Kupujmo hrvatsko!
Već gotovo tri desetljeća Hrvatska gospodarska komora kontinuirano promovira kvalitetne hrvatske brendove te senzibilizira javnost o važnosti kupnje domaćih proizvoda i to kroz jednostavan poziv "Kupujmo hrvatsko"!
Kad se male ruke slože - da, sve se može! Kad svi radimo s istim ciljem - bilo da stvaramo, proizvodimo ili kupujemo te uživamo u domaćim proizvodima - doprinosimo razvoju hrvatskog gospodarstva. Kupnjom hrvatskih proizvoda, ulažemo u zajedničku budućnost. Kad se male i velike ruke slože, uistinu nastaje velika stvar i da - sve se može.
Očekivanja od proizvoda i usluga, način kupnje, stvaranja navika, neizostavni su dio razmišljanja mlađih potrošača, te su upravno oni u fokusu ovogodišnje kampanje "Kupujmo hrvatsko".
Kupujte i darujte hrvatske proizvode jer na taj način pridonosite očuvanju radnih mjesta i domaće proizvodnje te jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Brojna istraživanja pokazuju kako potrošači razvijaju pozitivne emocije prema određenim proizvodima ili uslugama koje uz prepoznatljivost, jedinstvenost i dostupnost mogu biti relevantni čimbenici što utječu na konačan odabir prilikom kupnje. Istraživanje prepoznatljivosti znakova kvalitete među potrošačima, koje je i ove godine proveo Odjel za upravljanje kvalitetom HGK pokazuje kako je za znakove Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta čulo 98,6 posto ispitanika, a 84,4 posto njih smatra da su proizvodi i usluge nositelja tih znakova kvalitetniji od istih proizvoda/usluga koji nisu nositelji znakova kvalitete. Prilikom kupnje, ukoliko su proizvodi ili usluge istog cjenovnog ranga, 95,7 posto ispitanika odlučuje se za domaći proizvod odnosno uslugu. Proizvode sa znakovima Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, prijateljima, poznanicima i članovima obitelji preporučilo bi 94,8 posto sudionika istraživanja.
Istraživanje je pokazalo kako se povjerenje u domaći proizvod temelji se na stvarnim vrijednostima, na svemu što je bitno kupcima, posebice potrošačima koji preferiraju savjesnu potrošnju i cijene njezin pozitivan utjecaj na cjelokupno društvo.
Brnjac i HGK okupili ključne hrvatske i europske aktere na temu priuštivog stanovanja
- Hrvatska je prva među članicama Europske unije donijela Nacionalni plan stambene politike, što pokazuje da idemo u korak s europskim trendovima i spremni smo iskoristiti prilike koje nam nude EU fondovi i nova europska pravila - poručeno je s konferencije M² za budućnost - priuštivo i održivo stanovanje: Nova generacija priuštivog stanovanja - gradimo pametnije, živimo bolje. Konferencija je održana u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu i koordinatorice Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Odboru za stambenu krizu (HOUS) Nikoline Brnjac, Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na konferenciji su se tražila rješenja za jedno od najvećih društvenih i gospodarskih pitanja današnjice - osiguravanje priuštivog, održivog i kvalitetnog stanovanja. Također se željelo otvoriti širu raspravu o budućnosti stanovanja u Hrvatskoj i EU, s naglaskom na tri razine: europsku - kroz politike i financijske instrumente EU; nacionalnu - kroz donošenje i provedbu Nacionalnog plana stambene politike; te lokalnu - gdje gradovi i županije prepoznaju i rješavaju specifične potrebe svojih zajednica.
- Priuštivo stanovanje više nije samo nacionalno, nego i europsko pitanje. Kada oko 38 posto mladih Europljana i dalje živi s roditeljima jer si ne može priuštiti vlastiti dom, jasno je da govorimo o ozbiljnom socijalnom i demografskom izazovu. Veseli me što smo uspjeli okupiti ministre, predstavnike Europske komisije, lokalne i regionalne vlasti, arhitekte i gospodarstvenike. Naša je zadaća udružiti znanje i resurse kako bismo mladim ljudima i obiteljima osigurali dostupne, kvalitetne i održive domove. Ova konferencija pokazala je da rješenja postoje - od inovativnih modela financiranja i urbanističkog planiranja, do učinkovitijeg korištenja europskih fondova. Na nama je da ih zajednički pretočimo u konkretne projekte dostupne građanima - istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac.
Posebna pozornost posvećena je održivoj gradnji koja postaje neizostavan dio svakog kvalitetnog projekta, ekološkim standardima te europskim praksama iz gradova poput Beča, Amsterdama i Londona. - Važno je da stanovanje planiramo pametno - da biramo kvalitetne projekte kojima ćemo osigurati da naši gradovi budu ugodnija mjesta za život. Naravno, projekti stanogradnje pozitivno će utjecati na razvoj gospodarstva - od građevine do proizvođačke industrije. U konačnici i na rast BDP-a i otvaranje novih radnih mjesta. Ne smijemo zaboraviti ni na održivost. Održiva gradnja nije samo trend, već nužnost. Pozdravljamo Nacionalni plan stambene politike i najavljenu regulativu u kontekstu ubrzanja procedura i digitalizacije - naglasio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
Priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, tri su cilja Nacionalnog plana stambene politike za koje je u razdoblju do 2030. osigurano 2,02 milijarde eura. U tom razdoblju kroz programe POS-a planirana je gradnja 8.000 stambenih jedinica, gradnja i obnova 2.000 stambenih jedinica u potpomognutim područjima te aktivacija 9.000 stambenih jedinica koje su u privatnom vlasništvu. - Pri kreiranju mjera na razini EU iznimno je važno uzeti u obzir različitosti država članica, ali i još specifičnije regionalne različitosti s kojima se suočavamo u Hrvatskoj, od Vukovara do Dubrovnika. Jedna smo od država koja je prva donijela sveobuhvatnu stambenu politiku kroz Nacionalni plan stambene politike koji pruža odgovore na stambene izazove novog desetljeća i obuhvaća sve segmente stanovanja - priuštivost, održivost i prostornu komponentu. Suradnjom između institucija EU, međuresornom suradnjom i aktivnostima jedinica lokalne samouprave možemo izgraditi novi efikasan sustav priuštivog stanovanja jer je dom temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji - kazao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
U posljednjih nekoliko godina cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji u prosjeku su porasle za čak 48 posto i to zbog niza razloga: povećanja cijena građenja, viših hipotekarnih stopa, kupnje stambenih nekretnina kao špekulativnih ulaganja, rasta broja nekretnina za kratkoročni najam i slično, a situacija je dodatno pogoršana birokratskim preprekama i nedovoljnim ulaganjima u priuštivo stanovanje.
Na konferenciji je sudjelovao i voditelj Radne skupine Europske komisije za stanovanje Matthew Baldwin koji je podsjetio kako je predsjednica Komisije jasno da je stambena kriza - društvena kriza koja razdire društveno tkivo Europe i slabi našu koheziju. - Zato planiramo već ove godine predstaviti prvi Europski plan za priuštivo stanovanje. Plan koji će biti europski napor, ali će odražavati lokalne stvarnosti i učiniti stanovanje pristupačnijim, održivijim i kvalitetnijim. Jer stanovanje znači dostojanstvo, pravednost i budućnost Europe - kazao je Baldwin.
U sklopu konferencije održano je nekoliko tematskih panela na kojima se govorilo o mogućim rješenjima priuštivog stanovanja te o politikama i financijskim instrumenta. Gradonačelnici Osijeka, Splita, Dubrovnika i Nove Gradiške iznijeli su iskustva svojih gradova, a predstavljeni su i modeli nekih europskih gradova koji imaju dugu tradiciju priuštivog stanova, ali koji se zbog velikog rasta cijena zadnjih godina također suočavaju sa stambenom krizom.
U panelu "Kako do održivog stanovanja?", kojeg je moderirala Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, raspravljalo se o ključnim kriterijima dobrog stanovanja te kako odgovornim planiranjem i projektiranjem izbjeći propuste koji dugoročno oblikuju svakodnevicu građana.