Pripreme za nastup Hrvatske na Međunarodnom zelenom tjednu u Berlinu 2026.
Počele su pripreme za sudjelovanje Hrvatske na sajmu „Međunarodni zeleni tjedan” (Grüne Woche), koji će se održati u Berlinu od 16. do 25. siječnja 2026. godine. Riječ je o jednom od vodećih svjetskih sajmova poljoprivrede, prehrambene industrije i ruralnog razvoja, koji od 1926. godine okuplja ključne aktere sektora iz cijelog svijeta.
Na ovogodišnjem sajmu predstavilo se više od 1.400 izlagača iz 53 zemlje, a posjetilo ga je više od milijun posjetitelja. Sajam je poznat po izravnoj prodaji proizvoda što svjedoči i broj predstavljenih različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je ove godine iznosio više od sto tisuća, ali i kao ključna međunarodna platforma za povezivanje, razmjenu znanja i otvaranje poslovnih prilika.
U sklopu priprema za hrvatski nastup 2026. godine, održan je radni sastanak potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra poljoprivrede Davida Vlajčića te državnog tajnika Tugomira Majdaka s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore, predsjednikom Lukom Burilovićem, potpredsjednikom Draganom Kovačevićem i direktoricom Sektora za poljoprivredu Jelenom Đugum. Tema sastanka bila je organizacija i koordinacija zajedničkog nastupa hrvatskih izlagača, s ciljem snažne i prepoznatljive prezentacije hrvatske poljoprivrede i prehrambene industirje te promocije autohtonih proizvoda na međunarodnoj razini.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić naglasio je važnost strateškog pristupa i dosljedne prisutnosti Hrvatske na ovakvim manifestacijama. - Međunarodni zeleni tjedan u Berlinu pruža izvanrednu priliku za predstavljanje potencijala hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije te za podršku našim proizvođačima u njihovom izlasku na strana tržišta. Ministarstvo poljoprivrede snažno podržava ovakve nastupe jer oni doprinose rastu izvoza, stvaranju novih poslovnih veza i jačanju imidža hrvatskih proizvoda u svijetu. Interes proizvođača za sudjelovanje na ovom sajmu izuzetno je velik, osobito u kontekstu 100. obljetnice sajma koja se obilježava 2026. godine - izjavio je ministar Vlajčić.
- Sajam s ovoliko dugom tradicijom održavanja izuzetna je prilika za predstavnike hrvatskog poljoprivrednog i prehrambenog sektora koji će imati mogućnost na jednom od najvećih sajmova ovog tipa predstaviti svoje djelatnosti i proizvodnju međunarodnoj publici na 200 kvadrata izložbenog prostora. Republika Hrvatska kao zemlja partner 2020. godine polučila je izvanredan uspjeh te s istim ciljem pripremamo i nastup 2026. godine kada izlagačima planiramo obuhvatiti cijelu državu i predstaviti najbolje od hrvatske proizvodnje - zaključio je predsjednik HGK Luka Burilović.
Hrvatska za 2026. godinu planira zapažen i sadržajan nastup koji će uključivati i prezentaciju najboljeg iz domaće poljoprivrede i prehrambene industrije, uz poseban naglasak na kvalitetu, tradiciju i inovacije koje hrvatski proizvođači unose u suvremeno tržište.
Potrebno snažnije usmjeravanje mjera ruralnog razvoja na investicije
Na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, premijer Andrej Plenković poručio je kako će Vlada razdoblje koje je pred njima maksimalno iskoristiti za razvoj Slavonije, Baranje i Srijema, kao i ostalih regija. Za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, naglasio je premijer Plenković, u fokus se stavlja pet slavonskih županija na način kako to nikada ranije nije bio slučaj. Kada se zbroje sva sredstva, za tih pet županija od 2016. do 2025. ugovoreno je 4,5 milijarde eura vrijednih projekata.
Na Savjetu se raspravljalo o novim prilikama kroz ulaganja u održivi razvoj, poljoprivredu, vodno gospodarstvo i gospodarenje komunalnim otpadom te socijalnu politiku, a sve u kontekstu donošenja novog Višegodišnjeg financijskog okvira, s čijim je prijedlogom jučer izašla Europska komisija.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović podsjetio je kako je u tijeku priprema treće izmjene Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, istaknuvši kako je to dobra prilika za reviziju mjera ruralnog razvoja u skladu s aktualnim potrebama hrvatske poljoprivrede.
Također je naglasio zahtjev članica i udruženja HGK da se mjere ruralnog razvoja snažnije usmjere na investicije, te da se nacionalna komponenta poveća za najmanje 30 posto. - Naše članice HGK, kao i Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, zalažu se da mjere ruralnog razvoja postanu glavni alat za povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga je nužno usmjeriti mjere ruralnog razvoja prema investicijama - izjavio je Burilović, podsjetivši da prosječna godišnja alokacija EU i nacionalnih sredstava za investicije u poljoprivredi iznosi oko 45 milijuna eura, a za preradu oko 31 milijun eura - što je daleko ispod stvarnih razvojnih potreba Hrvatske.
Geopolitičke prijetnje, dodao je predsjednik HGK, nužno će dovesti do povećanih izdvajanja za europsku obrambenu industriju, zbog čega bi pod proračunskim pritiskom mogla doći i sredstva namijenjena Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, uključujući Europski poljoprivredni jamstveni fond i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. - Zbog toga Hrvatska, u okviru aktualnih izmjena Strateškog plana ZPP-a, treba povećati nacionalnu komponentu za najmanje 30 posto - s otprilike 70 na 100 milijuna eura - kako bi se snažnije poduprle investicije u proširenje preradbenih kapaciteta, uvođenje novih tehnologija i razvoj inovacija- poručio je Burilović.