Poslodavci se prilagođavaju novim pravilima za zapošljavanje stranih radnika
U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je seminar "Strani radnici i nove obveze poslodavaca u 2026.", s ciljem boljeg razumijevanja novih propisa i procedura vezanih za zapošljavanje stranih radnika. Od travnja 2026. na snazi je novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja, a od lipnja i izmjene i dopune Zakona o strancima, koje donose niz novosti vezanih uz izdavanje i produljenje dozvola za boravak i rad, promjenu poslodavca i zanimanja. Izmjene se odnose i na obveze poslodavaca vezane uz smještaj stranih radnika, elektroničku komunikaciju s institucijama te postupnu provedbu mjera integracije, uključujući i obvezu poznavanja hrvatskog jezika za određene kategorije radnika.
- HGK podržava daljnje uređenje sustava te kroz suradnju s nadležnim institucijama i stručne edukacije članicama pomaže olakšati prilagodbu novom zakonodavnom okviru. Cilj nam je pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti i učinkovitijem poslovanju hrvatskih tvrtki, kao i što kvalitetnijoj integraciji stranih radnika koja je iznimno važna za njihovo uključivanje na tržište rada. Samo radnici koji poznaju jezik i razumiju sustav mogu postati stabilni i produktivni zaposlenici, što u konačnici doprinosi i konkurentnosti gospodarstva - istaknula je Jagoda Divić, direktorica Centra za kreativne industrije, obrazovanje i inovativno poduzetništvo HGK.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš naglasio je da se sustav uređuje tako da istodobno odgovara potrebama gospodarstva, štiti prava radnika i osigurava pravedne uvjete na tržištu rada: - Produžili smo rok za sezonske dozvole koje će se moći odobriti na razdoblje od tri godine, jer nam je cilj zadržati kvalitetne sezonske radnike koji se iz godine u godinu vraćaju u Hrvatsku te poslodavcima omogućiti sigurnije i dugoročnije planiranje poslovanja. Novost je i da će poslodavci na tzv. crnoj listi ubuduće biti godinu dana, umjesto dosadašnjih šest. U tom razdoblju neće moći dobivati dozvole za zapošljavanje stranih radnika, ali navedena okolnost više nije razlog za ukidanje već izdanih dozvola.
Poslodavci podržavaju uređivanje sustava i mjere koje pridonose suzbijanju zlouporaba, ali istodobno očekuju daljnje usklađivanje i preciznije uređenje pojedinih procedura vezano za strane radnike. - Budući da su izmjene Zakona relativno nove, potrebno je vrijeme i praktično iskustvo za potpunu procjenu njihovih učinaka u svakodnevnoj primjeni. U ovom trenutku nemamo posebnih primjedbi, ali smatramo da bi u budućnosti bilo korisno razmotriti dodatne mehanizme zaštite poslodavaca u slučajevima kada strani radnici napuste radno mjesto bez prethodne najave ili poštivanja propisane procedure prestanka radnog odnosa - kazala je Monika Cvetko, HR manager iz tvrtke Marlex.
Više od 80 tisuća izdanih dozvola za boravak i rad u prvih pet mjeseci ove godine potvrđuje da su strani radnici postali važan oslonac hrvatskog gospodarstva. Najviše dozvola izdano je u turizmu i ugostiteljstvu, graditeljstvu, industriji, prometu i trgovini, djelatnostima koje se već dulje vrijeme suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage. Više od 32 tisuće dozvola izdano je za novo zapošljavanje, a gotovo jednak broj za produljenje postojećih dozvola, što pokazuje da zapošljavanje stranih radnika više nije privremeno rješenje, nego sastavni dio poslovnog planiranja velikog broja hrvatskih tvrtki. - Agencije za zapošljavanje svakodnevno vide koliko su za poslodavce važni jasni rokovi, ujednačeno postupanje i razumljive procedure pri zapošljavanju državljana trećih zemalja. Ovaj seminar prilika je da se pitanja iz prakse izravno otvore s institucijama i da se razmjenom iskustava doprinese učinkovitijem sustavu za poslodavce, radnike i agencije - kazao je Marko Pekčec, predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje HGK.
Na seminaru je sudjelovalo oko 140 sudionika iz više od 75 tvrtki i institucija, među kojima su predstavnici tvrtki iz sektora trgovine, prehrambene industrije, građevinarstva, logistike, turizma, energetike i uslužnih djelatnosti, kao i brojne agencije za zapošljavanje koje se svakodnevno susreću s provedbom postupaka zapošljavanja državljana trećih zemalja.
EU projekti vrijedni 400 milijardi eura prilika su za međunarodni iskorak hrvatskih tvrtki
U Hrvatskoj gospodarskoj komori domaćim tvrtkama predstavljene su investicijske mogućnosti u okviru Global Gatewaya i Pakta za Mediteran. Investicije u iznosu od 400 milijardi eura, koje Europska komisija planira pokrenuti do 2027. godine kroz strategiju Global Gateway, otvaraju brojne mogućnosti za hrvatske tvrtke na inozemnim tržištima. Kako se domaći privatni sektor može uključiti u projekte koje financiraju Europska unija i europske razvojne banke kroz Global Gateway i Pakt za Mediteran, regionalni okvir za provedbu projekata, bila je tema radionice održane u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Hrvatske gospodarske komore i Europske komisije.
Na radionici Investicijske prilike za hrvatski privatni sektor u okviru Global Gatewaya i Pakta za Mediteran u HGK predstavljeni su prioritetni sektori i projekti EU-a, dostupni financijski instrumenti, mogućnosti sudjelovanja u međunarodnim konzorcijima te konkretne poslovne prilike za hrvatske tvrtke na tržištima trećih zemalja. Glavni korisnici projekata su tvrtke iz područja energetike, prometa, građevinarstva, ICT-a i industrijskih tehnologija, uključujući vodeće hrvatske izvoznike i poduzeća s iskustvom u provedbi velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata.
- U područjima mediteranske regije, Afrike, Azije i Latinske Amerike, koje pokriva ova inicijativa, hrvatske tvrtke još uvijek nisu prisutne u značajnijem postotku. Siguran sam da ova inicijativa može biti značajna razvojna prilika za hrvatske poduzetnike u sljedećih pet do deset godina, ali i odskočna daska za trajnu prisutnost na udaljenim tržištima diljem svijeta. HGK stoji na raspolaganju za suradnju po svim aktivnostima usmjerenima na razvoj gospodarskih odnosa sa stranim zemljama, kao i u aktivnostima kojima se pruža potpora hrvatskim tvrtkama pri izlasku na strana tržišta - istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.
Kako bi se osiguralo snažnije sudjelovanje Hrvatske u provedbi investicijske strategije i što učinkovitije iskoristili dostupni modeli financiranja, početkom ove godine osnovan je Nacionalni Global Gateway tim koji okuplja relevantne državne institucije i partnere. - Danas se više ne natječemo samo kvalitetom proizvoda i usluga. Natječemo se i sposobnošću Europe da bude prisutna ondje gdje se oblikuju nova tržišta i nova partnerstva. Global Gateway je europski odgovor na taj izazov. Mediteran je prostor od iznimne strateške važnosti za Europu. Stabilnost, gospodarski razvoj, energetska povezanost i upravljanje migracijama pitanja su koja neposredno utječu na našu sigurnost i prosperitet. Kao mediteranska država, Hrvatska ima prirodan interes aktivno sudjelovati u jačanju partnerstava sa zemljama južnog susjedstva - rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Radionica je okupila više od 100 predstavnika hrvatskog privatnog sektora, državnih institucija, poslovnih udruženja i Europske komisije. - Današnja konferencija važna je za uspostavu izravnog dijaloga s hrvatskim tvrtkama i razgovor o mogućnostima koje Mediteran nudi za ulaganja, trgovinu i partnerstva. Kroz Pakt za Mediteran i Global Gateway stvaramo nove prilike jačajući konkurentnost, otpornost i zajednički prosperitet te otvarajući nova radna mjesta i mogućnosti, osobito za mlade ljude, s obje strane Mediterana. Privatni sektor ključan je partner u pretvaranju naših ambicija u konkretne projekte i rezultate - poručila je povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica.
Global Gateway nastao je na temeljima kombinacije EU fondova i financijskih instrumenata, europskih i nacionalnih razvojnih banaka, ali i mobiliziranjem privatnog kapitala. - Ideja o umrežavanju resursa i aktivnom sudjelovanju državnih institucija proizišla je iz prepoznavanja potrebe da stvorimo bolje uvjete za naše najbolje kompanije koje imaju konkurentne proizvode i raspoložive kapacitete, ali i snagu za iskorak na nova tržišta. Za tvrtke koje mogu ponuditi tehnološka, infrastrukturna, inovativna i održiva rješenja, ovo može biti izvrsna prilika za proširenje na tržišta koja iz bilo kojeg razloga dosad nisu bila u poslovnim planovima i računicama - izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.
Održani sastanci i radionica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljaju važan korak u jačanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih tvrtki, poticanju izvoza i stvaranju novih partnerstava. Povezivanjem privatnog sektora s nacionalnim i europskim institucijama dodatno se osnažuje spremnost hrvatskoga gospodarstva za aktivnije sudjelovanje u strateškim investicijskim projektima Europske unije.