Održana radionica SAZNAI u Slavonskom Brodu:
Poduzetnici jačali digitalne kompetencije za poslovanje budućnosti
U HGK – Županijskoj komori Slavonski Brod 9. srpnja održana je besplatna edukativna radionica u sklopu nacionalnog projekta SAZNAI, koji provodi Hrvatska gospodarska komora s ciljem jačanja digitalnih kompetencija mikro i malih poduzetnika te njihove pripreme za nadolazeće tehnološke i regulatorne promjene.
Projekt odgovara na sve izraženiju potrebu poduzetnika za praktičnim znanjima o digitalnoj transformaciji, umjetnoj inteligenciji i novim zakonskim obvezama koje će obilježiti poslovanje u narednim godinama. Sudionici radionice imali su priliku steći konkretna znanja i upoznati alate koje mogu odmah primijeniti u svakodnevnom poslovanju.
Program radionice obuhvatio je tri ključne teme:
* Digitalna država - korištenje sustava e-Građani, NIAS-a, digitalnih certifikata i drugih državnih digitalnih servisa
* Fiskalizacija 2.0 - pregled nadolazećih promjena i pripremu za primjenu od 1. siječnja 2027. godine
* Digitalne i AI alate za poslovanje - praktična rješenja za optimizaciju administracije, komunikacije i poslovnih procesa.
Predavanja su održali priznati stručnjaci iz područja digitalne transformacije, poslovnih tehnologija i računovodstva: Tamara Katarajn, predsjednica Udruženja računovođa Hrvatske gospodarske komore i stručnjakinja za fiskalizaciju i digitalizaciju poslovanja, Zrinka Brekalo, konzultantica za ICT rješenja u A1 Hrvatska, te Emanuel Blagonić, UX stručnjak i konzultant za digitalnu transformaciju.
Projekt SAZNAI tijekom godine obići će više od 20 hrvatskih gradova, pružajući poduzetnicima besplatne edukacije kojima se potiče razvoj digitalnih vještina i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Radionica je još jednom potvrdila važnost kontinuiranog ulaganja u digitalne kompetencije kako bi mikro i mali poduzetnici spremno odgovorili na izazove suvremenog poslovanja i iskoristili prilike koje donosi digitalna transformacija. Fotografija: HGK
Udruženje OIE HGK:
Ključna jesen za projekte skladištenja energije
Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije na jesen bi trebao stupiti na snagu. To će biti glavni pokretač za donošenje dodatnih podzakonskih i regulatornih akata u nadležnosti HERA-e također ove jeseni kako bi se početkom 2027. godine omogućila realizacija projekata skladištenja energije. Konkretno, radi se o javnom savjetovanju o Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom i Metodologiji utvrđivanja naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih korisnika mreže i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže.
HGK i njezino Udruženje obnovljivih izvora energije u ožujku ove godine analizirali su zakonodavni, tržišni i tehnički okvir te mapirali prepreke koje usporavaju implementaciju baterijskih sustava za skladištenje energije (BESS) u Hrvatskoj kroz position paper. Jučer održani okrugli stol u HGK okupio je sve aktere kako bi se nastavila argumentirana rasprava o mogućnostima, regulatornim, financijskim i operativnim izazovima realizacije projekata baterijskog skladištenja energije.
Okupio je predstavnike HERA-e, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva gospodarstva, HEP-ODS-a i HROTE-a te brojnih tvrtki i institucija iz energetskog sektora ili povezanih s njime. Glavne teme bile su prostorni uvjeti gradnje, energetska odobrenja, uvjeti priključenja, mrežarina i status povlaštenosti. Kad je riječ o prostornim uvjetima gradnje, od siječnja 2026. na snazi je Zakon o prostornom uređenju koji ih definira, a u nekim slučajevima ima preklapanja sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, pa je od velikog značaja bilo prisustvo predstavnika oba resorna ministarstva.
Kod energetskih odobrenja bilo je riječi i o ne arbitražnom modelu rada BESS-a, koji ne zahtijeva izdavanje ni promjenu energetskog odobrenja, kao i o arbitražnom modelu te o kombiniranom modelu na lokaciji OIE postrojenja. Mrežarina je, također, bila važna tema rasprave jer predstavlja značajan trošak u planiranju operativnih troškova te je Udruženje OIE naglasilo potrebu za žurnim definiranjem obračuna mrežarina za samostojeći (arbitražni) model baterija.
Marija Šćulac, potpredsjednica HGK istaknula je kako je riječ o iznimno bitnoj i aktualnoj temi: - Baterijska skladištenja energije su trenutačno tehnologija koja se nalazi na prvom mjestu prema zainteresiranosti investitora. To potvrđuje i činjenica da su izdana ili zatražena energetska odobrenja za projekte ukupne snage od gotovo 1.100 MW, što ukazuje na snažan investicijski potencijal i daljnji rast kapaciteta obnovljivih izvora. Baterijske pohrane energije su potrebe mreže i elektroenergetskog sustava. Tržište će definirati isplativost ulaganja u baterijske pohrane te ih zato ne bi trebalo ograničavati.
- HERA kao regulator je donijela naknadu za priključenje, čime je otklonjena glavna i prva prepreka u daljnjem razvoju projekata OIE, bez kojih nema ni projekata baterijske pohrane električne energije u najvećem obimu. Nastavljamo s radom kako bi nadolazeća regulativa omogućila daljnju realizaciju projekata i nacionalnih ciljeva -rekao je zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić te je dodao da je u godinu dana otkako je održana radionica s približno istim sugovornicima, a potom objavljen i position paper, ipak napravljen značajan pomak u smislu donošenja zakonskog okvira vezanog za prostorno planiranje.