Prije desetak dana završila je berba višanja, a i sami smo kao kupci primijetili da ih ove godine baš i nema. Klimatske promjene najviše se očituju u poljoprivredi, tako iz godine u godinu negativno utječu na prinose, kvalitetu, pa smo provjerili kakva je ova godina za višnje.
- Mraz je napravio dosta štete, loše vrijeme u oplodnji, tako da je ovogodišnji urod stvarno nizak, na razini 50 posto normalnog. I to se ponavlja dosta često u zadnje vrijeme, posljedica je toplog drugog i trećeg mjeseca kada biljke procvjetaju, krenu, a onda mraz početkom travnja, tako već nekoliko godina zaredom, prorijedi taj urod – kaže Petar Tomakić, direktor tvrtke Hlad usluge d. o. o.
Klimatske promjene zamjećuju i tijekom berbe višanja: - Kad smo razvijali kooperacije, 2007. i 2008. godine su sađeni nasadi da se pokrije veći dio Slavonije, požeški dio, brodski. Đakovština, Posavina, Baranja, sve je bilo raspoređeno tako da se 25 dana može brati. No, u zadnjih nekoliko godina, skoro svi mogu brati u isto vrijeme, razlika koja je prije bila dvadesetak dana, sad je možda sedam, osam. U normalnim uvjetima berba počinje u drugoj polovici lipnja, 17., 18. , 19. lipnja, ove godine je i bilo tako, možda dan ranije je počela. Prošle godine prvu višnju smo primili u svibnju! Dva i pol tjedna je došla ranije u fazu zrelosti i to je bila ekstremna godina. Samo je jednom berba počela 13. lipnja, ali nikada u svibnju kao prošle godine kad ju je mraz također prorijedio, kvaliteta je bila dobra za razliku od ove godine. Na kvalitetu, krupnoću višnje ove je godine utjecalo loše vrijeme u svibnju kad je bilo hladno i ona nije narasla, tako da unatoč manje plodova na stablu, plodovi nisu krupniji.
Mraz, loša cvatnja i oplodnja, pa crv
I voćar iz Kruševice, Andrija Branković potvrđuje da je dosta loša godina za višnje: -Mraz, loša cvatnja, odnosno loša oplodnja. U vrijeme cvatnje bile su dosta niske temperature, pčele nisu letjele, a nakon toga pojavila se trešnjina muha, koja uzrokuje crvljivost ploda. Nikad u 23 godine s njim nismo imali problema, a ove godine jesmo. Sve u svemu, prinosu su polovica prosjeka. Kvaliteta je bila dobra, ali je na kraju crv napravio problem.
Obitelj Branković prvu višnju posadila je 2002. godine na četiri hektara i onda nakon dvije, tri godine još dva hektara, tako da sada imaju voćnjak višnje na šest hektara.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)