primjer, jako se puno posljednje vrijeme traže mediteranske sadnice, a mi ih nekako izbjegavamo prodavati. Istina je da se klima promijenila i da su kod nas sada zime blage, ali to ne znači da će tako i biti, pa našim kupcima objasnimo što mogu očekivati i zašto im možda neće uspjeti takva biljka. Mijenjamo i mi asortiman robe, prilagođavamo se klimatskim promjenama, a upozorimo da se biljke ne stave baš izravno na sunce, nego u neku polusjenu da su malo zaklonjene.
Pitamo je li istina da je bolje manje zaliti nego previše: - Ne može se tako reći jer netko će savjet da ne treba puno zalijevati shvatiti bukvalno i neće zaliti tri dana. Najbolje je primijeniti primitivni način, prst gurnuti malo u zemlju u kojoj je cvijeće i ako u dubini ima vlage to je dovoljno i dobro, jer će površinski sunce uvijek zemlju malo i sušiti.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)