- Vrijeme je poljoprivrednih radova pa će se ovih dana na našu plodnu ravnicu izliti tisuće tona umjetnih gnojiva i pesticida. Kakve dugoročne razorne posljedice može imati prekomjerna upotreba kemijskih sredstava u funkciji boljih prinosa - i možemo li bez toga?
Krajem siječnja objavljena je studija Tyronea Hayesa, profesora na Sveučilištu "Berkeley", i njegovih suradnika o utjecaju vrlo niskih koncentracija pesticida na poremećaj spolnog razvoja i imuniteta kod vodozemaca (EHP, 24. 1. 2006). Koristili su koncentracije pesticida (0.1 ppb) koje su oko 100 puta manje od onih koje Agencija za zaštitu okoliša (EPA) smatra sigurnima. Hayes i suradnici nisu proučavali utjecaj svakoga pojedinog pesticida, već su odlučili provjeriti kakve posljedice izaziva smjesa pesticida. Prema očekivanjima, uočili su da zbog međusobnih interakcija pesticida dolazi do takozvanog efekta sinergizma, odnosno do međusobnog pojačavanja djelovanja pesticida. Stoga je ukupni biološki učinak smjese pesticida mnogo veći od zbroja učinaka svakoga pojedinog pesticida. U dosadašnjim znanstvenim radovima uglavnom se radilo o istraživanjima na štetnom učinku pesticida pojedinačno, pa su toksikološki rezultati, a i određivanje kritičnih štetnih količina zasnovane upravo na ovakvim činjenicama. Hayes i suradnici su uspjeli dokazati na primjeru smjese kemikalija koje se sastoje od herbicida (npr. atrazin, metolaklor), insekticida (npr. ciflutrin) i fungicida (npr. propikonizol) koji se uobičajeno upotrebljavaju u dozvoljenim količinama i na našim poljima da se toksičnost ovakve kombinacije na laboratorijskom uzorku vodozemaca (žaba) višestruko pojačava. Kombinacija izaziva spolne promjene, oštećenja imunog sustava i promjene u režimu ishrane žaba koji zbog svoje porozne kože vrlo lako apsorbiraju štetne kemikalije. Žabe u okolici tretiranih polja gube imunitet i snagu te postaju laki plijen grabežljivaca .Posebno je interesantan podatak da je štetna količina kemikalija pronađena i u urinu poljoprivrednika koji je tretirao polja na opisani način. Uporabom dodatno razrijeđenog urina poljoprivrednika, kako navode znanstvenici, moguće je kastrirati oko 720 000 žaba.
A gdje smo tu mi? Naša polja su predmetom tretiranja pesticidima dugi niz godina. Ekološka poljoprivredna proizvodnja, iako ima sve preduvjete za razvoj, još uvijek je u povoju. Mi dnevno koristimo niz poljoprivrednih proizvoda koji na sebi nose velike količine pesticida. Nedavno je američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) objavio opsežan izvještaj o kemikalijama i otrovima koji se iz kontaminiranog okoliša gomilaju u ljudskim tijelima. U tom službenom dokumentu detaljno su prikazani rezultati pretrage krvi i urina kod 2600 ispitanika. Kod svakog čovjeka ispitivana je prisutnost 148 različitih kemikalija za koje se sumnja da mogu biti vrlo štetne, koje izazivaju metaboličke i neurološke poremećaje ili se smatra da su kancerogene. Među njima se nalaze dioksini, furani, poliklorirani bifenili, ftalati, različiti insekticidi, herbicidi, teški metali... Uglavnom, sve kemikalije koje su ispitivane u studiji, nalaze se u prirodi kao posljedica ljudskih djelatnosti - industrije, transporta, agrokemije, spalionica otpada... Raduju rezultati ispitivanja koji kažu da u odnosu na prethodno "kemijsko stanje nacije" ima manje olova i pesticida u krvi ispitanika. To ipak ukazuje da sistematskom zaštitom okoliša (uporaba bezolovnog benzina) i provođenjem zakona koji reguliraju količine štetnih tvari koji se ispuštaju u okoliš ima šanse za zdraviji život.
Ljudski vijek je u razvijenim zemljama produžen na gotovo osamdeset godina zahvaljujući upravo razvoju novih tehnologija i medicine, ali poražavajuće zvuči i ima direktnu vezu sa početkom članka činjenica da se broj oboljelih od raka probavnih organa značajno povećao u zadnjih pedeset godina.
www.beuz.sbnet.hr
Tomislav Lukić
Brodska ekološka udruga Zemlja BEUZ